Mjesni prijedložno-padežni izrazi u sintaksičkom ambigvitetu – pitanje reda riječi u bosanskom, hrvatskom i srpskom jeziku
Mjesni prijedložno-padežni izrazi u sintaktičkome ambigvitetu – pitanje reda riječi u bošnjačkome, hrvatskome i srpskome jeziku
- U bosanskom, hrvatskom i srpskom jeziku, s fleksibilnim (gotovo slobodnim) redom riječi, prijedložno-padežni izrazi s mjesnim značenjem popunjavaju funkciju mjesnog adverbijala (kada se odnose na predikat), ali stoje i kao dopuna imenskoj riječi (kada se u atributskoj funkciji odnose na supstantiv), što može dovesti do mogućih dvosmislenih izraza, i/ili potpuno gramatički nepravilnih kombinacija, zavisno od reda riječi, odnosno zavisno od pozicije takvih konstrukcija u rečenici. U ovom radu daju se neki primjeri nepravilnog rasporeda riječi, odnosno primjeri s pogrešnom pozicijom rečeničnih elemenata, konkretno mjesnog adverbijala, što rezultira ambigvitetnim (dvosmislenim) konstrukcijama s prijedložno-padežnim izrazima. Vidjećemo da je u bosanskom, hrvatskom i srpskom jeziku ova pojava često prisutna, a naročito zapažena u govornom jeziku i kolokvijalnom diskursu, ili na primjerima žurnalističkog stila (diskursa). Moguće rješenje kojim bi se izbjegao ambigvitet vezan za prijedložno-padežne izraze s mjesnim značenjem jeste dosljedno poštivanje pravila o osnovnom redu riječi koje mjesni adverbijal postavlja u postverbalnoj poziciji i ne uz neku imensku riječ.
- U bošnjačkome, hrvatskome i srpskome jeziku, s fleksibilnim (gotovo slobodnim) redom riječi, prijedložno-padežni izrazi s mjesnim značenjem popunjavaju funkciju priložne oznake mjesta (kada se odnose na predikat), ali stoje i kao dopuna imenskoj riječi (kada se u atributskoj funkciji odnose na imenicu), što može dovesti do mogućih dvosmislenih izraza, i/ili potpuno gramatički nepravilnih kombinacija, ovisno o redu riječi, odnosno ovisno o poziciji takvih konstrukcija u rečenici. U ovome radu daju se neki primjeri nepravilnoga rasporeda riječi, odnosno primjeri s pogrešnom pozicijom rečeničnih dijelova, konkretno mjesne odredbe, što rezultira ambigvitetnim (dvosmislenim) konstrukcijama s prijedložno-padežnim izrazima. Pokazalo se da je u bošnjačkome, hrvatskome i srpskome jeziku ova pojava često prisutna, a posebno u govornome jeziku i razgovornome diskursu ili u novinarskome stilu (diskursu). Moguće rješenje kojim bi se izbjegao ambigvitet prijedložno-padežnih izraza s mjesnim značenjem jest dosljedno poštivanje pravila o osnovnome redu riječi koje mjesnu odredbu postavlja u postverbalnoj poziciji i ne uz neku imensku riječ.
Author: | Jasmin Hodžić |
---|---|
URN: | urn:nbn:de:hebis:30:3-387932 |
URL: | http://hrcak.srce.hr/117871 |
ISSN: | 1331-6745 |
ISSN: | 1849-0379 |
Parent Title (Croatian): | Rasprave : časopis Instituta za Hrvatski Jezik i Jezikoslovlje |
Publisher: | Inst. |
Place of publication: | Zagreb |
Document Type: | Article |
Language: | Bosnian |
Date of Publication (online): | 2016/10/13 |
Year of first Publication: | 2014 |
Publishing Institution: | Universitätsbibliothek Johann Christian Senckenberg |
Release Date: | 2016/10/13 |
Tag: | atribut; prijedložno-padežni izrazi s mjesnim značenjem; priložna oznaka mjesta; red riječi; sintaktički ambigvitet adverbijalna odredba mjesta; atribut; prijedložno-padežni izrazi s mjesnim značenjem; red riječi; sintaksički ambigvitet |
Volume: | 39 |
Issue: | 2 |
Page Number: | 10 |
First Page: | 423 |
Last Page: | 432 |
Note: | Rights: Papers published in this journal can be used for personal or educational purposes while respecting the rights of authors and publishers. |
HeBIS-PPN: | 450836495 |
Dewey Decimal Classification: | 4 Sprache / 49 Andere Sprachen / 490 Andere Sprachen |
Sammlungen: | Linguistik |
Licence (German): | Deutsches Urheberrecht |