52 search hits
-
Pozdravi kao leksikografske jedinice
(2012)
-
Goranka Blagus Bartolec
- U radu se raspravlja o leksikografskome statusu dvorječnih pozdrava dobro jutro, dobar dan, dobra večer i laku noć u hrvatskim rječnicima te se upućuje i na strane leksikografske pristupe. Naglasak je na značenjskim i komunikacijskim obilježjima pozdrava koja ih određuju kao posebnu leksičku skupinu te se predlaže da dvorječni pozdravi kao i jednorječni (zdravo, zbogom, doviđenja) postanu samostalne rječničke natuknice.
-
Životopis Mije Lončarića
(2011)
-
Martina Kuzmić
-
Podravski kajkavski dijalekt
(2011)
-
Jela Maresić
- U radu se opisuje fonološki i morfološki sustav podravskoga kajkavskog dijalekta. Određuje mu se mjesto unutar kajkavskoga narječja. Donose se neka obilježja sintakse.
-
Hrvatski jezik prije stotinjak godina, Ivo Andrić i Blaž Jurišić
(2011)
-
Josip Lisac
- U radu se prikazuje hrvatska jezična situacija otprije stotinjak godina, kao i mjesto Ive Andrića i Blaža Jurišića u okviru standardne novoštokavštine u 20. stoljeću. Ujedno se donosi Andrićeva kritika romana Posljednji Nenadić Andre Kovačevića i Jurišićeva reakcija na tu negativnu kritiku.
-
Nazivi za bratova sina u hrvatskome jeziku
(2011)
-
Željko Jozić
Perina Vukša
Dijana Ćurković
- Rad je detaljan nazivoslovni opis iz područja rodbinskih veza. Obuhvaća pregled naziva za bratova sina u trima komponentama hrvatskoga jezika: narječnoj građi, koja je raščlanjena, opisana i kartografirana; leksikografskoj građi, dijakronijskim pregledom priručnika od početka 17. stoljeća pa sve do suvremenih rječnika hrvatskoga standardnog jezika; te korpusu književnih djela pisanih hrvatskim jezikom. Pronađeno je desetak naziva: sinovac, bratanac, bratanić, braten, bratić, nećak, neput, nevodo. Izloženo je bogatstvo hrvatske leksičke baštine uz kartografski uvid u arealnu distribuciju pojedinih leksema na hrvatskome jezičnom prostoru.
-
Gramatičke definicije vrsta riječi u "Jezičnici horvatsko-slavinskoj" Josipa Đurkovečkoga
(2011)
-
Željka Brlobaš
-
Kad govorimo o marketingu, (još uvijek) govorimo engleski (Leksikon marketinga. Jozo Previšić (ur.). Zagreb: Ekonomski fakultet, 2010.)
(2011)
-
Ivanka Rajh
-
Blago jezika hrvatskoga (Željka Fink Arsovski; Barbara Kovačević; Anita Hrnjak: Bibliografija hrvatske frazeologije i CD s popisom frazema analiziranih u znanstvenim i stručnim radovima. Zagreb: KNJIGRA, 2010.)
(2011)
-
Martina Kramarić
-
Još jedan rukopisni rječnik Ivana Tanzlinghera Zanottija
(2011)
-
Nada Vajs Vinja
- U radu se razmatraju svi dosada poznati rukopisni primjerci / varijante rječnika zadarskoga kanonika Ivana Tanzlinghera Zanottija, uz ponovno čitanje svih znanstvenih članaka i studija o njima i vraćanje na riječi iz njegove oporuke. Opisuje se i rad na digitalizaciji i mrežnom objavljivanju jednoga od njih. Predstavlja se još jedan rukopisni primjerak njegova rječnika koji je 2009. godine otkriven u Zadru.
-
Uporaba akuzativa bez prijedloga u suvremenom hrvatskom jeziku
(2011)
-
Vlasta Rišner
- U radu se opisuju primjeri češće uporabe akuzativa bez prijedloga u suvremenim hrvatskim medijima i razgovornom jeziku. Primjeri se takve uporabe razvrstavaju u nekoliko skupina: 1. sintagme s nepunoznačnim glagolom i besprijedložnim akuzativom, 2. glagol + *imenska riječ (A) + imenska riječ (A) < glagol + od + imenska riječ (G) + imenska riječ (A), 3. neprijelazni glagol → prijelazni glagol. Među sintagmama s akuzativom promjene se primjećuju i u sljedećoj, 4. skupini: glagol + unutrašnji objekt → glagol + hiponimni objekt (rubni izravni objekt?). Pri opisu se potvrđuje da se akuzativ kao puni, središnji padež, kojim se predmet obuhvaća u potpunosti, nameće rubnosti ostalih perifernih padeža, pr. instrumentala (kod glagola kontaktirati). Pokazuje se da su, usprkos normi koja uz glagole traženja ne preporuča uporabu dvaju akuzativa bez prijedloga, nego jednoga besprijedložnoga akuzativa (ili dijelnoga genitiva) te drugoga genitiva s prijedlogom od, uz glagol tražiti u jeziku suvremenih medija česte potvrde dvaju besprijedložnih akuzativa.
