Refine
Year of publication
- 2008 (38) (remove)
Document Type
- Article (38) (remove)
Language
- Croatian (38) (remove)
Has Fulltext
- yes (38)
Is part of the Bibliography
- no (38) (remove)
Keywords
- Linguistik (14)
- Rezension (14)
- Kroatisch (7)
- Cakavisch (3)
- Kajkavisch (2)
- Lexikographie (2)
- Literatursprache (2)
- Morphologie <Linguistik> (2)
- Sprachpurismus (2)
- Ableitung <Linguistik> (1)
- Adverb (1)
- Akkusativ (1)
- Akzent (1)
- Altkirchenslawisch (1)
- Antezedenz <Linguistik> (1)
- Antonym (1)
- Aspekt <Linguistik> (1)
- Deixis (1)
- Della Bella, Ardelio (1)
- Determinativ (1)
- Deutsch (1)
- Diachronie (1)
- Diskursanalyse (1)
- Djuro Ferić (1)
- Ekavisch (1)
- Elite (1)
- Fachsprache (1)
- Fremdenfeindlichkeit (1)
- Genitiv (1)
- Gundulić, Ivan (1)
- Ikavisch (1)
- Infinitkonstruktion (1)
- Jagi´c (1)
- Kollokation (1)
- Kompositum (1)
- Konjunktion (1)
- Konsekutivsatz (1)
- Kontrastive Grammatik (1)
- Latium / Mundart (1)
- Lehnwort (1)
- Lexikalisch funktionale Grammatik (1)
- Mareti´c (1)
- Motion <Linguistik> (1)
- Nomen (1)
- Numerale (1)
- Objektivierung (1)
- Ortsname (1)
- Palatal (1)
- Passionsdarstellung (1)
- Phonologie (1)
- Phraseologie (1)
- Poetizität (1)
- Possessivität (1)
- Proklise (1)
- Ragusa (1)
- Rechtschreibung (1)
- Reflexives Verb (1)
- Reformismus (1)
- Relativsatz (1)
- Russisch (1)
- Schrift (1)
- Sibenik (1)
- Slavonic Languages (1)
- Stadtname (1)
- Subjektivität (1)
- Synonym (1)
- Syntax (1)
- Textlinguistik (1)
- Tomislav (1)
- Valenz <Linguistik> (1)
- Vatroslav (1)
- Wortschatz (1)
- Wörterbuch (1)
- Zadar (1)
- antecedent (1)
- consequential sentence constructions (1)
- genitive case (1)
- infinitive consequential constructions (1)
- possessive adjective (1)
- relative clause (1)
- syntactic models (1)
Institute
- Extern (38)
U radu se prvi put objavljuje jedina zasad pronađena inačica glagoljičke pasionske pjesme, koju smo nazvali Ja, Marija, glasom zovu, zapisane u Berčićevu kodeksu br. 5 s kraja 15. st. Donosi se latinička transkripcija teksta te njegove osnovne književnopovijesne, grafijsko-ortografske i jezično-stilske značajke.
U radu se analizira uloga deiktičkih obilježivača (markera) u generičkom strukturiranju diskursa. Najprije se podsjeća da u postojećim tipologijama žanrova diskursa prisutnost deiktičkih obilježivača i drugih tragova subjektivnosti predstavlja važan kriterij za razgraničenje žanrova koji koegzistiraju u određenom društveno-povijesnom okviru unutar određenog tipa diskursa i za deskripciju uvjeta njihove diversifikacije. Zatim se, na primjeru diskursa medijske informacije na čije generičko strukturiranje utječu različite strategije objektivizacije, nastoji pokazati da primjena tog kriterija dobiva svoj puni smisao tek u kombinaciji s kriterijima koji se odnose na tekstualna i situacijska obilježja relevantna za generičko strukturiranje diskursa, a to su, s jedne strane, komunikacijski ciljevi sudionika u interakciji i specifične diskurzivne aktivnosti koje oblikuju relacijski profil tekstualnih struktura i, s druge strane, složenost interakcijskog okvira i stupanj heterogenosti deiktičkih i polifonijskih struktura.
U radu se opisuje fonologija, morfologija i leksik govora Jurkova Sela u Žumberku, doseljeničkoga čakavskoga ikavsko-ekavskoga govora. Iako nema zamjenicu ča u samostalnoj upotrebi, govor čuva većinu temeljnih čakavskih crta. Ipak, stabilnost je sustava u nekim elementima narušena – što pokazuje supostojanje određenih dubleta u prozodiji i morfologiji. Leksik, uz ostalo, karakterizira prisutnost većeg broja germanizama, na žumberačkome prostoru očekivanih.
Razmatra se mogućnost hrvatskoga posvojnog pridjeva da bude antecedent relativnoj zamjenici, mogućnost koja se u slavenskim jezicima sve više gubi, odnosno mjesto posvojnoga pridjeva u toj funkciji zauzima genitiv. Potvrdama se pokazuje da ta mogućnost u pisanome hrvatskome (još) postoji. Provedena anketa s izvornim govornicima pokazuje ipak da takve konstrukcije kao prihvatljive ovjerava tek manji dio suvremenih govornika. Analiziraju se tipološki neobična svojstva relativnih rečenica s posvojnim pridjevom kao antecedentom, osobito to da se u njima posvojni pridjev vlada kao padežni oblik imenice, a ne njezin derivat. Ključne riječi: posvojni pridjev, antecedent, relativna rečenica, genitiv, slavenski jezici
U radu se analizira jezik opisan u Della Bellinoj gramatici u odnosu na jezik jednoga od književnih djela koja su mu bila uzorom – Suze sina razmetnoga Ivana Gundulića. Istraživanje je usmjereno na imeničke oblike u obama djelima. Sličnosti i razlike komentiraju se za svaku deklinaciju posebno, i to sustavno za svaki padež. Budući da su neke uvjetovane formom Della Bellina književnoga predloška, pritom se upozorava na stvarne i prividne razlike.
J. Melvinger u radu o supstandardnome prijedložnom infinitivu (1982.) ne spominje mogućnost infinitivne kondenzacije posljedičnih ustrojstava, ni prijedložnog ni besprijedložnog infinitiva, iako donosi primjere u kojima je riječ o infinitivnoj prijedložnoj konstrukciji koja je priložna oznaka posljedice, a ne priložna oznaka načina, kako ona tvrdi: Kožnata jakna smiješna, a šal oko vrata škaklja za poludjeti. Tu mogućnost ne spominje ni u svojoj disertaciji (iako navodi primjere koje mi razumijevamo kao posljedične konstrukcije), a ne navodi je ni M. Ivić.