Mjesni prijedložno-padežni izrazi u sintaksičkom ambigvitetu – pitanje reda riječi u bosanskom, hrvatskom i srpskom jeziku

Mjesni prijedložno-padežni izrazi u sintaktičkome ambigvitetu – pitanje reda riječi u bošnjačkome, hrvatskome i srpskome jeziku

  • U bosanskom, hrvatskom i srpskom jeziku, s fleksibilnim (gotovo slobodnim) redom riječi, prijedložno-padežni izrazi s mjesnim značenjem popunjavaju funkciju mjesnog adverbijala (kada se odnose na predikat), ali stoje i kao dopuna imenskoj riječi (kada se u atributskoj funkciji odnose na supstantiv), što može dovesti do mogućih dvosmislenih izraza, i/ili potpuno gramatički nepravilnih kombinacija, zavisno od reda riječi, odnosno zavisno od pozicije takvih konstrukcija u rečenici. U ovom radu daju se neki primjeri nepravilnog rasporeda riječi, odnosno primjeri s pogrešnom pozicijom rečeničnih elemenata, konkretno mjesnog adverbijala, što rezultira ambigvitetnim (dvosmislenim) konstrukcijama s prijedložno-padežnim izrazima. Vidjećemo da je u bosanskom, hrvatskom i srpskom jeziku ova pojava često prisutna, a naročito zapažena u govornom jeziku i kolokvijalnom diskursu, ili na primjerima žurnalističkog stila (diskursa). Moguće rješenje kojim bi se izbjegao ambigvitet vezan za prijedložno-padežne izraze s mjesnim značenjem jeste dosljedno poštivanje pravila o osnovnom redu riječi koje mjesni adverbijal postavlja u postverbalnoj poziciji i ne uz neku imensku riječ.
  • U bošnjačkome, hrvatskome i srpskome jeziku, s fleksibilnim (gotovo slobodnim) redom riječi, prijedložno-padežni izrazi s mjesnim značenjem popunjavaju funkciju priložne oznake mjesta (kada se odnose na predikat), ali stoje i kao dopuna imenskoj riječi (kada se u atributskoj funkciji odnose na imenicu), što može dovesti do mogućih dvosmislenih izraza, i/ili potpuno gramatički nepravilnih kombinacija, ovisno o redu riječi, odnosno ovisno o poziciji takvih konstrukcija u rečenici. U ovome radu daju se neki primjeri nepravilnoga rasporeda riječi, odnosno primjeri s pogrešnom pozicijom rečeničnih dijelova, konkretno mjesne odredbe, što rezultira ambigvitetnim (dvosmislenim) konstrukcijama s prijedložno-padežnim izrazima. Pokazalo se da je u bošnjačkome, hrvatskome i srpskome jeziku ova pojava često prisutna, a posebno u govornome jeziku i razgovornome diskursu ili u novinarskome stilu (diskursu). Moguće rješenje kojim bi se izbjegao ambigvitet prijedložno-padežnih izraza s mjesnim značenjem jest dosljedno poštivanje pravila o osnovnome redu riječi koje mjesnu odredbu postavlja u postverbalnoj poziciji i ne uz neku imensku riječ.

Download full text files

Export metadata

Metadaten
Author:Jasmin Hodžić
URN:urn:nbn:de:hebis:30:3-387932
URL:http://hrcak.srce.hr/117871
ISSN:1331-6745
ISSN:1849-0379
Parent Title (Croatian):Rasprave : časopis Instituta za Hrvatski Jezik i Jezikoslovlje
Publisher:Inst.
Place of publication:Zagreb
Document Type:Article
Language:Bosnian
Date of Publication (online):2016/10/13
Year of first Publication:2014
Publishing Institution:Universitätsbibliothek Johann Christian Senckenberg
Release Date:2016/10/13
Tag:atribut; prijedložno-padežni izrazi s mjesnim značenjem; priložna oznaka mjesta; red riječi; sintaktički ambigvitet
adverbijalna odredba mjesta; atribut; prijedložno-padežni izrazi s mjesnim značenjem; red riječi; sintaksički ambigvitet
Volume:39
Issue:2
Page Number:10
First Page:423
Last Page:432
Note:
Rights: Papers published in this journal can be used for personal or educational purposes while respecting the rights of authors and publishers.
HeBIS-PPN:450836495
Dewey Decimal Classification:4 Sprache / 49 Andere Sprachen / 490 Andere Sprachen
Sammlungen:Linguistik
Licence (German):License LogoDeutsches Urheberrecht