Refine
Year of publication
Document Type
- Article (13)
- Part of a Book (3)
- Preprint (1)
- Review (1)
- Working Paper (1)
Has Fulltext
- yes (19)
Is part of the Bibliography
- no (19)
Keywords
- Lehnwort (19) (remove)
Institute
Gegenstand dieser Arbeit sind die englischen Lehnwörter des Samoanischen, einer westpolynesischen Sprache. Als Basis der Untersuchung und Quelle des bearbeiteten Lehnwortschatzes dient das "Lexicon of foreign loan-words in the Samoan language" von Cain (1986)1. Hierbei handelt es sich um eine Auflistung der lexikalischen Entlehnungen im Samoanischen mit kurzen enzyklopädischen Erläuterungen. Ziel der vorliegenden Arbeit soll sein, die Integration der englischen Lehnwörter in die samoanische Sprache darzustellen und gegebenenfalls Regularitäten bezüglich der Assimilation an das samoanische Phoneminventar aufzuzeigen.
It is one of the most highly debated issues in loanword phonology whether loanword adaptations are phonologically or phonetically driven. This paper addresses this issue and aims at demonstrating that only the acceptance of both a phonological as well as a phonetic approximation stance can adequately account for the data found in Japanese. This point will be exemplified with the adaptation of German and French mid front rounded vowels in Japanese. It will be argued that the adaptation of German /oe/ and /ø/ as Japanese /e/ is phonologically grounded, whereas the adaptation of French /oe/ and /ø/ as Japanese /u/ is phonetically grounded. This asymmetry in the adaptation process of German and French mid front rounded vowels and further examples of loans in Japanese lead to the only conclusion that both strategies of loanword adaptation occur in languages. It will be shown that not only perception, but also the influence of orthography, of conventions and the knowledge of the source language play a role in the adaptation process.
Broj njemackih posudenica u hrvatskome jeziku je manji nego što bi se moglo ocekivati, s obzirom na to da je višestoljetna politicka i kulturna povezanost Hrvatske s habsburškom državom uvjetovala izravni dodir njemackoga i hrvatskoga jezika. Razlog je tome jezicna politika koja se svjesno odupirala snažnom utjecaju njemackoga jezika na hrvatski, dajuci u standardnome jeziku prednost hrvatskim rijecima. U supstandardnom jeziku se, medutim, održao veci broj njemackih posudenica, iako za te rijeci postoje hrvatski ekvivalenti. U ovome ce se radu preispitati odnos njemacke posudenice i njezine domace zamjene, tj. u kojoj mjeri je hrvatski ekvivalent uspješna zamjena njemackoj posudenici kao i to o cemu sve ovisi ta uspješnost.
We show that loanword adaptation can be understood entirely in terms of phonological and phonetic comprehension and production mechanisms in the first language. We provide explicit accounts of several loanword adaptation phenomena (in Korean) in terms of an Optimality-Theoretic grammar model with the same three levels of representation that are needed to describe L1 phonology: the underlying form, the phonological surface form, and the auditory-phonetic form. The model is bidirectional, i.e., the same constraints and rankings are used by the listener and by the speaker. These constraints and rankings are the same for L1 processing and loanword adaptation.
U ovome se članku obrađuju posuđenice mletačkoga podrijetla u sjevernočakavskom govoru Boljuna u sjeveroistočnoj Istri. Cilj rada bio je etimološki obraditi pridjeve i imenice iz semantičke domene karakternih osobina koji nisu bili uvršteni u Skokov Etimologijski rječnik ni u Vinjine Jadranske etimologije. Polazišna građa ekscerpirana je iz rukopisnoga Rječnika boljunskih govora Ivana Francetića, provjerena je na terenu te je etimološkom i leksičkom analizom dovedena u vezu s istromletačkim, venecijanskim, tršćanskim i talijanskim (etymologia proxima) te s latinskim ili drugim etimonom (etymologia remota), a na sinkronijskoj i dijatopijskoj razini s rječničkim potvrdama u ostalim čakavskim govorima Istre, Kvarnera i Dalmacije.
U ovom članku razmatraju se dokazi koje posuđenice nude za vrste kontakata između Praslavena i njihovih germanskih susjeda, Gota i različitih zapadnogermanskih naroda. Germanske posuđenice u praslavenskome uglavnom pripadaju određenom skupu semantičkih polja. Posuđene riječi mogu se podijeliti u nekoliko semantičkih polja: vlast i vojska, tehnička terminologija, novac i trgovinska razmjena, mjesta za pohranu (bačve, kutije itd.), kršćanska terminologija i imanje. Tehničke riječi i kršćanske riječi vjerojatno su zapadnogermanskoga podrijetla, dok sve ostale semantičke kategorije sadrže i gotske i zapadnogermanske posuđenice.