Refine
Year of publication
- 2010 (26) (remove)
Document Type
- Article (26) (remove)
Language
- Croatian (26) (remove)
Has Fulltext
- yes (26) (remove)
Is part of the Bibliography
- no (26)
Keywords
- Linguistik (10)
- Rezension (10)
- Cakavisch (4)
- Etymologie (4)
- Kroatisch (4)
- Akzent (3)
- Lehnwort (3)
- Phraseologie (3)
- Dialektologie (2)
- Gorski kotar (2)
- Istrien (2)
- Istrisch (2)
- Morphologie <Linguistik> (2)
- Slowenisch (2)
- Stokavisch (2)
- Urslawisch (2)
- Anglizismus (1)
- Anhang (1)
- Anka (1)
- Baltoslawisch (1)
- Boljun (1)
- Dalmatien (1)
- Ellipse <Linguistik> (1)
- Familienname (1)
- Germanische Sprachen (1)
- Historische Phonologie (1)
- Hybride (1)
- Ignac Kristijanović (1)
- Internationalismus <Linguistik> (1)
- Ivan Franjo (1)
- Juki´c (1)
- Kajkavisch (1)
- Kopulativkompositum (1)
- Kvarner (1)
- Mundart (1)
- Namenkunde (1)
- Neologismus (1)
- Novalja (1)
- Personenname (1)
- Phonologie (1)
- Posavina / Mundart (1)
- Rhetorische Figur (1)
- Semantik (1)
- Sprichwortforschung (1)
- Tiername (1)
- Tschechisch (1)
- Vokal (1)
- Volksliteratur (1)
- Wirtschaftssprache (1)
- Wortbildung (1)
- Zagar (1)
- i-Stamm (1)
- Übername (1)
Institute
- Extern (26)
U radu je ponuđena raščlamba stilskih i govorničkih figura u poeziji i u putopisima fra Ivana Franje Jukića, angažiranoga franjevačkoga pisca i borca za političku samostalnsot Bosne. Autor je utvrdio da Jukić u svoj književni izraz unosi elemente narodnih govora, što se posebno zapaža u uporabi pučkih fraza i kolokacija. S druge strane, izbor tzv. knjiških figura otkriva utjecaj franjevačke tradicije, posebno jezika starijih franjevačkih ljetopisa.
U radu se raspravlja o etimologiji hrvatske riječi jaram i srodnih riječi u ostalim slavenskim jezicima. Prikazuje se da je ta riječ u baltoslavenskome bila množinski oblik imenice koja je dala hrvatsko rame. Raspravljaju se formalne teškoće te etimologije i analiziraju se brojne usporedne izvedenice u slavenskome.
Rani razvoj goranskih govora
(2010)
U radu se razmatra povijest hrvatskih govora u Gorskome kotaru, koji se obično smatraju kajkavskim govorima. Obrađuju se različite promjene u akcentuaciji, konsonantizmu i vokalizmu do približno 16. stoljeća. One se uspoređuju sa sličnim promjenama u susjednim kajkavskim, slovenskim, čakavskim i štokavskim dijalektima. Najstarije nam izoglose pokazuju da goranske govore ne možemo smatrati doseljenim izdaleka ili miješanim. Moramo ih smjestiti u Gorski kotar već prije otomanskih nadiranja u 15. i 16. stoljeću. Raspravlja se o tome da je Gorski kotar dijalektno područje kroz koje teče više izoglosa koje postaju razumljive kad smještamo ovo područje u perspektivu okolnih južnoslavenskih narječja.