Refine
Document Type
- Article (1)
- Working Paper (1)
Has Fulltext
- yes (2)
Is part of the Bibliography
- no (2)
Keywords
- Bankrott (2) (remove)
Institute
This paper compares the boom-bust cycle in Finland and Sweden 1984-1995 with the average boom-bust pattern in industrialized countries as calculated from an international sample for the period 1970-2002. Two clear conclusions emerge. First, the Finnish-Swedish experience is much more volatile than the average boom-bust pattern. This holds for virtually every time series examined. Second, the bust and the recovery in the two Nordic countries differ markedly more from the international pattern than the boom phase does. The bust is considerably deeper and the recovery comes earlier and is more rapid. We explain the highly volatile character of the Finnish and Swedish boom-bust episode by the design of economic policies in the 1980s and 1990s. The boom-bust cycle in Finland and Sweden 1984-1995 was driven by financial liberalization and a hard currency policy, causing large pro-cyclical swings in the real rate of interest transmitted via the financial sector into the real sector and then into the public finances. JEL Classification: E32, E62, E63
Stečaj je interdisciplinarno područje na kojemu se susreću prije svega ekonomisti i pravnici, odnosno u širemu smislu ekonomski i pravni sustavi razmišljanja i izražavanja. Štoviše, Wood upravo stečajni zakon smatra konačnim testom je li pravosuđe uopće pravedno. U ovome se radu analiziraju nesuglasice oko temeljnih naziva koji se upotrebljavaju u stečajnome pravu. Te je nazive potrebno analizirati, razjasniti, i predložiti rješenje kako bi postigli suglasje oko naziva koji se ne bi redefinirali pri svakoj izmjeni Stečajnog zakona. U trenutku kad se brojni zakoni izmjenjuju zbog usklađivanja s propisima Europske unije, a ti zakoni definiraju naše društvo i odnose, važno je razlučiti pojmove u stečajnome postupku. Budući da je hrvatski Stečajni zakon 1990-ih “prepisan” iz njemačkog izvornika, učinjen je ne samo legislativni već i kulturni i jezični prijenos. Usmjerenost na njemački uzor dovela je do toga da su uz pravna rješenja nekritički prevedeni i temeljni nazivi stečajnoga postupka te je zaboravljeno kako valja pozitivno diskriminirati materinski jezik i, kad god je to moguće, koristiti se uobičajenim hrvatskim riječima, osobito nazivima. U radu se prikazuje sukob temeljnih naziva stečajnog postupka i daju argumenti za uporabu osnovne leksičke jedinice na ovom području – naziva stečaj.