• Deutsch
Login

Open Access

  • Home
  • Search
  • Browse
  • Publish
  • FAQ

Refine

Author

  • Franić, Ivana (3)
  • Brlobaš, Željka (2)
  • Horvat, Marijana (2)
  • Kekez, Stipe (2)
  • Matas Ivanković, Ivana (2)
  • Ramadanović, Ermina (2)
  • Vrtič, Ivana (2)
  • Čilaš Šimpraga, Ankica (2)
  • Štrkalj Despot, Kristina (2)
  • Blažeka, Đuro (1)
+ more

Year of publication

  • 2007 (42) (remove)

Document Type

  • Article (42)

Language

  • Croatian (42) (remove)

Has Fulltext

  • yes (42)

Is part of the Bibliography

  • no (42)

Keywords

  • Kroatisch (37)
  • Rezensionen (17)
  • Kajkavisch (6)
  • Lexikographie (3)
  • Personennamenkunde (3)
  • Familienname (2)
  • Geschlechterforschung (2)
  • Numerale (2)
  • Phraseologie (2)
  • Standardsprache (2)
+ more

Institute

  • Extern (42)

42 search hits

  • 1 to 10
  • 10
  • 20
  • 50
  • 100

Sort by

  • Year
  • Year
  • Title
  • Title
  • Author
  • Author
"Da li, je li i li" : normativni status i raspodjela (2007)
Hudeček, Lana ; Vukojević, Luka
U radu se daje pregled problema povezanih s normativnim statusom čestičnih/vezničkih skupina da li, je li i čestice/veznika li. Pokazuje se da postoji nekoliko pogrješaka povezanih s tumačenjem normativnog statusa i raspodjele tih skupina i te čestice te se provjerava normativno pravilo prema kojemu skupinu da li treba u standardnome jeziku zamijeniti česticom li (o tome se posve pogrješno često piše kao o zamjeni da li s je li, a skupina je li, s iznimkom skupine je li da koja ima funkciju dopunskoga pitanja, u standardnome jeziku ne postoji kao čestična/veznička skupina jer je njezin prvi član uvijek 3. lice prezenta glagola biti). Određuje se normativni status skupine je li, tj. pokazuje se da je ona u hrvatskome jeziku ili zastarjela ili da pripada razgovornomu stilu. Također se provjeravaju pravila u skladu s kojima se normativni status skupine da li u izravnome pitanju razlikuje od njezina statusa u neizravnome pitanju i prema kojima se skupina da li i u standardnome jeziku pojavljuje pri izricanju potvrdnosti te u alternativnim pitanjima. Donose se uvjeti zamjenjivosti skupina da li česticom/veznikom li, tj. izdvajaju se sintaktički konteksti u kojima ta zamjena nije potrebna ili nije moguća.
Atlas kao arhiv vrijednih podataka (Općeslavenski lingvistički atlas: Fonetsko-gramatička serija, Tom 4a, Refleksi *ъ i *ь, Zagreb, 2006.) (2007)
Matas Ivanković, Ivana
Austrijacizmi u govoru grada Sarajeva (Nedad Memić: Austrijacizmi u govoru grada Sarajeva, Peter Lang, Frankfurt/M., 2006.) (2007)
Ščukanec, Aleksandra
Biološka i društvena kategorija roda u rodnoj teoriji i rodna teorija stereotipa (2007)
Heffer, Hrvoja
U radu se razmatra biološka i društvena kategorija roda u okviru rodne teorije, te se razrađuje njihov odraz u rodnoj teoriji stereotipa s uvođenjem izvorne rodne teorije u hrvatskome jeziku i pratećega nazivlja u hrvatsku sociolingvistiku.
Boryś na hrvatskom (Wiesław Boryś: Čakavske leksičke studije, Praslavensko naslijeđe u čakavskome leksičkom fondu, Matica hrvatska, Zagreb, 2007.) (2007)
Čilaš Šimpraga, Ankica
Dalmatinska zagora rediviva – jezični prinos u sve većoj promidžbi Dalmatinske zagore (Ivica Gusić i Filip Gusić: Rječnik govora Dalmatinske zagore i zapadne Hercegovine, vlastita naklada, Zagreb, 2004.) (2007)
Kekez, Stipe
Deklinacija brojeva dva, oba, tri i četiri u kajkavskim pravnim tekstovima od 16. do 18. Stoljeća (2007)
Kuzmić, Boris ; Kuzmić, Martina
Autori se u članku bave deklinacijom brojeva dva, oba, tri i četiri u kajkavskim tekstovima pravne regulative od 16. do 18. stoljeća. Kao korpus za jezičnu analizu uzimaju 23 teksta iz 16. st., 40 tekstova iz 17. st. i 19 tekstova iz 18. st. U jezičnoj se analizi posebna pažnja posvećuje usporedbi između oblika dvojine i množine u deklinaciji brojeva dva i oba, kao i razvoju množinskih oblika u deklinaciji brojeva tri i četiri. Autori navode sve zabilježene oblike brojeva dva, oba, tri i četiri, uspoređuju njihovu pojavnost u različitom vremenskom presjeku i na temelju rezultata jezične analize nude deklinacijski tip navedenih brojeva. Deklinacija brojeva u kosim padežima promatra se s obzirom na to jesu li navedeni brojevi dijelom prijedložnih ili neprijedložnih izraza, a posebno je pitanje učestalosti indeklinabilnih oblika.
Dijakronijski i sinkronijski o povijesti hrvatskoga jezikoslovlja (Ivo Pranjković: Filološki vjekopisi, Disput, Zagreb, 2006.) (2007)
Brlobaš, Željka
Dramski diskurs između pragmalingvistike i feminističke lingvistike (2007)
Pišković, Tatjana
Govorni se činovi najlakše prepoznaju i razgraničuju u dijalogu pa su dramski tekstovi vrlo pogodni za analizu i propitivanje teorije govornih činova. Krležinoj drami U agoniji možemo pristupiti kao korpusu za oprimjerenje konstativnoga i performativnoga shvaćanja jezika. U toj se drami sukob doista gradi na oprečnome shvaćanju jezika, a to se i verbalno eksplicira, pa se drama odvija na svojevrsnoj metajezičnoj razini gdje se glavni karakteri “svađaju” zato što govore različitim jezicima. Govorni činovi u drami, posebice komplimenti, analizirani su i s aspekta feminističke lingvistike.
Filološki i kulturološki događaj (Šimun Kožičić Benja: Knjižice od žitija rimskih arhijerejov i cesarov, Rijeka, 1531. – Knjiga 1: Pretisak; Knjiga 2: Latinička transkripcija glagoljskoga teksta, Priredila Anica Nazor, Sveučilišna knjižnica Rijeka, Rijeka, 2007.) (2007)
Malić, Dragica
  • 1 to 10

OPUS4 Logo

  • Contact
  • Imprint
  • Sitelinks