Linguistik
Refine
Year of publication
Document Type
- Article (186) (remove)
Has Fulltext
- yes (186)
Is part of the Bibliography
- no (186)
Keywords
- Kroatisch (50)
- Linguistik (36)
- Rezension (36)
- Rezensionen (17)
- Kajkavisch (13)
- Cakavisch (9)
- Phonologie (8)
- Morphologie (7)
- Phraseologie (7)
- Deutsch (6)
Institute
- Extern (186) (remove)
The (mis)management of rapport amongst groups in Niger Delta (ND) communities has become a significant issue, which Ahmed Yerima's Hard Ground (HG) depicts as having the capacity to aid or control the conflicts in the region. Linguistic studies on Yerima's drama from the perspective of pragmatics have tended to use pragmatic acts to identify the discourse value of proverbs and functions of characters' utterances but have not accounted for the politeness strategies utilised for rapport management, especially in conflict situations. This article, drawing on a rapport management model of politeness and aspects of speech act discourse, identifies the face, sociality rights, and interactional goals that characterise the conflict-motivated dialogues sampled in HG, and reveals the rapport management (RM) strategies through which these are managed in the text. Three conflict situations can be observed as prompting different RM strategies: cause-effect identification (CEI), militancy support (MSP), and disagreement (DSG) situations. CEI is marked by incriminating (involving eliciting and informing acts) and exonerating (including complimenting and acknowledging acts) strategies; MSP is indexed by strategies of persuasion (realised with face-enhancing/threatening acts), whereas DSG is typified by requesting (featuring explicit head acts and alerters) and blaming strategies (including insulting and threatening, aggravating moves). Generally, the requesting, blaming, and exonerating strategies are largely used by the ND youth in HG to probe, threaten, or disagree on specific issues, while the incriminating and persuasion strategies are mainly employed by the women to indict, influence, and predict future actions. The study of RM in the conflict situations depicted in the play sheds light on the often neglected cause of conflicts in contemporary Africa.
U ovome se članku obrađuju posuđenice mletačkoga podrijetla u sjevernočakavskom govoru Boljuna u sjeveroistočnoj Istri. Cilj rada bio je etimološki obraditi pridjeve i imenice iz semantičke domene karakternih osobina koji nisu bili uvršteni u Skokov Etimologijski rječnik ni u Vinjine Jadranske etimologije. Polazišna građa ekscerpirana je iz rukopisnoga Rječnika boljunskih govora Ivana Francetića, provjerena je na terenu te je etimološkom i leksičkom analizom dovedena u vezu s istromletačkim, venecijanskim, tršćanskim i talijanskim (etymologia proxima) te s latinskim ili drugim etimonom (etymologia remota), a na sinkronijskoj i dijatopijskoj razini s rječničkim potvrdama u ostalim čakavskim govorima Istre, Kvarnera i Dalmacije.
U članku se na temelju podataka dobivenih usmjerenim terenskim istraživanjem u govoru Novalje na otoku Pagu prikazuju naglasni tipovi imenica u tom govoru s obzirom na mjesto i vrstu naglaska (i podtipovi s obzirom na postojanje prednaglasnih duljina te varijante s obzirom na stupanj inovativnosti): a) tip a sa stalnim mjestom naglaska na vokalu osnove, b) tip b sa stalnim mjestom naglaska na vokalu nastavka, c) tip c s alterniraju263;im mjestom naglaska na vokalu osnove i na vokalu nastavka.
Iločki jezikoslovni razmišljaji : (Marko Samardžija: Devet iločkih priopćenja i jedno warszawsko)
(2010)
U ovome su radu obradena 232 obiteljska nadimka u Puciscima na otoku Bracu. Obiteljski su nadimci, kao dodatan vid identifikacije koji se razvio još u pretprezimenskome razdoblju, a kasnije je sve zastupljeniji zbog brojnosti nositelja pojedinih prezimena, svojevrsni specifikum hrvatskih otoka koji dosad nije dostatno proucen. U Puciscima se obiteljski nadimci bilježe od konca 16. st. te se na temelju njihove motivacije može djelomicno rekonstruirati fond osobnih imena (odnos hrvatskih narodnih imena te hrvatskih i novijih romanskih prilagodenica kršcanskih imena), vanjština (posebice tjelesne mane), karakterne crte (uglavnom nekonvencionalne) te podrijetlo i svakodnevni život Puciscana. Fond je obiteljskih nadimaka znatno otvoreniji inojezicnim sustavima (poglavito romanskim) te je odraz svojevrsne tisucljetne hrvatsko-romanske simbioze na istocnoj obali Jadranskoga mora.