• Deutsch
Login

Open Access

  • Home
  • Search
  • Browse
  • Publish
  • FAQ

Refine

Author

  • Franić, Ivana (3)
  • Brlobaš, Željka (2)
  • Horvat, Marijana (2)
  • Kekez, Stipe (2)
  • Matas Ivanković, Ivana (2)
  • Ramadanović, Ermina (2)
  • Vrtič, Ivana (2)
  • Čilaš Šimpraga, Ankica (2)
  • Štrkalj Despot, Kristina (2)
  • Blažeka, Đuro (1)
+ more

Year of publication

  • 2007 (42) (remove)

Document Type

  • Article (42)

Language

  • Croatian (42) (remove)

Has Fulltext

  • yes (42)

Is part of the Bibliography

  • no (42)

Keywords

  • Kroatisch (37)
  • Rezensionen (17)
  • Kajkavisch (6)
  • Lexikographie (3)
  • Personennamenkunde (3)
  • Familienname (2)
  • Geschlechterforschung (2)
  • Numerale (2)
  • Phraseologie (2)
  • Standardsprache (2)
+ more

Institute

  • Extern (42)

42 search hits

  • 1 to 42
  • 10
  • 20
  • 50
  • 100

Sort by

  • Year
  • Year
  • Title
  • Title
  • Author
  • Author
Od munje i munjka do muštuluka (Артур Рафаэлович Багдасаров: Новый хорватско-русский словарь, Воентехиниздат, Москва, 2007.) (2007)
Lewis, Kristian
Pokazatelji brojivosti (2007)
Znika, Marija
U radu se ukratko komentiraju istraživanja kategorije brojivosti. Ta se kategorija obrađuje na primjeru imenica. Kao pomoćna sredstva za otkrivanje statusa imenice s obzirom na kategoriju brojivosti analiziraju se prilozi količine malo, mnogo, dosta.
O jeziku Škarićeva prijevoda "Svetoga pisma" (2007)
Vrtič, Ivana
U radu se analizira drugi cjeloviti objavljeni prijevod Svetoga pisma na hrvatski jezik, Škarićevo Sveto pismo Staroga i Novoga uvita (Beč, 1858. – 1861.); opisuju se njegove jezične osobine, utvrđuje se njegovo mjesto u dugoj hrvatskoj svetopisamskoj prevodilačkoj tradiciji te njegov utjecaj na proces standardizacije hrvatskoga jezika.
Prilog proučavanju odraza svetačkog imena Juraj u hrvatskoj antroponimiji (2007)
Vidović, Domagoj
U ovome se radu pokušava dati pregled mnogobrojnih i raznolikih odraza svetačkog imena Juraj u hrvatskome antroponimijskom sustavu s osobitim naglaskom na područje Zažablja (prostora između rječice Misline, istočno od Metkovića, i zapadnih granica nekadašnje Dubrovačke Republike, a danas općine Dubrovačko primorje, te prostora od Hrasna na sjeveru do Neuma na jugu) i Popova (jugozapadne Hercegovine). Na temelju odabrane literature i autorova terenskog istraživanja nastoje se iznijeti i neke izvanjezične (poglavito povijesne i sociolingvističke) činjenice koje su uzrok takvu stanju.
Sintaktička funkcija participa u hrvatskom jeziku 15./16. stoljeća (2007)
Štrkalj Despot, Kristina
U radu se analizira sintaktička funkcija participa u hrvatskome jeziku 15./16. st. jer su se otprilike u to vrijeme u sintaktičkom ustrojstvu (staro)hrvatskoga jezika događale vrlo krupne jezične promjene, koje su posljedica “departicipijalizacije” participa, tj. preobrazbe naslijeđenih participnih oblika u glagolske priloge.
Hibridne složenice u kajkavskome književnom jeziku (2007)
Štebih, Barbara
U radu se analiziraju hibridne složenice – tvorenice sastavljene od germanizma i kajkavske riječi − u kajkavskome književnom jeziku. Istražuju se njihova čestotnost i struktura. Raspravlja se je li riječ o prevedenicama.
Uloga anaforičkih izraza u oblikovanju medijsko-znanstvenih događaja (2007)
Šimunić, Zrinka
U radu se analizira uloga jednog tipa referencijalnih izraza – anaforičkih izraza – u diskurzivnom oblikovanju odabranog medijsko-znanstvenog događaja (“uskrsnuće” bakterije Deinococcus radiodurans). Predlaže se transverzalna analiza anaforičkih izraza utemeljena na modularnom pristupu kompleksnosti organizacije diskursa i na dinamičnoj koncepciji anaforičke referencije, shvaćene kao segment šireg procesa konceptualnog strukturiranja svijeta diskursa i usuglašavanja mentalnih predodžbi sudionika u interakciji.
Kajkavizmi u "Tkonskom zborniku" (2007)
Šimić, Marinka
Predmet ovog rada su kajkavizmi u Tkonskom zborniku – glagoljskom rukopisu koji je početkom 16. stoljeća pisan na frankopanskim posjedima. Utvrđeno je da su u tom rukopisu prisutni kajkavizmi na svim razinama: fonološkoj, morfološkoj, leksičkoj i sintaktičkoj. Najviše je kajkavizama na leksičkoj razini, a oni se mogu podijeliti u dvije skupine: 1. zajednički čakavsko- kajkavski sloj, npr. betegь, gdo, nigdar, hiniti, hud, kaštigati, lotar itd.; 2. kajkavski sloj, npr. fajtati, gorup, nekoteri, pokrivača, škoda, špotati, tanac itd. Prva je kategorija leksema interpolirana u gotovo svim dijelovima CTk, a druga je najčešća u Cvetu od kreposti i Muci. Tkonski zbornik čuva jedno ogromno leksičko bogatstvo, a pri usporedbi pojedinih leksema s onima u hrvatskoglagoljskim misalima i brevijarima, zaključeno je da su neki od njih potvrđeni i ranije, npr. betegь, kaštigati, praviti, gorup, tanac itd. To je potvrda o kontinuitetu hrvatskoglagoljske književnosti. Interpolacija kajkavizama nije ujednačena u svim dijelovima zbornika, kajkavske su intervencije najčešće u Cvetu od kreposti (f. 67 – 85) i u Muci Spasitelja našega (f. 109 – 161). Na temelju provedenog istraživanja može se zaključiti da je Tkonski zbornik rukopis sastavljen iz različitih dijelova, koji nisu nastali u istom razdoblju, ni na istom mjestu. Budući da kajkavizme u pojedinim dijelovima nalazimo na svim razinama (Cvet od kreposti i Muka), može se pretpostaviti da su oni nastali u sjevernom području, tj. bliže kajkavskom.
Rumunjsko-hrvatski lažni parovi (2007)
Olujić, Ivana ; Bošnjak Botica, Tomislava
U radu se iznose tzv. lažni parovi (prijatelji), leksemi u hrvatskom i rumunjskom jeziku koji zbog svoje izrazne podudarnosti navode na pogrešno prevođenje. Navode se značajke koje su dovele do takvih pojava. S obzirom na podrijetlo, najčešće je riječ o leksemima naslijeđenima iz latinskoga jezika ili kasnijim romanizmima te dakako slavenskima, kojih je u rumunjskome nezanemariv broj. Izdvojeni se leksemi razvrstavaju u tablicu koja omogućuje njihovu prozirniju usporedbu i lakše prepoznavanje.
Glasovne promjene : nepostojano "a" i "e" (problematizacija naziva, definicija I međuodnosa glasovnih promjena) (2007)
Mihaljević, Milica ; Horvat, Marijana
U radu se analiziraju neki problemi i nejasnoće koji se pojavljuju u temeljnim jezikoslovnim priručnicima i udžbenicima. Problemi su uočeni na svim jezičnim razinama, ali se u ovome radu govori o nejasnoćama i nepreciznostima u vezi s nepostojanim a i e.
Nedovršivost pisanja (Mateo Žagar: Grafolingvistika srednjovjekovnih tekstova, Matica hrvatska, Zagreb, 2007.) (2007)
Bogutovac, Dubravka
Suprotnost u leksičkom sustavu (Ljiljana Šarić: Antonimija u hrvatskome jeziku : Semantički, tvorbeni i sintaktički opis, Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, 2007.) (2007)
Tafra, Branka
Sarajevski žargon (Narcis Saračević: Rječnik sarajevskog žargona – prilog leksikografiji bosanskoga jezika, 2. izd.; Vrijeme, Zenica, 2007.) (2007)
Kekez, Stipe
Važan prinos o hrvatskome kao članu zajednice povijesnih jezika (Marko Samardžija: Hrvatski kao povijesni jezik, vlastita naklada, Zaprešić, 2006.) (2007)
Ramadanović, Ermina
Dijakronijski i sinkronijski o povijesti hrvatskoga jezikoslovlja (Ivo Pranjković: Filološki vjekopisi, Disput, Zagreb, 2006.) (2007)
Brlobaš, Željka
Atlas kao arhiv vrijednih podataka (Općeslavenski lingvistički atlas: Fonetsko-gramatička serija, Tom 4a, Refleksi *ъ i *ь, Zagreb, 2006.) (2007)
Matas Ivanković, Ivana
Austrijacizmi u govoru grada Sarajeva (Nedad Memić: Austrijacizmi u govoru grada Sarajeva, Peter Lang, Frankfurt/M., 2006.) (2007)
Ščukanec, Aleksandra
Vrelo za pravnike i jezikoslovce (Boris Kuzmić: Veprinački zakon 1507–2007, Popratni prilog: Miroslav Bertoša, Župa sv. Marka ev. Veprinac – Mjesni odbor Veprinac – Matica hrvatska, Ogranak Opatija, Veprinac, 2007.) (2007)
Vrtič, Ivana
O postupcima prikupljanja, obrade i tumačenja dječjega jezika (Jelena Kuvač i Marijan Palmović: Metodologija istraživanja dječjega jezika, Naklada Slap, Jastrebarsko, 2007.) (2007)
Oraić, Ivana
Vrijedno slovakističko djelo (Maria Kursar – Dubravka Sesar: Slovačko-hrvatski i hrvatsko-slovački praktični rječnik s gramatikom, Školska knjiga, Zagreb, 2005.) (2007)
Habijanec, Siniša
Filološki i kulturološki događaj (Šimun Kožičić Benja: Knjižice od žitija rimskih arhijerejov i cesarov, Rijeka, 1531. – Knjiga 1: Pretisak; Knjiga 2: Latinička transkripcija glagoljskoga teksta, Priredila Anica Nazor, Sveučilišna knjižnica Rijeka, Rijeka, 2007.) (2007)
Malić, Dragica
‘Nepristran’ pogled u povijest(i) lingvistike (E. F. K. Koerner: Jezikoslovna historiografija, Tusculanae editiones, Zagreb, 2007.) (2007)
Štrkalj Despot, Kristina
Dalmatinska zagora rediviva – jezični prinos u sve većoj promidžbi Dalmatinske zagore (Ivica Gusić i Filip Gusić: Rječnik govora Dalmatinske zagore i zapadne Hercegovine, vlastita naklada, Zagreb, 2004.) (2007)
Kekez, Stipe
Gotovo nepoznato londonsko izdanje Fučićeve studije o hrvatskoj glagoljskoj epigrafici iz 1999. godine (Branko Fučić: Croatian glagolitic epigraphy, Stephen Osborne, London, 1999.) (2007)
Galović, Tomislav
Još jedan temeljac hrvatskomu jezikoslovlju (Ardelio Della Bella: Gramatičke pouke o ilirskome jeziku, Prijevod s izvornika Nives Sironić-Bonefačić, Pogovor Darija Gabrić-Bagarić, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, 2006.) (2007)
Franić, Ivana
Boryś na hrvatskom (Wiesław Boryś: Čakavske leksičke studije, Praslavensko naslijeđe u čakavskome leksičkom fondu, Matica hrvatska, Zagreb, 2007.) (2007)
Čilaš Šimpraga, Ankica
Dramski diskurs između pragmalingvistike i feminističke lingvistike (2007)
Pišković, Tatjana
Govorni se činovi najlakše prepoznaju i razgraničuju u dijalogu pa su dramski tekstovi vrlo pogodni za analizu i propitivanje teorije govornih činova. Krležinoj drami U agoniji možemo pristupiti kao korpusu za oprimjerenje konstativnoga i performativnoga shvaćanja jezika. U toj se drami sukob doista gradi na oprečnome shvaćanju jezika, a to se i verbalno eksplicira, pa se drama odvija na svojevrsnoj metajezičnoj razini gdje se glavni karakteri “svađaju” zato što govore različitim jezicima. Govorni činovi u drami, posebice komplimenti, analizirani su i s aspekta feminističke lingvistike.
O tvorbi riječi u Tadijanovićevu djelu "Svašta po malo" (2007)
Horvat, Marijana ; Ramadanović, Ermina
U radu se obrađuju načini tvorbe pridjeva, priloga, prijedloga, zamjenica i veznika na primjerima iz Tadijanovićeva djela „Svašta po malo“. Posebno se upozorava na tipove tvorba koji su neobični zbog značenja koje ima tvorenica, na tvorbu neuobičajenih tvorenica prema već postojećim modelima, na različite pristupe i tumačenja u određivanju tvorbenih načina te na odnos motiviranih i nemotiviranih riječi sa stajališta povijesne i suvremene tvorbe. Analizirani se primjeri uspoređuju s potvrdama iz „Rječnika hrvatskoga ili srpskoga jezika JAZU“.
Biološka i društvena kategorija roda u rodnoj teoriji i rodna teorija stereotipa (2007)
Heffer, Hrvoja
U radu se razmatra biološka i društvena kategorija roda u okviru rodne teorije, te se razrađuje njihov odraz u rodnoj teoriji stereotipa s uvođenjem izvorne rodne teorije u hrvatskome jeziku i pratećega nazivlja u hrvatsku sociolingvistiku.
Morfonološki model palatalizacije zubnih sonanta u 1. licu jednine prezenta u hrvatskom crkvenoslavenskom jeziku (2007)
Gadžijeva, Sofija
U članku se opisuje morfonologija glagolske osnove u prezentskoj paradigmi na građi hrvatsko-crkvenoslavenskih (dalje: HCS) glagola s temeljnom osnovom na -i- u kojih tom završnom -i- prethodi zubni sonant: r, l, n (tj. tipa tvori-ti, moli-ti, brani-ti). U obzir su uzeti svi glagolski leksemi tog tipa iz kartoteke Rječnika crkvenoslavenskoga jezika hrvatske redakcije: 110 li-glagola, 127 ni-glagola i 83 ri-glagola i njihovi prezentski oblici. Metoda opisa je usporedba dotičnog fragmenta HCS gramatike sa staroslavenskim stanjem kao i sa stanjem u starohrvatskim (čakavskim) govorima. U staroslavenskom jeziku u prezentskoj je paradigmi tihglagola osnova okrnjena (tj. okrnjen je sufiks -i-) i pojavljuje se u dvije varijante: palatalnoj (u 1. licu jednine), i tvrdoj (u svim ostalim oblicima). Tako u prezentu nalazimo u osnovi alternacije r ~ ŕ, l ~ ĺ i n ~ ń. U HCS tekstovima morfonološki su najinovativniji ri-glagoli. Kako je u hrvatskom depalataliziran fonem ŕ, kod ri-glagola nije sačuvan staroslavenski morfonološki model. HCS građa ne pokazuje staroslavensku alternaciju r ~ ŕ, tj. kod ri-glagola nema variranja osnove u prezentu (okrnjena osnova u svim oblicima završava nepalatalnim suglasnikom). Kod li-glagola i ni-glagola staroslavenski je morfonološki model očuvan. Međutim, u tekstovima su ipak potvrđene rijetke devijacije od tog modela. Naime, usprkos postojanju grafijskoga sredstva za označavanje palatalnosti fonema ĺ i ń ispred gramatičkog morfema 1. lica jednine -u (tj. uporaba slova ű iza l, n), neki su pisari u rijetkim slučajevima izostavljali označavanje palatalnosti, tj. pisali grafem u (molu, branu). Autorica predlaže različita moguća objašnjenja te pogreške i utvrđuje u kojoj je mjeri ta pojava ograničena na određene HCS tekstove.
Književnojezična norma franjevačkih pisaca 18. St. : sastavnica jezičnostandardizacijskih procesa (2007)
Gabrić-Bagarić, Darija
Važnom sastavnicom hrvatskoga predstandardnoga jezika smatra se koine franjevačke književnosti 18. st. Izrasla iz pisane prakse bosanskih franjevaca 17. st., obogaćena u jeziku hrvatskih franjevaca izraznim sredstvima pučkeknjiževnosti, već je u 18. st. pokazivala obilježja standardiziranosti: polifunkcinonalnost, preskriptivnost i neovisnost o organskim idiomima. Koine je opisana u franjevačkim gramatikama, što je naznaka normativnih tendencija.
Leksikografski status brojevnih riječi u "Rječniku hrvatskoga kajkavskoga književnog jezika" (2007)
Franić, Ivana
U radu se prikazuje i analizira leksikografski status brojevnih riječi u Rječniku hrvatskoga kajkavskoga književnog jezika. Prilaže se popis brojevnih riječi obrađenih u rječniku, utvrđuje se u kojoj su mjeri u rječničkome članku zastupljeni elementi gramatičkoga opisa i navode li se oni dosljedno. Analiziraju se elementi definicije brojevnih riječi i njezina koherentnost.
Rukopisni Vocabolario italiano-illirico (~ 1745.) fra Lovre Cekinića (2007)
Franić, Ivana
U radu se predstavlja rukopisni rječnik Vocabolario italiano-illirico, dvojezični hrvatsko-talijanski rječnik, djelo Dubrovčanina fra Lovre Cekinića. Rukopis je nastao 40-ih godina 18. stoljeća, a danas se čuva u biblioteci Samostana Male braće u Dubrovniku. Analizira se autorova leksikografska metoda te se naznačuje leksičko bogatstvo desne, hrvatske strane.
Prezimena u "Kinchu oszebuinome szlavnoga orszaga horvatczkoga" Petar Berkea (2007)
Frančić, Anđela
Autorica donosi osnovne informacije o knjizi Kinch oſzebuini i njegovu autoru, osvrće se na onimiju, antroponimiju i osobna imena osoba koje se u djelu spominju. Središnji dio rada posvećen je prezimenima zasvjedočenim u Kinchu oſzebuinome – prikazuju se tipovi identifikacijskih formula dio kojih su prezimena, ilustrira posredan način imenovanja pojedinca te promatra pojavnost prezimena iz Kincha oſzebuinog u Leksiku prezimena.
Deklinacija brojeva dva, oba, tri i četiri u kajkavskim pravnim tekstovima od 16. do 18. Stoljeća (2007)
Kuzmić, Boris ; Kuzmić, Martina
Autori se u članku bave deklinacijom brojeva dva, oba, tri i četiri u kajkavskim tekstovima pravne regulative od 16. do 18. stoljeća. Kao korpus za jezičnu analizu uzimaju 23 teksta iz 16. st., 40 tekstova iz 17. st. i 19 tekstova iz 18. st. U jezičnoj se analizi posebna pažnja posvećuje usporedbi između oblika dvojine i množine u deklinaciji brojeva dva i oba, kao i razvoju množinskih oblika u deklinaciji brojeva tri i četiri. Autori navode sve zabilježene oblike brojeva dva, oba, tri i četiri, uspoređuju njihovu pojavnost u različitom vremenskom presjeku i na temelju rezultata jezične analize nude deklinacijski tip navedenih brojeva. Deklinacija brojeva u kosim padežima promatra se s obzirom na to jesu li navedeni brojevi dijelom prijedložnih ili neprijedložnih izraza, a posebno je pitanje učestalosti indeklinabilnih oblika.
Parni prijedlozi (2007)
Kovačević, Barbara ; Matas Ivanković, Ivana
U radu će biti obrađeni prijedlozi koji se često pojavljuju u paru: od i do, iz i u, s i na. Učestalom uporabom u tim parovima navedeni prijedlozi nadilaze svoja pojedinačna primarna semantička i sintaktička obilježja. Na njihovu strukturnu i semantičku cjelovitost upućuje i frazeološka uporaba.
Jesu li endocentrične imeničke složenice tvorbena inovacija u hrvatskom jeziku 19. stoljeća? (2007)
Kapetanović, Amir
U članku se raspravlja o starosti triju “nenarodnih” tvorbenih uzoraka imeničkih složenica u hrvatskom jeziku.
"Da li, je li i li" : normativni status i raspodjela (2007)
Hudeček, Lana ; Vukojević, Luka
U radu se daje pregled problema povezanih s normativnim statusom čestičnih/vezničkih skupina da li, je li i čestice/veznika li. Pokazuje se da postoji nekoliko pogrješaka povezanih s tumačenjem normativnog statusa i raspodjele tih skupina i te čestice te se provjerava normativno pravilo prema kojemu skupinu da li treba u standardnome jeziku zamijeniti česticom li (o tome se posve pogrješno često piše kao o zamjeni da li s je li, a skupina je li, s iznimkom skupine je li da koja ima funkciju dopunskoga pitanja, u standardnome jeziku ne postoji kao čestična/veznička skupina jer je njezin prvi član uvijek 3. lice prezenta glagola biti). Određuje se normativni status skupine je li, tj. pokazuje se da je ona u hrvatskome jeziku ili zastarjela ili da pripada razgovornomu stilu. Također se provjeravaju pravila u skladu s kojima se normativni status skupine da li u izravnome pitanju razlikuje od njezina statusa u neizravnome pitanju i prema kojima se skupina da li i u standardnome jeziku pojavljuje pri izricanju potvrdnosti te u alternativnim pitanjima. Donose se uvjeti zamjenjivosti skupina da li česticom/veznikom li, tj. izdvajaju se sintaktički konteksti u kojima ta zamjena nije potrebna ili nije moguća.
Kulinarski elementi u hrvatskoj i ruskoj frazeologiji (2007)
Hrnjak, Anita
U ovome radu analizira se dio korpusa hrvatskih i ruskih frazema s kulinarskim elementima kao komponentаma i onih koji u svom semantičkom talogu imaju sliku povezanu s jelom. Cilj rada je prikazati simbolički, metaforički i konotativni potencijal hrane kao frazeološke komponente putem analize načina izgradnje frazeološkog značenja, te istaknuti najočitije sličnosti i najzanimljivije razlike između ovakvog tipa frazeologije u hrvatskom i ruskom jeziku.
Razvoj prezimenskog sustava na Miljevcima (2007)
Čilaš Šimpraga, Ankica
U članku se prikazuje razvoj miljevačkoga prezimenskoga sustava od prvih prezimena zabilježenih u matičnim knjigama potkraj 17. stoljeća do prezimena koja se javljaju tek potkraj 19. stoljeća. Utvrđuje se koja su prezimena u međuvremenu ugašena, tj. koja su nestala zbog izumiranja loze ili zamjene novim prezimenom, najčešće dotadašnjim obiteljskim nadimkom. Analiziraju se motivacijsko-strukturna svojstva današnjih miljevačkih prezimena i njihovo jezično podrijetlo.
Međimurski interdijalekt (2007)
Blažeka, Đuro
U radu autor donosi rezultate istraživanja razgovornog jezika odabrane skupine mlađih govornika međimurskog dijalekta. U prvom se dijelu rada opisuju “čvrsti dijelovi” međimurskoga dijalekta, tj. one osobine toga dijalekta koje su se u ispitivanom govoru očuvale kod većine ispitanika i koje će najvjerojatnije još vrlo dugo opstati. U drugom dijelu rada opisuju se one osobine toga dijalekta za koje se čini da su u govoru većine ispitanika nestale ili se vidi tendencija nestajanja. Situacija nalik opisanoj u ovom radu sve se više zamjećuje i na terenskim istraživanjima toga dijalekta.
Rajnski forint – rajniški – u hrvatskom kajkavskom književnom jeziku (2007)
Brlobaš, Željka ; Vajs, Nada
U radu se raspravlja o leksikografskom postupku koji se primjenjuje u izradbi Rječnika hrvatskoga kajkavskoga književnog jezika pri uspostavljanju nadnatuknice i kanonskih likova za dvadesetak potvrđenih leksičkih varijanata za ‘rajnski forint’, novčanu jedinicu koja označuje kovani novac u uporabi u Hrvatskoj od 16. do 19. stoljeća. Nakon navođenja svih kontekstualnih potvrda, utvrđuje se vrijednost novčane jedinice i podrijetlo naziva, provodi se morfološka analiza leksema, određuju se kanonski likovi i njihove gramatičke odrednice te se lik rajniški uspostavlja kao najreprezentativniji gdje se donose etimologija i definicija. Dvadesetak leksičkih varijanata za naziv ‘rajnski forint’ posljedica su različitih jezičnih procesa u prihvaćanju, upotrebi i adaptaciji toga naziva u kajkavskom književnom jeziku.
  • 1 to 42

OPUS4 Logo

  • Contact
  • Imprint
  • Sitelinks