Linguistik
Refine
Year of publication
- 2009 (100) (remove)
Document Type
- Article (100) (remove)
Language
- German (51)
- Croatian (34)
- Portuguese (9)
- English (6)
Has Fulltext
- yes (100)
Keywords
- Deutsch (29)
- Linguistik (15)
- Rezension (12)
- Phraseologie (9)
- Tschechisch (6)
- Deutsch als Fremdsprache (5)
- Kajkavisch (5)
- Phonologie (5)
- Kontrastive Linguistik (4)
- Kroatisch (4)
Institute
- Extern (38)
- Sprachwissenschaften (1)
All's well that ends well
(2009)
A few years ago, Jasanoff adopted the central tenet of my accentological theory, viz. that the Balto-Slavic acute was a stød or glottal stop, not a rising tone (cf. Kortlandt 1975, 1977, 2004, Jasanoff 2004a). Of course, nobody will believe Jasanoff’s claim that he arrived at the same result independently thirty years after I published it and ten years after we discussed it when he came to Leiden to visit us. Though at the time he haughtily dismissed “the tangle of secondary hypotheses and “laws” that clutter the ground in the field of Balto-Slavic accentology” (Jasanoff 2004b: 171), he has now recognized the importance of Pedersen’s law, Hirt’s law, Winter’s law, Meillet’s law, Dolobko’s law, Dybo’s law and Stang’s law and largely accepted my relative chronology of these accent laws, including the loss of the acute shortly before Stang’s law (cf. Jasanoff 2008). He has also accepted my split of Pedersen’s law into a Balto-Slavic and a Slavic phase (to which a Lithuanian phase must be added), my thesis that the tonal contours of Baltic and Slavic languages are post-Balto-Slavic innovations (cf. Jasanoff 2008: 344, fn. 10), and the rise of a tonal distinction on non-acute initial syllables before Dybo’s law which I discussed at some length in my review (1978) of Garde’s monograph (1976). This is great progress.
Leksikografska obradba polisemnih naziva (na primjeru naziva društvenih znanstvenih disciplina)
(2009)
U radu se razmatra problem obradbe polisemnih naziva u općim i terminološkim rječnicima u hrvatskom jeziku na primjeru nazivlja društvenih znanstvenih disciplina. Nazivi iz rječničkoga korpusa (terminoloških i općih rječnika) uspoređuju se s potvrdama naziva u publicističkome funkcionalnom stilu (korpus Hrvatske jezične riznice), a posebno se analiziraju primjeri determinologizacije u publicističkome funkcionalnom stilu. Provedenom je analizom potvrđena sustavnost obradbe polisemnih naziva u općim i terminološkim rječnicima, ali su potvrđene i određene pogreške u obradbi naziva u općim rječnicima (netočno definirana značenja ili izostavljena pojedina česta značenja). U skladu s provedenom analizom daje se i prijedlog obradbe naziva u općem i terminološkom rječniku te se izdvajaju načela koja su bitna pri strukturiranju definicija u općim i terminološkim rječnicima u hrvatskome jeziku.
U radu se raspravlja o prefiksu ne- u kajkavskome književnom jeziku. Proučavaju se rječotvorbeni procesi u kojima sudjeluje, tvorbeni načini u kojima se javlja te se ispituje njegova frekventnost u tvorbi pojedinih vrsta riječi. Istražuju se i rječotvorbene i semantičke veze tvorenica s predmetkom ne- i riječi koje su ih motivirale.
U radu se na temelju vlastitih terenskih istraživanja i literature prikazuje suglasnički sustav južnomoslavačkih kajkavskih govora, njegov inventar, distribucija i podrijetlo, na primjeru triju govora – Kutinskoga Sela, Osekova i Okešinca. Prikazuju se zajedničke i razlikovne značajke triju navedenih govora. Južnomoslavački kajkavski govori pripadaju južnomoslavačkomu ili donjolonjskomu dijalektu.
Opisuje se i analizira tvorba etnika i ktetika u kajkavskom narječju. Raščlamba se temelji na podatcima prikupljenima terenskim istraživanjima posljednjih gotovo pedeset godina u Upitnicima za Hrvatski jezični atlas (HJA), koji se izrađuje u Institutu za hrvatski jezik i jezikoslovlje, te na podatcima iz dijalektnih rječnika.
Nakon kratkoga prikaza geografskoga položaja zagorskoga mjesta Šemnice Gornje u radu se na osnovi vlastitoga terenskog istraživanja i dostupne literature iznose fonološka obilježja govora toga mjesta. Opisuje se naglasni sustav i unutar toga razlike koje se mogu uočiti u odnosu na osnovnu kajkavsku akcentuaciju, te obilježja samoglasničkoga i suglasničkoga sustava.
Ključne riječi: Šemnica Gornja ; govor ; naglasni sustav; samoglasnički i suglasnički sustav