Etimologijska obradba istrorumunjskoga vokabulara koji se tiče stabla

Etimologie istrorumene riguardanti il lessico connesso all’albero

  • U članku se raspravlja o istrorumunjskim nazivima koji su u bilo kakvoj svezi sa stablom (općenito). Obrađeni su oblici dio opsežnijega korpusa od preko 8000 oblika koji smo sami prikupili (istraživanja su obavljana u više navrata od 1985. godine – posljednje provjere i dopune korpusa obavljene su tekuće, 2010., godine i to u svim mjestima gdje se i danas govori istrorumunjski: Žejane, Šušnjevica, Nova Vas, Jesenovik, Letaj, Brdo, Škabići, Trkovci, Zankovci, Miheli, Kostrčan). Uz svaku obrađenu riječ navode se odgovarajuće iz svih dostupnih nam istrorumunjskih repertoara. Za svaku riječ daje se etimologijsko tumačenje do kojeg se dolazi usporedbom pojedinog termina s odgovarajućim čakavskim i istromletačkim okolnim govorima, a ako je riječ domaća, daju se i paralele iz ostala tri rumunjska dijalekta. U obrađenoj građi prevladavaju posuđenice iz čakavskih govora. Domaćih je riječi 14, no za neke se to ne može s potpunom sigurnošću utvrditi jer se u potpunosti poklapaju s čakavskim ekvivalentima. Izravnih posuđenica iz (istro)mletačkoga nema.
  • Nel presente lavoro viene elaborata la terminologia istrorumena che riguarda le parole connesse con il concetto di albero in generale. I vocaboli presentati ed elaborati sono stati raccolti durante le interviste per l’IrLA con le verifiche successive. Accanto alle forme raccolte si riportano anche quelle segnate nei repertori istrorumeni a noi disponibili. Ogni espressione viene paragonata alle forme simili nelle parlate ciacave e/o (istro)venete vicine. Le voci appartenenti al corpus rumeno, si paragonano con le forme degli altri tre dialetti rumeni (dacorumeno, arumeno e meglenorumeno). La maggior parte del lessico in questione rappresenta i prestiti dai dialetti croati ciacavi, e solo 14 parole appartengono allo strato nostrano della parlata istrorumena – bisogna però sottolineare che alcuni di questi lessemi non possono essere definiti come nostrani con assoluta certezza, per il fatto che coincidono perfettamente (sul piano semantico e quello formale) alle parole ciacave corrispondenti. Prestiti diretti dal (istro)veneto non si riscontrano.

Download full text files

Export metadata

Additional Services

Share in Twitter Search Google Scholar
Metadaten
Author:Goran Filipi
URN:urn:nbn:de:hebis:30-112827
ISSN:1331-6745
Parent Title (Croatian):Rasprave : časopis Instituta za Hrvatski Jezik i Jezikoslovlje
Publisher:Institut za Hrvatski Jezik i Jezikoslovlje <Zagreb>
Place of publication:Zagreb
Document Type:Article
Language:Croatian
Year of Completion:2011
Year of first Publication:2010
Publishing Institution:Universitätsbibliothek Johann Christian Senckenberg
Release Date:2011/08/23
GND Keyword:Istrisch; Kroatisch; Cakavisch; Dialektologie; Etymologie
Volume:36
Issue:2
Page Number:23
First Page:275
Last Page:297
Source:(in:) Rasprave Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, 36, 2010, S. 275-297
HeBIS-PPN:355528827
Institutes:keine Angabe Fachbereich / Extern
4 Sprache / 49 Andere Sprachen / 490 Andere Sprachen
Sammlungen:Linguistik
Linguistik-Klassifikation:Linguistik-Klassifikation: Lexikologie/Etymologie / Lexicology/Etymology
Licence (German):License LogoDeutsches Urheberrecht