Refine
Year of publication
- 2015 (14) (remove)
Document Type
- Article (7)
- Review (6)
- Part of Periodical (1)
Language
- Croatian (14) (remove)
Has Fulltext
- yes (14)
Is part of the Bibliography
- no (14)
Keywords
- hrvatski jezik (4)
- Croatian language (3)
- Croatian (1)
- Kajkavian dialect group (1)
- SMS discourse (1)
- SMS diskurs (1)
- Slivno (1)
- Unicode (1)
- accent paradigms (1)
- analiza diskursa (1)
- classes of objects (1)
- combination potential (1)
- conversational implicatures (1)
- crta (1)
- crtica (1)
- dash (1)
- diminutives (1)
- discourse analysis (1)
- element se (1)
- hyphen (1)
- imenice e-vrste (1)
- imenice i-vrste (1)
- jezikopis (1)
- kajkavsko narječje (1)
- karstology (1)
- klase objekata (1)
- kombinacijski potencijal (1)
- konverzacijska implikatura (1)
- leksičko-gramatički model (1)
- lexico-grammar model (1)
- linguography (1)
- naglasne paradigme (1)
- nominal e-stems (1)
- nominal i-stems (1)
- orthography (1)
- pragmatics (1)
- pragmatika (1)
- pravopis (1)
- pronoun sebe (self) (1)
- reflexive verbs (1)
- se element (1)
- semantic role (1)
- semantičke uloge (1)
- specialised discourse (1)
- spojnica (1)
- stručni diskurs (1)
- tvorba riječi (1)
- umanjenice (1)
- unikod (1)
- word formation (1)
- zamjenica sebe; povratni glagoli (1)
- znanost o kršu (1)
- Štokavian dialect (1)
- štokavsko narječje (1)
U radu se donose rezultati deskriptivnog terminološkog opisa istraživanja provedenog na jednojezičnom korpusu predmetnog područja znanosti o kršu. Semaziološki orijentiranim pristupom provodi se distribucijska analiza terminoloških jedinica i njihovih supojavnica u diskursu. Oslanjajući se na leksičko-gramatički model, kreiraju se pojmovne klase na temelju dvojnosti sintagmatskih i paradigmatskih relacija. U opisu sintagmatskih jedinica posebna se pozornost posvećuje ulozi pridjevskih riječi kao kvalifikatora, ali i nositelja specijaliziranog značenja. Aktivna uloga pridjeva prikazuje se metodom parafraziranja značenja s obzirom na klase pojmova koje pridjev determinira. Analiza pridjeva u terminološkim sintagmama upućuje na višedimenzionalno dinamično strukturiranje pojmovnih struktura specijaliziranog područja znanja.
Rad se bavi analizom svojstava, funkcija i markera konverzacijkih implikatura u SMS diskursu. U prvome dijelu članka utvrđuju se temeljni mehanizmi prijenosa implicitnih intencionalno enodiranih sadržaja u diskurs te se određuju obilježja jezične strukture i govorne produkcije tipična za dopisivanje putem SMS poruka. Diskurs SMS dopisivanja smatra se plodnim područjem za proučavanje implikatura zbog bogatstva implicitnim sadržajima (uvjetovanoga sažetošću SMS forme); posrednosti komunikacije koja iziskuje jezično ili znakovno markiranje implikatura te specifičnih načina prijenosa i signaliziranja implicitnih sadržaja. U drugome dijelu rada predstavljaju se paralingvistički i jezični markeri konverzacijskih implikatura koji su se temeljem analize korpusa SMS dopisivanja pokazali najzastupljenijima u upotrebi. Cilj je rada ukazati na specifičnosti SMS diskursa kada su u pitanju sredstva i mehanizmi enkodiranja, signaliziranja te uspješnoga dekodiranja implicitnih sadržaja.
U radu se daje analiza i prikaz tvorbenoga sustava umanjenica u kajkavskome narječju. Analiza je provedena na primjerima iz objavljenih dijalektoloških opisa govora, kajkavskih rječnika te iz vlastite građe. U tvorbenome se opisu polazi sa sinkronijskoga stanovišta, a povijesnojezične se napomene donose tek sporadično. Navode se svi u građi potvrđeni sufiksi za tvorbu umanjenica muškoga, srednjega i ženskoga roda. Uz svaku se tvorbenu kategoriju navode i jezične značajke koje se odnose na glasovne promjene na granici osnove i sufiksa.
U hrvatskoj jezikoslovnoj tradiciji element se formalni je pokazatelj pripadnosti pojedinoga glagola skupini povratnih glagola. Taj se element dosad smatrao zamjenjivim zamjenicom sebe u tzv. pravih povratnih glagola. U ovome se radu na temelju postavaka više autora (Zec 1985, Sells, Zaenen i Zec 1987, Moskovljević 1997, Medová 2009, Oliva 2010) pokušava dokazati neistovjetnost elemenata se i sebe. Slobodna zamjena tih dvaju elemenata rezultira promjenom značenja i gramatičkom neovjerenošću. Iz toga proizlazi i drugačija podjela povratnih glagola. U radu će se usporedbom nekoliko povratnih glagola i njihovih prijelaznih parnjaka iznijeti drugačiji pristup povratnim glagolima.