Linguistik
Refine
Year of publication
- 2007 (100) (remove)
Document Type
- Article (100) (remove)
Has Fulltext
- yes (100)
Keywords
- Kroatisch (35)
- Rezensionen (17)
- Deutsch (7)
- Englisch (7)
- Bedeutungswandel (5)
- Kajkavisch (5)
- Brasilien (4)
- Deutsch als Fremdsprache (4)
- Deutschunterricht (4)
- Indogermanische Sprachen (4)
Institute
U radu se daje pregled problema povezanih s normativnim statusom čestičnih/vezničkih skupina da li, je li i čestice/veznika li. Pokazuje se da postoji nekoliko pogrješaka povezanih s tumačenjem normativnog statusa i raspodjele tih skupina i te čestice te se provjerava normativno pravilo prema kojemu skupinu da li treba u standardnome jeziku zamijeniti česticom li (o tome se posve pogrješno često piše kao o zamjeni da li s je li, a skupina je li, s iznimkom skupine je li da koja ima funkciju dopunskoga pitanja, u standardnome jeziku ne postoji kao čestična/veznička skupina jer je njezin prvi član uvijek 3. lice prezenta glagola biti). Određuje se normativni status skupine je li, tj. pokazuje se da je ona u hrvatskome jeziku ili zastarjela ili da pripada razgovornomu stilu. Također se provjeravaju pravila u skladu s kojima se normativni status skupine da li u izravnome pitanju razlikuje od njezina statusa u neizravnome pitanju i prema kojima se skupina da li i u standardnome jeziku pojavljuje pri izricanju potvrdnosti te u alternativnim pitanjima. Donose se uvjeti zamjenjivosti skupina da li česticom/veznikom li, tj. izdvajaju se sintaktički konteksti u kojima ta zamjena nije potrebna ili nije moguća.
The aim of the present paper is to highlight some aspects of bilingualism in a German minority language community located in the South of Brazil. Based on ethnographic research methods, the study describes language use in face-to-face interactions between bilingual students and their teacher in a monolingual primary school, focusing on Portuguese-German code-switching from a socio-functional perspective. The results suggest that code-switching should not be associated with language deficit, but with the bilingual discourse since the phenomenon could be seen both as a relevant conversational strategy as well as a significant learning resource among bilingual children.
Like its predecessor in Zagreb, the conference on Balto-Slavic accentology in Copenhagen was a great success. The enthusiasm of the organizers Adam Hyllested and Thomas Olander proved highly effective in stimulating discussion among the participants. While in Zagreb most papers dealt with Slavic data, in Copenhagen the emphasis was on Balto-Slavic problems.