Refine
Year of publication
- 2009 (39) (remove)
Language
- Croatian (39) (remove)
Has Fulltext
- yes (39)
Is part of the Bibliography
- no (39)
Keywords
- Linguistik (17)
- Rezension (17)
- Kajkavisch (5)
- Kroatisch (4)
- Intransitives Verb (2)
- Konsonant (2)
- Lehnübersetzung (2)
- Personenname (2)
- Polysemie (2)
- Präfix (2)
- Suffix (2)
- Wortbildung (2)
- Ableitung <Linguistik> (1)
- Assimilation <Phonetik> (1)
- Bankrott (1)
- Bartol Kašić (1)
- Bibel (1)
- Cakavisch (1)
- Dalmatisch (1)
- Englisch (1)
- Habdeli´c (1)
- Heiligenname (1)
- Historische Syntax (1)
- Homonymie (1)
- Infix (1)
- Insolvenz (1)
- Istrisch (1)
- Johannes <Evangelist> (1)
- Juraj (1)
- Kognat <Linguistik> (1)
- Komplexer Satz (1)
- Kompositum (1)
- Konsekutivsatz (1)
- Lehnwort (1)
- Lexikographie (1)
- Lexikon (1)
- Liquidität (1)
- Marko Marulić (1)
- Morphologie <Linguistik> (1)
- Moslavina (1)
- Neologismus (1)
- Ortsname (1)
- Partizip (1)
- Passivierung (1)
- Phonologie (1)
- Pronomen (1)
- Prosodie (1)
- Reduplikation (1)
- Reflektivität (1)
- Rusinisch (1)
- Semantik (1)
- Sprachkontakt (1)
- Sprachpurismus (1)
- Syntax (1)
- Säumnis (1)
- Terminologie (1)
- Thomas <a Kempis> / De imitatione Christi (1)
- Transitives Verb (1)
- Ungarisch (1)
- Venetisch (1)
- Verb (1)
- Vokal (1)
- Wortstellung (1)
- Zadar (1)
Institute
- Extern (39)
Leksikografska obradba polisemnih naziva (na primjeru naziva društvenih znanstvenih disciplina)
(2009)
U radu se razmatra problem obradbe polisemnih naziva u općim i terminološkim rječnicima u hrvatskom jeziku na primjeru nazivlja društvenih znanstvenih disciplina. Nazivi iz rječničkoga korpusa (terminoloških i općih rječnika) uspoređuju se s potvrdama naziva u publicističkome funkcionalnom stilu (korpus Hrvatske jezične riznice), a posebno se analiziraju primjeri determinologizacije u publicističkome funkcionalnom stilu. Provedenom je analizom potvrđena sustavnost obradbe polisemnih naziva u općim i terminološkim rječnicima, ali su potvrđene i određene pogreške u obradbi naziva u općim rječnicima (netočno definirana značenja ili izostavljena pojedina česta značenja). U skladu s provedenom analizom daje se i prijedlog obradbe naziva u općem i terminološkom rječniku te se izdvajaju načela koja su bitna pri strukturiranju definicija u općim i terminološkim rječnicima u hrvatskome jeziku.
U radu se raspravlja o prefiksu ne- u kajkavskome književnom jeziku. Proučavaju se rječotvorbeni procesi u kojima sudjeluje, tvorbeni načini u kojima se javlja te se ispituje njegova frekventnost u tvorbi pojedinih vrsta riječi. Istražuju se i rječotvorbene i semantičke veze tvorenica s predmetkom ne- i riječi koje su ih motivirale.
U radu se na temelju vlastitih terenskih istraživanja i literature prikazuje suglasnički sustav južnomoslavačkih kajkavskih govora, njegov inventar, distribucija i podrijetlo, na primjeru triju govora – Kutinskoga Sela, Osekova i Okešinca. Prikazuju se zajedničke i razlikovne značajke triju navedenih govora. Južnomoslavački kajkavski govori pripadaju južnomoslavačkomu ili donjolonjskomu dijalektu.
Opisuje se i analizira tvorba etnika i ktetika u kajkavskom narječju. Raščlamba se temelji na podatcima prikupljenima terenskim istraživanjima posljednjih gotovo pedeset godina u Upitnicima za Hrvatski jezični atlas (HJA), koji se izrađuje u Institutu za hrvatski jezik i jezikoslovlje, te na podatcima iz dijalektnih rječnika.
Nakon kratkoga prikaza geografskoga položaja zagorskoga mjesta Šemnice Gornje u radu se na osnovi vlastitoga terenskog istraživanja i dostupne literature iznose fonološka obilježja govora toga mjesta. Opisuje se naglasni sustav i unutar toga razlike koje se mogu uočiti u odnosu na osnovnu kajkavsku akcentuaciju, te obilježja samoglasničkoga i suglasničkoga sustava.
Ključne riječi: Šemnica Gornja ; govor ; naglasni sustav; samoglasnički i suglasnički sustav