8 search hits
-
Parni prijedlozi
(2007)
-
Barbara Kovačević
Ivana Matas Ivanković
- U radu će biti obrađeni prijedlozi koji se često pojavljuju u paru: od i do, iz i u, s i na. Učestalom uporabom u tim parovima navedeni prijedlozi nadilaze svoja pojedinačna primarna semantička i sintaktička obilježja. Na njihovu strukturnu i semantičku cjelovitost upućuje i frazeološka uporaba.
-
Atlas kao arhiv vrijednih podataka (Općeslavenski lingvistički atlas: Fonetsko-gramatička serija, Tom 4a, Refleksi *ъ i *ь, Zagreb, 2006.)
(2007)
-
Ivana Matas Ivanković
-
Uzduž i poprijeko po slavenskoj leksikografiji (Теория и история славянской лексикографии, Научные материалы к XIV съезду славистов, Москва, 2008.)
(2008)
-
Ivana Matas Ivanković
-
Koliko je akuzativ mjere okamenjen?
(2008)
-
Ivana Matas Ivanković
- U radu će biti riječi o imenicama koje označuju mjeru i koje se redovito pojavljuju u akuzativu iako bi sintaktički na tome mjestu trebao doći koji drugi oblik. Učestalom upotrebom u akuzativnome obliku te imenice gube svoje osnovno morfološko obilježje – promjenjivost, a time i svoju nedvojbenu pripadnost imenicama kao vrsti riječi i nameću pitanje kako ih obraditi u rječniku.
-
Akuzativne dopune zu neprijelazne glagole : što su unutrašnji objekti?
(2009)
-
Matea Birtić
Ivana Matas Ivanković
- U radu se promatraju akuzativne dopune uz desetak neprijelaznih glagola u hrvatskome jeziku te se razmatra njihova pripadnost kategoriji unutrašnjih objekata. Uspoređuju se sintaktička i semantička svojstva takvih dopuna: broj imenica koje se pojavljuju uz neprijelazni glagol, obvezatnost modifikacije imenice, paralelnost instrumentalnih i akuzativnih sintagmā, mogućnost parafraze instrumentalnom sintagmom te mogućnost pronominalizacije i pasivizacije. Autorice zaključuju da sve dopune istraživanih neprijelaznih glagola ne pripadaju istomu tipu dopuna te ih je potrebno gramatički i terminološki razdvojiti. Također pretpostavljaju da unutrašnji objekti u hrvatskome mogu imati argumentno i adjunktno čitanje, što je u skladu s nekim nedavno iznesenim tvrdnjama za druge jezike.
-
O kategorijalnim pitanjima i (ne)kategoričkim odgovorima (Pranjković, Ivo. 2013. Gramatička značenja. Matica hrvatska. Zagreb. 294 str.)
(2011)
-
Ivana Matas Ivanković
-
Ispred, iza, u i oko – gdje sve mogu doći prijedlozi
(2014)
-
Goranka Blagus Bartolec
Ivana Matas Ivanković
- U redu riječi prijedlozi imaju relativno stalno mjesto po kojemu su i nazvani – predlažu se ispred riječi na koju se odnose. U gramatikama se još spominje i postpozicija, kad prijedlozi dolaze iza riječi na koju se odnose (svemu unatoč...). U ovom radu prijedlozi se ne promatraju na morfološkoj razini, dakle na razini jedne riječi, nego se promatraju kao funkcionalna skupina koja uključuje i višerječne prijedložne izraze. Analizom su obuhvaćene i sveze riječi, odnosno koligacije temeljene na gramatičkoj uvjetovanosti sastavnica, a koje tvore jednu značenjsku cjelinu. Ta dva metodološka pomaka u percepciji prijedloga i u percepciji riječi pokazuju da se prijedlog može naći i u drugim pozicijama te se u radu analizira gdje se sve u rečenici mogu naći prijedlozi.
-
Prijedlozi i sredstva prijedložnog tipa (Всеволодова, Майя Владимировна; Кукушкина, Ольга Владимировна; Поликарпов, Анатолий Анатольевич. 2014. Русские предлоги и средства предложного типа. Материалы к функционально-грамматическому описанию реального употребления. Кн. 1: Введение в объективную грамматику и лексикографию русских предложных единиц. Книжний дом „ЛИБРОКОМ”. Москва. 304 str.)
(2014)
-
Ivana Matas Ivanković
