Refine
Year of publication
- 2011 (32) (remove)
Language
- Croatian (32) (remove)
Has Fulltext
- yes (32)
Is part of the Bibliography
- no (32)
Keywords
- Kroatisch (11)
- Dialektologie (8)
- Kajkavisch (3)
- Linguistik (3)
- Čakavisch (3)
- Altkroatisch (2)
- Grammatiklehrbuch (2)
- Phonologie (2)
- Phraseologie (2)
- Serbokroatisch (2)
- Standardsprache (2)
- Terminologie (2)
- Wissenschaftsgeschichte (2)
- Wörterbuch (2)
- Adjektiv (1)
- Akkusativ (1)
- Altkirchenslawisch (1)
- Bibliografie (1)
- Brevier (1)
- Deutsch (1)
- Direktes Objekt (1)
- Fremdsprachenlernen (1)
- Glagoliza (1)
- Gorski kotar (1)
- Grammatische Kategorie (1)
- Historische Lexikographie (1)
- Ikavisch (1)
- Illyrisch (1)
- Intransitives Verb (1)
- Italienisch (1)
- Kastav (1)
- Kasus (1)
- Komparation (1)
- Kontrastive Linguistik (1)
- Kontrastive Phraseologie (1)
- Konversion <Linguistik> (1)
- Korpus <Linguistik> (1)
- Kulturpädagogik (1)
- Lectionary of Leipzig (1)
- Lehnwort (1)
- Lektionar (1)
- Lipljin, Tomislav (1)
- Literarisches Werk (1)
- Literatursprache (1)
- Marienklage (1)
- Marketing (1)
- Mehrsprachiges Wörterbuch (1)
- Methodologie (1)
- Missale (1)
- Männername (1)
- Neffe (1)
- Ortsname (1)
- Pag (1)
- Personalpronomen (1)
- Personenname (1)
- Pleonasmus (1)
- Podravina (1)
- Popovo <Region > (1)
- Pragmatik (1)
- Publikum (1)
- Slowenisch (1)
- Somatischer Phraseologismus (1)
- Splićanin, Bernardin (1)
- Split (1)
- Spracherziehung (1)
- Sprachgeschichte (1)
- Sprachtheorie (1)
- Syntax (1)
- Terminologielehre (1)
- Topografie (1)
- Transitives Verb (1)
- Tršće <Čabar> (1)
- Verwandtschaftsbezeichnung (1)
- Voltiggi, Giuseppe (1)
- Wortart (1)
- Zahn <Motiv> (1)
- Štokavisch (1)
Životopis Mije Lončarića
(2011)
Rezension zu A. Celinić; I. Kurtović Budja; A. Čilaš Šimpraga; Ž. Jozić: Prinosi hrvatskoj dijalektnoj fonologiji. Split – Zagreb: Književni krug Split – Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, 2010.
Cilj je ovoga rada opis zamjeničke deklinacije u jednom hrvatskoglagoljskom rukopisu, Akademijinu brevijaru iz 14. stoljeća, i potom usporedba sa stanjem u kanonskim starocrkvenoslavenskim rukopisima, zatim u hrvatskoglagoljskim fragmentima i liturgijskim rukopisima, u zbornicima, i na koncu u tiskanim brevijarima. Nadalje se na temelju proučene i izložene građe pokušava odgovoriti na pitanje postoji li razlika, i u kojoj mjeri, kod zamjeničkih oblika između prvoga (Psaltira) i drugoga dijela brevijara (Komunala), kao što je to već ustanovljeno za neke jezične razine, odnosno koliko je u drugome dijelu prisutan utjecaj narodnoga piščeva govora.
U radu se opisuju primjeri češće uporabe akuzativa bez prijedloga u suvremenim hrvatskim medijima i razgovornom jeziku. Primjeri se takve uporabe razvrstavaju u nekoliko skupina: 1. sintagme s nepunoznačnim glagolom i besprijedložnim akuzativom, 2. glagol + *imenska riječ (A) + imenska riječ (A) < glagol + od + imenska riječ (G) + imenska riječ (A), 3. neprijelazni glagol → prijelazni glagol. Među sintagmama s akuzativom promjene se primjećuju i u sljedećoj, 4. skupini: glagol + unutrašnji objekt → glagol + hiponimni objekt (rubni izravni objekt?). Pri opisu se potvrđuje da se akuzativ kao puni, središnji padež, kojim se predmet obuhvaća u potpunosti, nameće rubnosti ostalih perifernih padeža, pr. instrumentala (kod glagola kontaktirati). Pokazuje se da su, usprkos normi koja uz glagole traženja ne preporuča uporabu dvaju akuzativa bez prijedloga, nego jednoga besprijedložnoga akuzativa (ili dijelnoga genitiva) te drugoga genitiva s prijedlogom od, uz glagol tražiti u jeziku suvremenih medija česte potvrde dvaju besprijedložnih akuzativa.
U radu se, na temelju terenskoga i arhivskoga istraživanja, obrađuje oko 300 toponima sela Orahovi Do u južnome dijelu Popova. U prvome se dijelu rada iznosi osvrt na demografske prilike. Navedeno je područje bilo izloženo velikim migracijama stanovništva zbog kojih ondje danas živi dvadeset puta manji broj stanovnika nego koncem 15. st. U drugome se dijelu rada iznosi mjestopis Orahova Dola i podatci o mjesnim rodovima. U trećemu se dijelu obrađuje mjesna toponimija u kojoj prevladavaju antroponimni toponimi.
Somatski frazemi su oni koji za sastavnicu imaju dio tijela. U radu se analiziraju somatski frazemi zabilježeni na području Čabra u Gorskom kotaru. Osnovne strukturne i semantičke karakteristike promatranih frazema oprimjerene su transkribiranim potvrdama. Svi primjeri prikupljeni su terenskim istraživanjem. Veći dio korpusa čine frazemi istraženi u mjesnom govoru Tršća, a zabilježeni su i oni iz Prezida, Čabra i Hrvatskog.
Rezension zu Marta Medved Krajnović: Od jednojezičnosti do višejezičnosti. Uvod u istraživanja procesa ovladavanja inim jezikom. Zagreb: Leykam international, 2010, 193 S.
Primjeri preobrazbe u "Ričoslovniku iliričkoga, italijanskoga i nimačkoga jezika" Josipa Voltića
(2011)
U članku se obrađuju tvorenice iz Voltićeva rječnika nastale preobrazbom. Primjeri se određuju prema prvoj potvrdi, i to u odnosu na potvrde u "Rječniku hrvatskoga ili srpskoga jezika" JAZU. Analizi prethodi teorijsko polazište koje uzima u obzir recentne radove iz područja preobrazbe i tvorbe riječi općenito.
Podravski kajkavski dijalekt
(2011)