Pomorsko nazivlje u rječnicima Dragutina Antuna Parčića i Adolfa Bratoljuba Klaića

Maritime Terminology in Dictionaries of Dragutin Antun Parčić and Adolf Bratoljub Klaić

Dragutin Antun Parčić svojim nam je leksikografskim opusom u trajno nasljeđe ostavio niz dvojezičnih rječnika, talijansko-hrvatskih i hrvatsko-talijanskih, od kojih je Rječnik hrvatsko-talijanski, tiskan 1901. godine, sv
Dragutin Antun Parčić svojim nam je leksikografskim opusom u trajno nasljeđe ostavio niz dvojezičnih rječnika, talijansko-hrvatskih i hrvatsko-talijanskih, od kojih je Rječnik hrvatsko-talijanski, tiskan 1901. godine, svakako kruna njegova leksikografskoga rada. Iako bogat izvor nazivlja, rječnik je do danas nedovoljno istražen. Cilj je ovoga rada usporediti pomorsko nazivlje koje Parčić donosi u svome rječniku s pomorskim nazivljem koje pola stoljeća kasnije Adolf Bratoljub Klaić zapisuje u Rječniku stranih riječi. Analiza suvremenoga pomorskog nazivoslovlja pokazuje da su noštromizmi, tj. hrvatskome jeziku prilagođeni pomorski nazivi mediteranskoga, uglavnom talijanskoga porijekla, u uzusnoj uporabi, dok je u normativnoj literaturi prednost dana hrvatskome nazivlju. Uzusno je strukovno nazivlje zabilježeno u suvremenim hrvatskim pomorskim rječnicima i rječnicima stranih riječi, a osim noštromizama zapisanih u rječnicima iz 19. stoljeća uvodi se novo nazivlje pod utjecajem engleskoga kao međunarodnoga jezika prometa i pomorstva. U radu se osim u Klaićevu i Parčićevu rječniku propituju zapisi pomorskih leksikografa iz 19. stoljeća.
show moreshow less
Dragutin Antun Parčić is the author of several bilingual dictionaries, Italian-Croatian and Croatian-Italian. Rječnik hrvatsko-talijanski (1901) is his best lexicographical piece. Although rich in terminology, it hasn’t 
Dragutin Antun Parčić is the author of several bilingual dictionaries, Italian-Croatian and Croatian-Italian. Rječnik hrvatsko-talijanski (1901) is his best lexicographical piece. Although rich in terminology, it hasn’t been sufficiently researched.
The aim of this paper is to compare the maritime terminology that Parčić brings in his dictionary with the one in Rječnik stranih riječi written by Adolf Bratoljub Klaić 50 years later.
Analysis of modern maritime terminology has shown that nostromisms (Mediterranean nautical terms of mostly Italian origin) are in usage, while normative literature gives priority to the Croatian terminology. The customary professional terminology was recorded in contemporary Croatian maritime dictionaries and foreign language dictionaries. Aside from nostromisms written in the 19th century dictionaries, under the influence of English language as an international language of maritime affairs and communications new terminology has been introduced.
The paper examines not only the terminology that Parčić and Klaić bring in their dictionaries, but also the terminology written in several 19th century dictionaries.
show moreshow less

Download full text files

Export metadata

  • Export Bibtex
  • Export RIS
Metadaten
Author:Diana Stolac, Borana Morić-Mohorovičić
URN:urn:nbn:de:hebis:30:3-388378
URL:http://hrcak.srce.hr/131490
Parent Title (Croatian):Rasprave : časopis Instituta za Hrvatski Jezik i Jezikoslovlje
Publisher:Inst.
Place of publication:Zagreb
Document Type:Article
Language:Croatian
Date of Publication (online):2016/10/17
Year of first Publication:2014
Publishing Institution:Universitätsbibliothek Johann Christian Senckenberg
Release Date:2016/10/17
Tag:A. B. Klaić; Croatian language; D. A. Parčić; lexicography; maritime terminology
A. B. Klaić; D. A. Parčić; hrvatski jezik; leksikografija; pomorsko nazivlje
Volume:40
Issue:2
Pagenumber:16
First Page:381
Last Page:395
Note:
Rights: Papers published in this journal can be used for personal or educational purposes while respecting the rights of authors and publishers.
HeBIS PPN:401904156
Dewey Decimal Classification:490 Andere Sprachen
Sammlungen:Linguistik
Licence (German):License Logo Veröffentlichungsvertrag für Publikationen

$Rev: 11761 $