Refine
Year of publication
- 2011 (22) (remove)
Document Type
- Article (22) (remove)
Language
- Croatian (22) (remove)
Has Fulltext
- yes (22)
Is part of the Bibliography
- no (22) (remove)
Keywords
- Kroatisch (9)
- Dialektologie (5)
- Linguistik (3)
- Čakavisch (3)
- Altkroatisch (2)
- Grammatiklehrbuch (2)
- Kajkavisch (2)
- Serbokroatisch (2)
- Standardsprache (2)
- Wissenschaftsgeschichte (2)
- Adjektiv (1)
- Akkusativ (1)
- Altkirchenslawisch (1)
- Bibliografie (1)
- Brevier (1)
- Direktes Objekt (1)
- Glagoliza (1)
- Gorski kotar (1)
- Grammatische Kategorie (1)
- Historische Lexikographie (1)
- Ikavisch (1)
- Illyrisch (1)
- Intransitives Verb (1)
- Italienisch (1)
- Kastav (1)
- Komparation (1)
- Kontrastive Linguistik (1)
- Kontrastive Phraseologie (1)
- Konversion <Linguistik> (1)
- Korpus <Linguistik> (1)
- Kulturpädagogik (1)
- Lectionary of Leipzig (1)
- Lektionar (1)
- Lipljin, Tomislav (1)
- Literarisches Werk (1)
- Literatursprache (1)
- Marienklage (1)
- Mehrsprachiges Wörterbuch (1)
- Methodologie (1)
- Missale (1)
- Männername (1)
- Neffe (1)
- Ortsname (1)
- Personalpronomen (1)
- Personenname (1)
- Phonologie (1)
- Phraseologie (1)
- Pleonasmus (1)
- Podravina (1)
- Popovo <Region > (1)
- Pragmatik (1)
- Publikum (1)
- Slowenisch (1)
- Somatischer Phraseologismus (1)
- Splićanin, Bernardin (1)
- Spracherziehung (1)
- Sprachgeschichte (1)
- Sprachtheorie (1)
- Terminologie (1)
- Terminologielehre (1)
- Topografie (1)
- Transitives Verb (1)
- Tršće <Čabar> (1)
- Verwandtschaftsbezeichnung (1)
- Voltiggi, Giuseppe (1)
- Wortart (1)
- Wörterbuch (1)
- Štokavisch (1)
Cilj je ovoga rada opis zamjeničke deklinacije u jednom hrvatskoglagoljskom rukopisu, Akademijinu brevijaru iz 14. stoljeća, i potom usporedba sa stanjem u kanonskim starocrkvenoslavenskim rukopisima, zatim u hrvatskoglagoljskim fragmentima i liturgijskim rukopisima, u zbornicima, i na koncu u tiskanim brevijarima. Nadalje se na temelju proučene i izložene građe pokušava odgovoriti na pitanje postoji li razlika, i u kojoj mjeri, kod zamjeničkih oblika između prvoga (Psaltira) i drugoga dijela brevijara (Komunala), kao što je to već ustanovljeno za neke jezične razine, odnosno koliko je u drugome dijelu prisutan utjecaj narodnoga piščeva govora.
Muška osobna imena u promini
(2011)
U radu se, na temelju terenskoga i arhivskoga istraživanja, obrađuje oko 300 toponima sela Orahovi Do u južnome dijelu Popova. U prvome se dijelu rada iznosi osvrt na demografske prilike. Navedeno je područje bilo izloženo velikim migracijama stanovništva zbog kojih ondje danas živi dvadeset puta manji broj stanovnika nego koncem 15. st. U drugome se dijelu rada iznosi mjestopis Orahova Dola i podatci o mjesnim rodovima. U trećemu se dijelu obrađuje mjesna toponimija u kojoj prevladavaju antroponimni toponimi.
U radu se razmatraju svi dosada poznati rukopisni primjerci / varijante rječnika zadarskoga kanonika Ivana Tanzlinghera Zanottija, uz ponovno čitanje svih znanstvenih članaka i studija o njima i vraćanje na riječi iz njegove oporuke. Opisuje se i rad na digitalizaciji i mrežnom objavljivanju jednoga od njih. Predstavlja se još jedan rukopisni primjerak njegova rječnika koji je 2009. godine otkriven u Zadru.
U radu se opisuju primjeri češće uporabe akuzativa bez prijedloga u suvremenim hrvatskim medijima i razgovornom jeziku. Primjeri se takve uporabe razvrstavaju u nekoliko skupina: 1. sintagme s nepunoznačnim glagolom i besprijedložnim akuzativom, 2. glagol + *imenska riječ (A) + imenska riječ (A) < glagol + od + imenska riječ (G) + imenska riječ (A), 3. neprijelazni glagol → prijelazni glagol. Među sintagmama s akuzativom promjene se primjećuju i u sljedećoj, 4. skupini: glagol + unutrašnji objekt → glagol + hiponimni objekt (rubni izravni objekt?). Pri opisu se potvrđuje da se akuzativ kao puni, središnji padež, kojim se predmet obuhvaća u potpunosti, nameće rubnosti ostalih perifernih padeža, pr. instrumentala (kod glagola kontaktirati). Pokazuje se da su, usprkos normi koja uz glagole traženja ne preporuča uporabu dvaju akuzativa bez prijedloga, nego jednoga besprijedložnoga akuzativa (ili dijelnoga genitiva) te drugoga genitiva s prijedlogom od, uz glagol tražiti u jeziku suvremenih medija česte potvrde dvaju besprijedložnih akuzativa.
Književno djelo i publika
(2011)
U radu se prikazuje utjecaj književnoga djela na publiku s gledišta jezične slike svijeta samoga kazališnog komada na primjeru Krležine drame "U agoniji". Postavlja se pitanje bi li ova drama u naše vrijeme postigla isti uspjeh kao na budimpeštanskoj premijeri 1965. godine. Na osnovi nekih do sada manje istraživanih jezičnih osobina Krležina teksta s punim se pravom pretpostavlja da ne bi jer današnje generacije gledatelja ne raspolažu jezičnom naobrazbom koja bi omogućila ne samo razumijevanje nego i uživanje u prikazivanju društvenih prilika u prvoj polovici 20. stoljeća.
U ovome se radu razmatra odabir naziva diskursnih oznaka za određene jezične elemente i ukazuje na moguće zakonitosti njihova nastanka. Raščlanjuju se pojedine karakteristike, formalne i funkcionalne prirode, koje se najčešće povezuju s diskursnim oznakama. Pri određivanju jezičnih elemenata u funkciji diskursnih oznaka opredjeljuje se, prije svega, za funkcionalni kriterij, dok su formalne karakteristike tek pokazatelji njihove pripadnosti zajedničkoj kategoriji.
U radu se opisuju posebnosti samoglasničkih, suglasničkih i naglasnih jezičnih značajka govora Medveje te se ističu neke jezične različitosti u odnosu na govor Kastva. Oba govora pripadaju sjeveroistočnomu istarskom poddijalektu ekavskoga dijalekta čakavskoga narječja. Rad se temelji na vlastitim terenskim istraživanjima Kastva i Medveje iz 2005. godine, na opsežnim fonološkim terenskim istraživanjima koje je prije petnaestak godina proveo dr. sc. Mijo Lončarić te na dijelu zapisa objavljenih u recentnoj dijalektološkoj literaturi.
Iz kajkavske frazeologije
(2011)
U radu se proučava kajkavska frazeologija na temelju prikupljanja kajkavskih, čakavskih i štokavskih frazema u stotinjak hrvatskih punktova prema posebno izrađenim upitnicima i u slobodnom razgovoru s ispitanicima u sklopu rada na projektu Istraživanje hrvatske dijalektne frazeologije i u suradnji s nekoliko generacija studenata Kroatistike Filozofskog fakulteta u Zagrebu.
Podravski kajkavski dijalekt
(2011)