Refine
Year of publication
- 2010 (26) (remove)
Document Type
- Article (26) (remove)
Language
- Croatian (26) (remove)
Has Fulltext
- yes (26) (remove)
Is part of the Bibliography
- no (26)
Keywords
- Linguistik (10)
- Rezension (10)
- Cakavisch (4)
- Etymologie (4)
- Kroatisch (4)
- Akzent (3)
- Lehnwort (3)
- Phraseologie (3)
- Dialektologie (2)
- Gorski kotar (2)
- Istrien (2)
- Istrisch (2)
- Morphologie <Linguistik> (2)
- Slowenisch (2)
- Stokavisch (2)
- Urslawisch (2)
- Anglizismus (1)
- Anhang (1)
- Anka (1)
- Baltoslawisch (1)
- Boljun (1)
- Dalmatien (1)
- Ellipse <Linguistik> (1)
- Familienname (1)
- Germanische Sprachen (1)
- Historische Phonologie (1)
- Hybride (1)
- Ignac Kristijanović (1)
- Internationalismus <Linguistik> (1)
- Ivan Franjo (1)
- Juki´c (1)
- Kajkavisch (1)
- Kopulativkompositum (1)
- Kvarner (1)
- Mundart (1)
- Namenkunde (1)
- Neologismus (1)
- Novalja (1)
- Personenname (1)
- Phonologie (1)
- Posavina / Mundart (1)
- Rhetorische Figur (1)
- Semantik (1)
- Sprichwortforschung (1)
- Tiername (1)
- Tschechisch (1)
- Vokal (1)
- Volksliteratur (1)
- Wirtschaftssprache (1)
- Wortbildung (1)
- Zagar (1)
- i-Stamm (1)
- Übername (1)
Institute
- Extern (26)
U ovome se članku obrađuju posuđenice mletačkoga podrijetla u sjevernočakavskom govoru Boljuna u sjeveroistočnoj Istri. Cilj rada bio je etimološki obraditi pridjeve i imenice iz semantičke domene karakternih osobina koji nisu bili uvršteni u Skokov Etimologijski rječnik ni u Vinjine Jadranske etimologije. Polazišna građa ekscerpirana je iz rukopisnoga Rječnika boljunskih govora Ivana Francetića, provjerena je na terenu te je etimološkom i leksičkom analizom dovedena u vezu s istromletačkim, venecijanskim, tršćanskim i talijanskim (etymologia proxima) te s latinskim ili drugim etimonom (etymologia remota), a na sinkronijskoj i dijatopijskoj razini s rječničkim potvrdama u ostalim čakavskim govorima Istre, Kvarnera i Dalmacije.
U članku se na temelju podataka dobivenih usmjerenim terenskim istraživanjem u govoru Novalje na otoku Pagu prikazuju naglasni tipovi imenica u tom govoru s obzirom na mjesto i vrstu naglaska (i podtipovi s obzirom na postojanje prednaglasnih duljina te varijante s obzirom na stupanj inovativnosti): a) tip a sa stalnim mjestom naglaska na vokalu osnove, b) tip b sa stalnim mjestom naglaska na vokalu nastavka, c) tip c s alterniraju263;im mjestom naglaska na vokalu osnove i na vokalu nastavka.
Iločki jezikoslovni razmišljaji : (Marko Samardžija: Devet iločkih priopćenja i jedno warszawsko)
(2010)
U ovome su radu obradena 232 obiteljska nadimka u Puciscima na otoku Bracu. Obiteljski su nadimci, kao dodatan vid identifikacije koji se razvio još u pretprezimenskome razdoblju, a kasnije je sve zastupljeniji zbog brojnosti nositelja pojedinih prezimena, svojevrsni specifikum hrvatskih otoka koji dosad nije dostatno proucen. U Puciscima se obiteljski nadimci bilježe od konca 16. st. te se na temelju njihove motivacije može djelomicno rekonstruirati fond osobnih imena (odnos hrvatskih narodnih imena te hrvatskih i novijih romanskih prilagodenica kršcanskih imena), vanjština (posebice tjelesne mane), karakterne crte (uglavnom nekonvencionalne) te podrijetlo i svakodnevni život Puciscana. Fond je obiteljskih nadimaka znatno otvoreniji inojezicnim sustavima (poglavito romanskim) te je odraz svojevrsne tisucljetne hrvatsko-romanske simbioze na istocnoj obali Jadranskoga mora.
U radu se predstavljaju rezultati terenskog istraživanja o nazivima za uskršnju pletenicu, provedenog na gotovo dvjesto punktova duž hrvatske obale te u unutrašnjosti Istre i nadopunjenog podatcima iz objavljene literature. Istraživanjem su, radi usporedbe, zahvaćena i neka naselja u Gorskom kotaru te u unutrašnjosti Dalmacije. Analiza prikupljenog korpusa ukazuje na snažnu prisutnost slike sadržaja ‘ptica’ u našim jadranskim nazivima za uskršnju pletenicu, bilo da je riječ o nazivima slavenskog ili romanskog (dalmatskog, istroromanskog ili mletačkog) podrijetla. Na temelju tih zapažanja ponovno se razmatraju neka dosad predložena etimološka rješenja (Skok, Vinja) te donose novi etimološki prijedlozi.