Linguistik-Klassifikation: Syntax
19 search hits
-
Grammatische Relationen und rituelle Strukturen : ein evolutionärer Zusammenhang?
(2007)
-
Heike Wiese
- Ein zentrales Thema in den Arbeiten Klaus Welkes ist die Analyse formal bestimmter Relationen, die semantisch interpretierbar sind (vgl. etwa WELKE 1988, 1992, 1994, 2001, 22005). Wichtige Fragestellungen sind hier insbesondere: Wie ist die Hierarchie logisch-pragmatischer Rollen, wie die syntaktischer Funktionen? Wie hängen die beiden Bereiche zusammen? Wie können wir dies mit Hilfe von Argumentstrukturen erfassen? Der vorliegende Beitrag wird sich mit dem hierfür zentralen Aspekt der Verknüpfung syntaktischer und semantischer Relationen aus einer evolutionären Perspektive befassen. In Übereinstimmung mit WELKE (22005) gehe ich davon aus, „daß es neben einer Syntax formaler Strukturen auch eine Syntax semantischer Strukturen gibt“ (WELKE 22005, 4) und untersuche vor diesem Hintergrund, wie eine Entstehung dieser beiden Domänen und die Verknüpfung der betreffenden Strukturen im Rahmen der Evolution menschlicher Sprache aussehen könnte.
-
Fünf linguistische Schnittstellen
(2007)
-
Manfred Krifka
- Eine Einführung in eine Reihe von linguistischen Phänomenen von Phonetik bis Pragmatik, einige theoretische Ansätze zur Beschreibung/für diese Phänomene, mit einem Blick auf Phänomene und Ansätze, die für kognitive Linguisten und Neurologen interessant sind. Der Begriff "Schnittstelle" ist in der Linguistik ein technischer Terminus, der beschreibt, wie verschiedene Typen von Phänomenen miteinander in einer Beziehung stehen, aber der Terminus soll auch beschreiben, wie linguistische und außerlinguistische Phänomene ineinandergreifen.
-
The copula and existential verbs in Qiang
(2007)
-
Randy J. LaPolla
Chenglong Huang
- This paper discusses the copula and existential verb constructions in Qiang, a Tibeto-Burman language of northern Sichuan, China.
-
Copula constructions in Rawang
(2007)
-
Randy J. LaPolla
- This paper discusses the various uses of the copula in the Rawang language, a Tibeto-Burman language of northern Myanmar, plus other types of copula like-constructions, with data taken mainly from naturally occurring texts.
-
Hierarchical person marking in Rawang
(2007)
-
Randy J. LaPolla
- Rawang (Rvwàng) is a Tibeto-Burman language spoken in the far north of Myanmar (Burma), and is closely related to the Dulong language spoken in China. Rawang manifests a kind of hierarchical person marking on the predicate which marks first person primarily (in several different ways - suffixes, change of final consonant, vowel length - and up to five times within one verb complex), and second person indirectly with a sort of marking similar to the inverse marking found in some North American languages: it appears when there is a first person participant, but that referent is not the actor, and when the second person is a participant. This system is quite different from those that reflect semantic role (e.g. Qiang) or grammatical relations (e.g. English).
-
Word-class-changing derivations in Rawang
(2007)
-
Randy J. LaPolla
- Rawang [...] is a Tibeto-Burman language spoken by people who live in the far north of Kachin State in Myanmar (Burma), particularly along the Mae Hka ('Nmai Hka) and Maeli Hka (Mali Hka) river valleys (see map on back page); population unknown, although Ethnologue gives 100,000. In the past they had been called ‘Nung’, or (mistakenly) ‘Hkanung’, and are considered to be a sub-group of the Kachin by the Myanmar government. Until government policies put a stop to the clearing of new land in 1994, the Rawang speakers still practiced slash and burn farming on the mountainsides (they still do a bit, but only on already claimed land), in conjunction with planting paddy rice near the river. They are closely related to people on the other side of the Chinese border in Yunnan classified as either Dulong or Nu(ng) (see LaPolla 2001, 2003 on the Dulong language). In this paper, I will be discussing the word-class-changing constructions found in Rawang, using data of the Mvtwang (Mvt River) dialect of Rawang, which is considered the most central of those dialects in Myanmar and so has become something of a standard for writing and inter-group communication.
-
Leksikografski status brojevnih riječi u "Rječniku hrvatskoga kajkavskoga književnog jezika"
(2007)
-
Ivana Franić
- U radu se prikazuje i analizira leksikografski status brojevnih riječi u Rječniku hrvatskoga kajkavskoga književnog jezika. Prilaže se popis brojevnih riječi obrađenih u rječniku, utvrđuje se u kojoj su mjeri u rječničkome članku zastupljeni elementi gramatičkoga opisa i navode li se oni dosljedno. Analiziraju se elementi definicije brojevnih riječi i njezina koherentnost.
-
"Da li, je li i li" : normativni status i raspodjela
(2007)
-
Lana Hudeček
Luka Vukojević
- U radu se daje pregled problema povezanih s normativnim statusom čestičnih/vezničkih skupina da li, je li i čestice/veznika li. Pokazuje se da postoji nekoliko pogrješaka povezanih s tumačenjem normativnog statusa i raspodjele tih skupina i te čestice te se provjerava normativno pravilo prema kojemu skupinu da li treba u standardnome jeziku zamijeniti česticom li (o tome se posve pogrješno često piše kao o zamjeni da li s je li, a skupina je li, s iznimkom skupine je li da koja ima funkciju dopunskoga pitanja, u standardnome jeziku ne postoji kao čestična/veznička skupina jer je njezin prvi član uvijek 3. lice prezenta glagola biti). Određuje se normativni status skupine je li, tj. pokazuje se da je ona u hrvatskome jeziku ili zastarjela ili da pripada razgovornomu stilu. Također se provjeravaju pravila u skladu s kojima se normativni status skupine da li u izravnome pitanju razlikuje od njezina statusa u neizravnome pitanju i prema kojima se skupina da li i u standardnome jeziku pojavljuje pri izricanju potvrdnosti te u alternativnim pitanjima. Donose se uvjeti zamjenjivosti skupina da li česticom/veznikom li, tj. izdvajaju se sintaktički konteksti u kojima ta zamjena nije potrebna ili nije moguća.
-
Sintaktička funkcija participa u hrvatskom jeziku 15./16. stoljeća
(2007)
-
Kristina Štrkalj Despot
- U radu se analizira sintaktička funkcija participa u hrvatskome jeziku 15./16. st. jer su se otprilike u to vrijeme u sintaktičkom ustrojstvu (staro)hrvatskoga jezika događale vrlo krupne jezične promjene, koje su posljedica “departicipijalizacije” participa, tj. preobrazbe naslijeđenih participnih oblika u glagolske priloge.
