52 search hits
-
Gotovo nepoznato londonsko izdanje Fučićeve studije o hrvatskoj glagoljskoj epigrafici iz 1999. godine (Branko Fučić: Croatian glagolitic epigraphy, Stephen Osborne, London, 1999.)
(2007)
-
Tomislav Galović
-
Vrijedno slovakističko djelo (Maria Kursar – Dubravka Sesar: Slovačko-hrvatski i hrvatsko-slovački praktični rječnik s gramatikom, Školska knjiga, Zagreb, 2005.)
(2007)
-
Siniša Habijanec
-
Biološka i društvena kategorija roda u rodnoj teoriji i rodna teorija stereotipa
(2007)
-
Hrvoja Heffer
- U radu se razmatra biološka i društvena kategorija roda u okviru rodne teorije, te se razrađuje njihov odraz u rodnoj teoriji stereotipa s uvođenjem izvorne rodne teorije u hrvatskome jeziku i pratećega nazivlja u hrvatsku sociolingvistiku.
-
O tvorbi riječi u Tadijanovićevu djelu "Svašta po malo"
(2007)
-
Marijana Horvat
Ermina Ramadanović
- U radu se obrađuju načini tvorbe pridjeva, priloga, prijedloga, zamjenica i veznika na primjerima iz Tadijanovićeva djela „Svašta po malo“. Posebno se upozorava na tipove tvorba koji su neobični zbog značenja koje ima tvorenica, na tvorbu neuobičajenih tvorenica prema već postojećim modelima, na različite pristupe i tumačenja u određivanju tvorbenih načina te na odnos motiviranih i nemotiviranih riječi sa stajališta povijesne i suvremene tvorbe. Analizirani se primjeri uspoređuju s potvrdama iz „Rječnika hrvatskoga ili srpskoga jezika JAZU“.
-
Kulinarski elementi u hrvatskoj i ruskoj frazeologiji
(2007)
-
Anita Hrnjak
- U ovome radu analizira se dio korpusa hrvatskih i ruskih frazema s kulinarskim elementima kao komponentаma i onih koji u svom semantičkom talogu imaju sliku povezanu s jelom. Cilj rada je prikazati simbolički, metaforički i konotativni potencijal hrane kao frazeološke komponente putem analize načina izgradnje frazeološkog značenja, te istaknuti najočitije sličnosti i najzanimljivije razlike između ovakvog tipa frazeologije u hrvatskom i ruskom jeziku.
-
Pleonazmi u hrvatskome standardnom jeziku
(2011)
-
Lana Hudeček
Kristian Lewis
Milica Mihaljević
- U radu se na temelju prikupljenoga korpusa pleonazama daju različiti formalni, sintaktički i semantički kriteriji podjele pleonazama te se pleonazmi dijele na nepotrebne i potrebne. Pleonazmi se analiziraju s deskriptivnoga i normativnoga stajališta.
-
"Da li, je li i li" : normativni status i raspodjela
(2007)
-
Lana Hudeček
Luka Vukojević
- U radu se daje pregled problema povezanih s normativnim statusom čestičnih/vezničkih skupina da li, je li i čestice/veznika li. Pokazuje se da postoji nekoliko pogrješaka povezanih s tumačenjem normativnog statusa i raspodjele tih skupina i te čestice te se provjerava normativno pravilo prema kojemu skupinu da li treba u standardnome jeziku zamijeniti česticom li (o tome se posve pogrješno često piše kao o zamjeni da li s je li, a skupina je li, s iznimkom skupine je li da koja ima funkciju dopunskoga pitanja, u standardnome jeziku ne postoji kao čestična/veznička skupina jer je njezin prvi član uvijek 3. lice prezenta glagola biti). Određuje se normativni status skupine je li, tj. pokazuje se da je ona u hrvatskome jeziku ili zastarjela ili da pripada razgovornomu stilu. Također se provjeravaju pravila u skladu s kojima se normativni status skupine da li u izravnome pitanju razlikuje od njezina statusa u neizravnome pitanju i prema kojima se skupina da li i u standardnome jeziku pojavljuje pri izricanju potvrdnosti te u alternativnim pitanjima. Donose se uvjeti zamjenjivosti skupina da li česticom/veznikom li, tj. izdvajaju se sintaktički konteksti u kojima ta zamjena nije potrebna ili nije moguća.
-
Nazivi za bratova sina u hrvatskome jeziku
(2011)
-
Željko Jozić
Perina Vukša
Dijana Ćurković
- Rad je detaljan nazivoslovni opis iz područja rodbinskih veza. Obuhvaća pregled naziva za bratova sina u trima komponentama hrvatskoga jezika: narječnoj građi, koja je raščlanjena, opisana i kartografirana; leksikografskoj građi, dijakronijskim pregledom priručnika od početka 17. stoljeća pa sve do suvremenih rječnika hrvatskoga standardnog jezika; te korpusu književnih djela pisanih hrvatskim jezikom. Pronađeno je desetak naziva: sinovac, bratanac, bratanić, braten, bratić, nećak, neput, nevodo. Izloženo je bogatstvo hrvatske leksičke baštine uz kartografski uvid u arealnu distribuciju pojedinih leksema na hrvatskome jezičnom prostoru.
-
Jesu li endocentrične imeničke složenice tvorbena inovacija u hrvatskom jeziku 19. stoljeća?
(2007)
-
Amir Kapetanović
- U članku se raspravlja o starosti triju “nenarodnih” tvorbenih uzoraka imeničkih složenica u hrvatskom jeziku.
-
Dalmatinska zagora rediviva – jezični prinos u sve većoj promidžbi Dalmatinske zagore (Ivica Gusić i Filip Gusić: Rječnik govora Dalmatinske zagore i zapadne Hercegovine, vlastita naklada, Zagreb, 2004.)
(2007)
-
Stipe Kekez
