Open Access

Branimir Belaj, Branko Kuna

• U središtu je pozornosti ovoga rada redoslijed pridjevnih (premodifikacijskih), determinacijskih te kvantifikacijskih sastavnica višestrukosloženih imenskih sintagmi u hrvatskom jeziku. Metodologijom kognitivne gramatike (Langacker 1987, 1991, Taylor 2002, Radden i Dirven 2007) na nekoliko se tipičnih primjera najprije objašnjavaju značenjski aspekti koji uvjetuju neutralan redoslijed njihovih sastavnica, a zatim se preispituje manja ili veća neovjerenost pojedinih konstrukcija pri promjeni redoslijeda sastavnica. Ključnim semantičko-pragmatičkim čimbenikom koji uvjetuje veću ili manju ovjerenost takvih konstrukcija, a uvjetovanu promjenom redoslijeda sastavnica, smatra se referencija odnosno ‘usidrenje’ (engl. grounding) koja se odnosi na uspostavljanje „mentalnoga kontakta” sudionika govornoga čina s referentom imenske sintagme. S obzirom na to posebna se pozornost posvećuje značenjskim razlikama između elemenata referencije – determinatora, relativnih i neodređenih apsolutnih kvantifikatora – te pridjevnih premodifikatora i određenih apsolutnih kvantifikatora (brojeva) koji to nisu.
• This paper focuses on the sequence of the following types of constituents within complex nominals in Croatian: adjectival premodifiers, determiners and quantifiers. Using the methodology of Cognitive Grammar (Langacker 1987, 1991, Taylor 2002, Radden and Dirven 2007), we first turn to the analysis of a few representative examples to account for those aspects of meaning that trigger a neutral sequence of these constituents in complex nominals. Then we test the degree to which the grammaticality of specific complex nominal constructions is affected by shifts to non-neutral constituent orders. A semantic/pragmatic factor that is proposed to influence the grammaticality of such constructions in non-neutral constituent sequences is reference, i.e. grounding. Grounding refers to the mental contact established between the speech act participants and the nominal referent. With that in mind, special attention will be paid to the semantic differences between, on the one hand, referential elements, viz. determiners, relative quantifiers and indefinite absolute quantifiers, and on the other, non-referential elements, viz. adjectival premodifiers and definite absolute quantifiers (numerals).