37 search hits
-
Parni prijedlozi
(2007)
-
Barbara Kovačević
Ivana Matas Ivanković
- U radu će biti obrađeni prijedlozi koji se često pojavljuju u paru: od i do, iz i u, s i na. Učestalom uporabom u tim parovima navedeni prijedlozi nadilaze svoja pojedinačna primarna semantička i sintaktička obilježja. Na njihovu strukturnu i semantičku cjelovitost upućuje i frazeološka uporaba.
-
Deklinacija brojeva dva, oba, tri i četiri u kajkavskim pravnim tekstovima od 16. do 18. Stoljeća
(2007)
-
Boris Kuzmić
Martina Kuzmić
- Autori se u članku bave deklinacijom brojeva dva, oba, tri i četiri u kajkavskim tekstovima pravne regulative od 16. do 18. stoljeća. Kao korpus za jezičnu analizu uzimaju 23 teksta iz 16. st., 40 tekstova iz 17. st. i 19 tekstova iz 18. st. U jezičnoj se analizi posebna pažnja posvećuje usporedbi između oblika dvojine i množine u deklinaciji brojeva dva i oba, kao i razvoju množinskih oblika u deklinaciji brojeva tri i četiri. Autori navode sve zabilježene oblike brojeva dva, oba, tri i četiri, uspoređuju njihovu pojavnost u različitom vremenskom presjeku i na temelju rezultata jezične analize nude deklinacijski tip navedenih brojeva. Deklinacija brojeva u kosim padežima promatra se s obzirom na to jesu li navedeni brojevi dijelom prijedložnih ili neprijedložnih izraza, a posebno je pitanje učestalosti indeklinabilnih oblika.
-
Glasovne promjene : nepostojano "a" i "e" (problematizacija naziva, definicija I međuodnosa glasovnih promjena)
(2007)
-
Milica Mihaljević
Marijana Horvat
- U radu se analiziraju neki problemi i nejasnoće koji se pojavljuju u temeljnim jezikoslovnim priručnicima i udžbenicima. Problemi su uočeni na svim jezičnim razinama, ali se u ovome radu govori o nejasnoćama i nepreciznostima u vezi s nepostojanim a i e.
-
Rumunjsko-hrvatski lažni parovi
(2007)
-
Ivana Olujić
Tomislava Bošnjak Botica
- U radu se iznose tzv. lažni parovi (prijatelji), leksemi u hrvatskom i rumunjskom jeziku koji zbog svoje izrazne podudarnosti navode na pogrešno prevođenje. Navode se značajke koje su dovele do takvih pojava. S obzirom na podrijetlo, najčešće je riječ o leksemima naslijeđenima iz latinskoga jezika ili kasnijim romanizmima te dakako slavenskima, kojih je u rumunjskome nezanemariv broj. Izdvojeni se leksemi razvrstavaju u tablicu koja omogućuje njihovu prozirniju usporedbu i lakše prepoznavanje.
-
Kajkavizmi u "Tkonskom zborniku"
(2007)
-
Marinka Šimić
- Predmet ovog rada su kajkavizmi u Tkonskom zborniku – glagoljskom rukopisu koji je početkom 16. stoljeća pisan na frankopanskim posjedima. Utvrđeno je da su u tom rukopisu prisutni kajkavizmi na svim razinama: fonološkoj, morfološkoj, leksičkoj i sintaktičkoj. Najviše je kajkavizama na leksičkoj razini, a oni se mogu podijeliti u dvije skupine: 1. zajednički čakavsko- kajkavski sloj, npr. betegь, gdo, nigdar, hiniti, hud, kaštigati, lotar itd.; 2. kajkavski sloj, npr. fajtati, gorup, nekoteri, pokrivača, škoda, špotati, tanac itd. Prva je kategorija leksema interpolirana u gotovo svim dijelovima CTk, a druga je najčešća u Cvetu od kreposti i Muci. Tkonski zbornik čuva jedno ogromno leksičko bogatstvo, a pri usporedbi pojedinih leksema s onima u hrvatskoglagoljskim misalima i brevijarima, zaključeno je da su neki od njih potvrđeni i ranije, npr. betegь, kaštigati, praviti, gorup, tanac itd. To je potvrda o kontinuitetu hrvatskoglagoljske književnosti. Interpolacija kajkavizama nije ujednačena u svim dijelovima zbornika, kajkavske su intervencije najčešće u Cvetu od kreposti (f. 67 – 85) i u Muci Spasitelja našega (f. 109 – 161). Na temelju provedenog istraživanja može se zaključiti da je Tkonski zbornik rukopis sastavljen iz različitih dijelova, koji nisu nastali u istom razdoblju, ni na istom mjestu. Budući da kajkavizme u pojedinim dijelovima nalazimo na svim razinama (Cvet od kreposti i Muka), može se pretpostaviti da su oni nastali u sjevernom području, tj. bliže kajkavskom.
-
Uloga anaforičkih izraza u oblikovanju medijsko-znanstvenih događaja
(2007)
-
Zrinka Šimunić
- U radu se analizira uloga jednog tipa referencijalnih izraza – anaforičkih izraza – u diskurzivnom oblikovanju odabranog medijsko-znanstvenog događaja (“uskrsnuće” bakterije Deinococcus radiodurans). Predlaže se transverzalna analiza anaforičkih izraza utemeljena na modularnom pristupu kompleksnosti organizacije diskursa i na dinamičnoj koncepciji anaforičke referencije, shvaćene kao segment šireg procesa konceptualnog strukturiranja svijeta diskursa i usuglašavanja mentalnih predodžbi sudionika u interakciji.
-
Hibridne složenice u kajkavskome književnom jeziku
(2007)
-
Barbara Štebih
- U radu se analiziraju hibridne složenice – tvorenice sastavljene od germanizma i kajkavske riječi − u kajkavskome književnom jeziku. Istražuju se njihova čestotnost i struktura. Raspravlja se je li riječ o prevedenicama.
-
Prilog proučavanju odraza svetačkog imena Juraj u hrvatskoj antroponimiji
(2007)
-
Domagoj Vidović
- U ovome se radu pokušava dati pregled mnogobrojnih i raznolikih odraza svetačkog imena Juraj u hrvatskome antroponimijskom sustavu s osobitim naglaskom na područje Zažablja (prostora između rječice Misline, istočno od Metkovića, i zapadnih granica nekadašnje Dubrovačke Republike, a danas općine Dubrovačko primorje, te prostora od Hrasna na sjeveru do Neuma na jugu) i Popova (jugozapadne Hercegovine). Na temelju odabrane literature i autorova terenskog istraživanja nastoje se iznijeti i neke izvanjezične (poglavito povijesne i sociolingvističke) činjenice koje su uzrok takvu stanju.
-
O jeziku Škarićeva prijevoda "Svetoga pisma"
(2007)
-
Ivana Vrtič
- U radu se analizira drugi cjeloviti objavljeni prijevod Svetoga pisma na hrvatski jezik, Škarićevo Sveto pismo Staroga i Novoga uvita (Beč, 1858. – 1861.); opisuju se njegove jezične osobine, utvrđuje se njegovo mjesto u dugoj hrvatskoj svetopisamskoj prevodilačkoj tradiciji te njegov utjecaj na proces standardizacije hrvatskoga jezika.
-
Pokazatelji brojivosti
(2007)
-
Marija Znika
- U radu se ukratko komentiraju istraživanja kategorije brojivosti. Ta se kategorija obrađuje na primjeru imenica. Kao pomoćna sredstva za otkrivanje statusa imenice s obzirom na kategoriju brojivosti analiziraju se prilozi količine malo, mnogo, dosta.
