Refine
Year of publication
- 2014 (70) (remove)
Document Type
- Article (60)
- Review (7)
- Part of Periodical (3)
Language
- Croatian (70) (remove)
Has Fulltext
- yes (70)
Is part of the Bibliography
- no (70)
Keywords
- red riječi (11)
- word order (11)
- Bratoljub Klaić (10)
- Croatian language (8)
- hrvatski jezik (8)
- Adolf Bratoljub Klaić (4)
- Rječnik stranih riječi (4)
- accent (4)
- hrvatski standardni jezik (4)
- leksikografija (4)
- lexicography (4)
- naglasak (4)
- Dictionary of Foreign Words (3)
- Standard Croatian (3)
- accentuation (3)
- acute (3)
- akcentuacija (3)
- akut (3)
- orthography (3)
- pravopis (3)
- Croatian Church Slavonic language (2)
- Klaić (2)
- akcent (2)
- dialectology (2)
- dijalektologija (2)
- germanisms (2)
- germanizmi (2)
- hrvatski crkvenoslavenski jezik (2)
- kajkavski govori (2)
- kajkavski književni jezik (2)
- naglasna paradigma (2)
- naglasni sustav (2)
- novoštokavski (2)
- o-osnove (2)
- rječnik stranih riječi (2)
- tvorba riječi (2)
- word formation (2)
- čakavski (2)
- "one-word" idioms (1)
- (morfo)akcentologija (1)
- (morpho)accentology (1)
- -ах родительного падежа множественного числа (1)
- 17. stoljeće (1)
- 17th century (1)
- 18. stoljeće (1)
- 18th century (1)
- 19. stoljeće (1)
- 19th century (1)
- A. B. Klaić (1)
- Akzent (1)
- Andrija Torkvat Brlić (1)
- Antun Mažuranić (1)
- Banjole (1)
- Bartol Kašić (1)
- Bačka (1)
- Biblija (1)
- Bizovac speech (1)
- Common Slavic (1)
- Croatian language teachers’ attitude (1)
- Croatian linguistic atlas (1)
- Croatian orthography (1)
- Croatian phraseology (1)
- D. A. Parčić (1)
- Dictionary of foreign words (1)
- Držić (1)
- Dubrovnik literary language of the 17th century (1)
- Flesch Reading Ease readability formula (1)
- Gundulić (1)
- Hektorović (1)
- Hrvatski jezični atlas (1)
- Ikavian (1)
- Iž (1)
- Jevšček near Livek (1)
- Jevšček pokraj Livka (1)
- Kajkavian (1)
- Kajkavian dialect (1)
- Kajkavian grammars (1)
- Kajkavian literary language (1)
- Kajkavian subdialects (1)
- Kajkavian syntax (1)
- Kali (1)
- Komazini (1)
- Laute (1)
- Lower Podravina speeches (1)
- Lucić (1)
- Marko Marulić (1)
- Miroslav Krleža (1)
- Nadiško (Nadiža/Natisone) dialect of Slovene (1)
- Neo-Štokavian (1)
- Neoštokavian (1)
- Novi rječnik stranih riječi (1)
- Old Croatian legal terminology (1)
- Old Štokavian (1)
- Old Štokavian Podravian dialect (1)
- Periodization (1)
- Podgajci speech (1)
- Polish language (1)
- Popovo (1)
- Premantura dialects (1)
- Rimokatolička Crkva (1)
- Rječnik stranih riječi, izraza i kratica (1)
- Rječnik stranih riječi, izraza i kratica (Dictionary of Foreign Words, Phrases and Abbreviations) (1)
- SPE (1)
- Slavonian dialect (1)
- Slovene language (1)
- Southwest Istrian dialect group (1)
- Substantive (1)
- Ugljan (1)
- Valpovo dialect (1)
- Valpovo type speeches (1)
- Zažablje (1)
- absolute and relative quantifiers (1)
- abstract constructions (1)
- accent marking (1)
- accent system (1)
- accent type (1)
- accent typology (1)
- accentual paradigm (1)
- accentual system (1)
- acronyms (1)
- adjectival pronoun sam (1)
- adjective formation (1)
- adjectives (1)
- adverbs (1)
- anonymous prose comedies (1)
- apsolutni i relativni kvantifikatori (1)
- apstraktne konstrukcije (1)
- areal distribution (1)
- arealna distribucija (1)
- autobiografski diskurs (1)
- autobiographical discourse (1)
- besprijedložni izrazi (1)
- bilježenje naglasaka (1)
- bizovački govor (1)
- blends (1)
- case terms (1)
- circumposition (1)
- cirkumpozcija (1)
- classification (1)
- clause complex (1)
- clitics (1)
- clitics positioning (1)
- codification (1)
- colligation (1)
- common European phrasemes (1)
- complex verbal predicate (1)
- computer terminology (1)
- conjunctions (1)
- contact position (1)
- coordination (1)
- corpus linguistics (1)
- dativ štete (1)
- declension (1)
- definicije (1)
- definitions (1)
- determinatori (1)
- determiners (1)
- devoicing (1)
- dialect (1)
- dictionary entry (1)
- dictionary of foreign words (1)
- differences in accent marking (in the times of Klaić, compared to the present situation) (1)
- distaktna pozicija (1)
- ditransitive verbs (1)
- doseg negacije (1)
- dubrovački književni jezik XVII. stoljeća (1)
- dvoprijelazni glagoli (1)
- eastern Ludbreg-Podravina region (1)
- eliptična pozicija (1)
- elliptical position (1)
- etymological writing (1)
- eulogies (1)
- external factors (1)
- fazni glagoli (1)
- fonološko nazivlje (1)
- fonološko-sintaktičko sučelje (1)
- foreign words (1)
- formula čitkosti FRE (1)
- frazemi (1)
- frazemske polusloženice (1)
- function of literature (1)
- functional grammar (1)
- functional syntactic perspective (1)
- functional words (1)
- funkcije književnosti (1)
- funkcionalna gramatika (1)
- funkcionalna rečenična perspektiva (1)
- generative grammar (1)
- generative phonology (1)
- generativna fonologija (1)
- generativna gramatika (1)
- genitivno -ah (1)
- glagoli (1)
- glagoli govorenja (1)
- glagoli negativnog transfera (1)
- glagoli percepcije (1)
- glagolski okviri (1)
- glagolski vid (1)
- glasovi (1)
- glasovno nazivlje (1)
- govor (1)
- govori donje Podravine (1)
- grafoderivati (1)
- gramatika hrvatskoga jezika (1)
- grammars of Croatian language (1)
- graphoderivatives (1)
- grounding (1)
- hipotaksa (1)
- historical linguistics (1)
- historical sociolinguistics (1)
- historical syntax (1)
- hrvatska frazeologija (1)
- hrvatski pravopis (1)
- hypotaxis (1)
- i-glagoli (1)
- i-verbs (1)
- idioms (1)
- imenice (1)
- imenice srednjega roda o sklonidbe (1)
- imenska skupina (1)
- infinitiv (1)
- infinitive (1)
- informacijska struktura rečenice (1)
- information structure of the sentence (1)
- instrumental (1)
- interposition (1)
- interpozicija (1)
- istočna ludbreška Podravina (1)
- itembased constructions (1)
- jednačenje po zvučnosti (1)
- jezikoslovno nazivlje (1)
- jezična norma (1)
- jezična politika (1)
- jezična promjena (1)
- jezični kontakt (1)
- jezično usvajanje (1)
- jugozapadni istarski dijalekt (1)
- kajkavska sintaksa (1)
- kajkavske gramatike (1)
- kajkavski (1)
- klasifikacija (1)
- klitike (1)
- kodifikacija (1)
- koligacija (1)
- konstrukcije zasnovane na čestici (1)
- kontaktna pozicija (1)
- koordinacijske tvorenice (1)
- korijensko pisanje (1)
- korpusna lingvistika (1)
- language acquisition (1)
- language change (1)
- language contact (1)
- language policy (1)
- leksikografska analiza (1)
- leksički vid (1)
- lexical aspect (1)
- lexicographic analysis (1)
- linguistic norm (1)
- linguistic terminology (1)
- linguistic theory (1)
- lingvistika teksta (1)
- loanwords (1)
- malefactive dative (1)
- maritime terminology (1)
- markedness (1)
- metalepsa (1)
- metalepsis (1)
- metanarativnost (1)
- metanarrative (1)
- methodology (1)
- metodologija (1)
- modal verbs (1)
- modalni glagoli (1)
- modifiers (1)
- modifikatori (1)
- morfologija (1)
- morfonološko pravopisno načelo (1)
- morphology (1)
- morphophonological orthographic principle (1)
- nadiški dijalekt slovenskoga (1)
- naglasna tipologija (1)
- naravna fonologija (1)
- narječje (1)
- natural phonology (1)
- nazivlje glasovnih promjena (1)
- nazivlje jezikoslovnih disciplina (1)
- negacija (1)
- negation (1)
- negativan prijenos (1)
- negative concord (1)
- negative transfer (1)
- nenaglašene sintaktičke jedinice (nenaglasnice/klitike) (1)
- neuter o-stem nouns (1)
- niječno slaganje (1)
- non-prepositional phrases (1)
- noun phrase (1)
- o-stem (1)
- o-stems (1)
- obezvučivanje (1)
- obilježenost (1)
- occasionalisms in advertisements (1)
- optimality theory (1)
- optimalnosna teorija (1)
- općeeuropski frazemi (1)
- općeslavenski (1)
- orthographic methodology (1)
- osobno ime (1)
- padežno nazivlje (1)
- parataksa (1)
- parataxis (1)
- parenteza (1)
- parenthesis (1)
- particles (1)
- periodizacija (1)
- personal name (1)
- phase verbs (1)
- phonological terminology (1)
- phonology-syntax interface (1)
- pisanje i izgovor jata (1)
- pivot-constructions (1)
- pivot-sheme (1)
- pleonastična pozicija (1)
- podgajački govor (1)
- pokrate (1)
- poljski jezik (1)
- položaj niječnih izraza (1)
- položaj zanaglasnica (1)
- polusloženice (1)
- pomorsko nazivlje (1)
- position of enclitics (1)
- position of negative expressions (1)
- posmrtni govori (1)
- postpozicija (1)
- posuđenice (1)
- povijesna sintaksa (1)
- povijesna sociolingvistika (1)
- povijesno jezikoslovlje (1)
- povijest hrvatskoga jezika (1)
- povijest hrvatskoga jezičnoga standarda (1)
- povratni glagoli (1)
- pozicioniranje klitika (1)
- praksa poučavanja (1)
- pravopisna metodologija (1)
- predicate (1)
- predikat (1)
- premanturski govori (1)
- preposition (1)
- prepositional phrases (1)
- prepozicija (1)
- prevođenje i recepcija starogrčkih tragedija (1)
- pridjevi (1)
- prijedlozi (1)
- prijedložni izrazi (1)
- prijevodni i paralelni korpusi (1)
- prilozi (1)
- prokliza (1)
- pronouns (1)
- prosody (1)
- razlike u bilježenju naglasaka (u Klaićevo vrijeme i danas) (1)
- računalno nazivlje (1)
- readability (1)
- reading (1)
- referencija (1)
- reflexive verbs (1)
- reklamni diskurs (1)
- reklamni okazionalizmi (1)
- relatives terminology (1)
- rječnički članak (1)
- rodbinsko nazivlje (1)
- rusizmi (1)
- russianisms (1)
- scope of negation (1)
- semantic change (1)
- semantička promjena (1)
- sintaksa (1)
- sintaktički razvoj (1)
- sklonidba (1)
- slavonski dijalekt (1)
- slogotvorno r (1)
- slovenski jezik (1)
- složena rečenica (1)
- složeni glagolski predikat (1)
- smješnice (1)
- sound terms (1)
- starohrvatska pravna terminologija (1)
- staroštokavski (1)
- staroštokavski podravski govori (1)
- statistical text analysis (1)
- statistička analiza teksta (1)
- stavovi nastavnika hrvatskog jezika (1)
- stopljenice (1)
- strane riječi (1)
- stress (1)
- stress shifting (1)
- subordinacijske tvorenice (1)
- subordination (1)
- suznačne riječi (1)
- syntactic development (1)
- syntax (1)
- teaching practice (1)
- tekst (1)
- tekstologija (1)
- teorija jezika (1)
- teorija optimalnosti (1)
- terminology of sound changes (1)
- terms denoting linguistic disciplines (1)
- text (1)
- text linguistics (1)
- textology (1)
- the Bible (1)
- the Croatian Kajkavian literary language (1)
- the Roman Catholic Church (1)
- the discourse of advertising (1)
- the history of Croatian language (1)
- time (1)
- translation and reception of ancient Greek tragedy in Croatia (1)
- translational and parallel corpora (1)
- tvorba pridjeva (1)
- unstressed syntactic units (clitics) (1)
- valpovački govor (1)
- valpovački tip govora (1)
- vanjski faktori (1)
- verb frames (1)
- verbal aspect (1)
- verbs (1)
- verbs of negative transfer (1)
- verbs of perception (1)
- verbs of speaking (1)
- veznici (1)
- voicing assimilation (1)
- vrijeme (1)
- words of the Russian origin (1)
- zamjenice (1)
- zamjenički pridjev sam (1)
- Čakavian (1)
- čakavian (1)
- čakavisch (1)
- čakavsko narječje (1)
- čestice (1)
- čitanje (1)
- čitkost (1)
- Šaptinovci type speeches (1)
- Šokci (1)
- šaptinovački tip govora (1)
- šokački (1)
- история хорватского языкового стандарта (1)
- написание и произношение буквы ять (1)
- слогообразующее р (1)
- хорватский стандартный язык (1)
Ovaj se rad bavi položajem zanaglasnica u kontekstu njegove obrade u nastavi hrvatskoga jezika u srednjim školama. S obzirom na to da pisani korpus pokazuje velika odstupanja od klasičnoga tumačenja Wackernagelova pravila (Peti-Stantić 2007), htjele smo ovu pojavu istražiti u kontekstu odnosa nastavnika hrvatskoga jezika prema poučavanju pravila o položaju zanaglasnica. Dosadašnji radovi u ovome području pokazuju različite težnje. Dok većina suvremenih gramatika (Babić i dr. 2007, Barić i dr. 2005, Težak i Babić 1994) staje u prilog prozodijskome tumačenju Wackernagelova pravila, prema kojemu se zanaglasnica uvrštava iza prve naglašene riječi u rečenici, neki suvremeni jezikoslovci (Peti-Stantić 2002, 2002a, 2006, 2007) zagovaraju sintaktičko tumačenje ovoga pravila u hrvatskome jeziku, prema kojemu se zanaglasnice smještaju iza prve naglašene sintaktičke jedinice. Ovi drugi svoje tvrdnje podupiru neskladom između propisanih pravila i stvarne uporabe, tj. korpusa, a naše se istraživanje bavi sličnim problemom – odnosom između načelnih i praktičnih elemenata poučavanja ovoga pravila. Ispitivanje predodžbe nastavnika o pravilu o položaju zanaglasnica u hrvatskome jeziku te prakse poučavanja toga pravila otkrilo je da nastavnici daju prednost prozodijskom tumačenju Wackernagelova pravila, no nisu skloni ispravljanju učenika koji ga drugačije primjenjuju.
Vremenski instrumental
(2014)
U članku se analiziraju pojedina značenja perceptivnih glagola vidjeti i gledati u hrvatskome jeziku te njihova vidska obilježja. Glagol vidjeti u značenjima fizičke percepcije funkcionira u rečenici kao svršeni i kao nesvršeni glagol. Glagol gledati u značenju fizičke percepcije u rečenici funkcionira kao prototipni nesvršeni glagol, dok njegov svršeni parnjak pogledati funkcionira kao prototipni i kao neprototipni svršeni glagol, ovisno o značenju.
Uvod
(2014)
U radu se analizira fonološko nazivlje koje se upotrebljava u pravopisima kojima je Klaić bio autor. Nazivlje se uspoređuje s fonološkim nazivljem koje se upotrebljavalo u pravopisima koji su prethodili Klaićevim i u onima koji su napisani nakon Klaićevih. Posebna je pozornost posvećena problemu glasovnih promjena. Utvrđuje se koje se glasovne promjene spominju, koji se nazivi upotrebljavaju te kako se one definiraju.
U radu se donose rezultati istraživanja provedenoga na korpusu reklamnih tekstova te radijskih i televizijskih spotova prikupljenom od 2009. do 2013. godine. U središtu zanimanja su rječotvorbeni postupci kojima se reklamne poruke oblikuju. Analizom je utvrđeno da se radi stvaranja efekta začudnosti u primatelja poruke primjenjuju netipični tvorbeni postupci kao što su grafoderivacija i stapanje. S obzirom na njihovo mjesto u leksičkome sustavu, takve su tvorenice poseban tip prigodnica, tzv. reklamni okazionalizmi.
U radu se daje prikaz tehničkih odnosno strojarskih naziva u prvim četirima izdanjima Rječnika stranih riječi koje je sastavio i priredio sâm Klaić. Analiza uključuje način definiranja pojma, leksikografsku obradu rječničkoga članka kao i osvrt na dopunjavanje novim natuknicama u svakome od četiriju izdanja Rječnika. U radu se donose i primjeri strojarskih germanizama kako su popisani u Klaićevu Rječniku te osvrt na kratice i pokrate kao važno obilježje tehničkoga jezika.
Složeni glagolski predikat u hrvatskom kajkavskom književnom jeziku sa stajališta reda riječi
(2014)
U radu se donosi raščlamba reda riječi u rečenicama sa složenim glagolskim predikatom.1 Na korpusu tiskanih tekstova na hrvatskom kajkavskom književnom jeziku utvrđuje se redoslijed sintaktičkih jedinica složenoga glagolskog predikata, mjesto složenoga glagolskog predikata u rečenici te njegov suodnos s drugim rečeničnim dijelovima.
U članku je riječ o sklonidbi i naglasku imenica srednjega roda o-sklonidbe u mjesnom govoru sela Jevšček pokraj Livka (općina Kobarid, Slovenija), koji pripada nadiškomu dijalektu slovenskoga, i to sa sinkronijskoga i dijakronijskoga aspekta. S aspekta jezikoslovnoga opisa prikazani su nastavci i njihova distribucija s obzirom na osnovu te naglasni tipovi i njihove paradigme. U jezičnopovijesnome dijelu određuje se povijesni izvod pojedinih nastavaka i naglasnih tipova. Opisani oblici i naglasni sustav postavljaju se u širi slovenski i slavenski kontekst.
U hrvatski su jezik tijekom povijesti ulazile riječi ponajviše iz zemljopisno najbližih jezika, najčešće i službenih ili glavnih jezika nekadašnjih zajedničkih država. Nedvojbeno je velik utjecaj imao i latinski jezik jer je bio temelj nadgradnje hrvatskoga književnog i standardnog jezika te sredstvo očuvanja identiteta hrvatske nacije i hrvatskoga jezika. Ruski jezik ne pripada teritorijalno bliskim jezicima, a nema ni spomenutu vrijednost latinskoga jezika. Njegov je utjecaj na hrvatski jezik kulturološki: kroz književnost te nacionalnu i društvenu politiku. Rusizmi u hrvatski jezik ulaze tijekom triju razdoblja: 1. razdoblje ilirskoga pokreta (uz izravni utjecaj B. Šuleka), 2. razdoblje poslijeratne Jugoslavije i Sovjetskoga Saveza (sovjetizmi), 3. razdoblje nakon raspada socijalističkih država i oblikovanja demokratskih i samostalnih zemalja – Republike Hrvatske i Ruske Federacije. U posljednjemu razdoblju gotovo je dokinuta upotreba sovjetizama, no aktivirali su se drugi rusizmi. Rječnik stranih riječi Bratoljuba Klaića kulturno je dobro hrvatskoga jezika te je ujedno i pokazatelj utjecaja političkih i kulturoloških čimbenika na razvoj hrvatskoga jezika. Kroz Rječnik se tako može pratiti i sudbina rusizama u hrvatskome jeziku. Cilj je ovoga rada prikazati položaj i opis rusizama u hrvatskome jeziku kroz odabrana izdanja Rječnika.
U ovome se radu nastoji prikazati položaj nekih promjenljivih i nepromjenljivih nenaglasnica u kajkavskome književnom jeziku i u suvremenim kajkavskim govorima u odnosu na kajkavsku gramatičku normu. Istraživanje nenaglašenih rečeničnih sastavnica u kajkavskome narječju temelji se na rezultatima ankete provedene u svibnju i lipnju 2012. godine na Učiteljskome fakultetu u Zagrebu, Odsjeku u Čakovcu te, prema dijalektološkim kriterijima, na odabranim starijim ispitanicima.
Na tragu učenja praške funkcionalne (aktualne) rečenične perspektive o osnovnom i aktualiziranom redu riječi razmatrat će se redoslijed sastavnica u složenim strukturama (subordiniranima i koordiniranima). U prvome redu zanimat će nas poredak surečenica (klauza) u sastavu zavisnosložene rečenice. Postavlja se naime pitanje čime sve može biti uvjetovana anteponiranost zavisne surečenice (tzv. inverzija), i to u različitim tipovima tekstova odnosno komunikacijskim situacijama (npr. u akademskom/ znanstvenom i/ili predavačkom diskursu, potom u privatnim razgovorima itd.). U tu svrhu pozornost ćemo obratiti na primjere poput ovih: Kao što je naslovom najavljeno, bavit ćemo se složenim rečenicama.; Kako bismo ubrzali objavljivanje zbornika, želja nam je što prije skupiti radove.; Kao što je prethodno rečeno, nastava počinje u listopadu.; Ako ne prekineš s glupostima, odlazim!; Dok ne ispraviš jedinice, ništa od izlazaka! i sl. Što se pak nezavisnosloženih rečenica tiče, ponajprije ćemo se suočiti s pitanjem utvrđivanja primarnog redoslijeda sastavnica (Sjedim i razmišljam. ili Razmišljam i sjedim.), da bismo potom pokušali utvrditi moguće razloge remećenja toga redoslijeda (npr. Umro – brao trešnje i pao sa stabla. prema Popeo se, brao trešnje, pao sa stabla, umro.). Naposljetku budući da pristajemo uz gledište da se već složena rečenica može smatrati činjenicom teksta (J. Silić), ali i zbog toga što se aktualizirani red riječi/komponenata ostvaruje upravo u (kon)tekstualno uključenoj rečenici, u svjetlu ćemo novije lingvistike teksta (R. de Beaugrande i W. Dressler) o redoslijedu komponenata promišljati kao o kohezivnom sredstvu.
Red riječi u smješnicama
(2014)
U radu se promatra i analizira red riječi u rečenici u hrvatskim anonimnim komedijama u prozi nastalim u 17. stoljeću na dubrovačkom području. Rezultati se analize uspoređuju s redom riječi potvrđenim u onodobnom književnom jeziku. Sinkronijskom su prikazu pridružene i usporedbe s rezultatima istraživanja Laznibata o dubrovačkim arhivskim spisima 17. i 18. stoljeća i I. Lovrić Jović o dubrovačkim oporukama iz istog tog razdoblja, dok je dijakronijski pregled napravljen usporedbom s Rešetarovim istraživanjima jezika Ranjinina zbornika i Držićeva jezika, s istraživanjem frančezarija 18. stoljeća I. Lovrić Jović te s Budmanijevim istraživanjem devetnaestostoljetnoga dubrovačkoga govora. Posebna se pozornost posvećuje poretku zanaglasnica, koji je, kao što je bilo očekivano, uglavnom stariji pa zamjenička zanaglasnica prethodi glagolskoj, no ovisno o smješnici, potvrđena su i brojna odstupanja.
Iako je riječ o srodnim jezicima sa slobodnim redom riječi, hrvatski i poljski standardni jezik razlikuju se u obveznom redu riječi, između ostalog i u pozicioniranju klitika; hrvatski pokazuje tendenciju slijediti tzv. Wackernagelovo pravilo, dok u poljskom jeziku po tom pitanju vlada puno veća sloboda. U ovom radu iznosim rezultate analize pogrešaka u redu riječi u hrvatskom jeziku koje su u pisanim radovima činili studenti kroatistike s dvaju sveučilišta u Poljskoj. Pretpostavka temeljena na teoriji usvajanja stranog jezika bila je da su pogreške rezultat negativnog prijenosa iz materinskog jezika. No tijekom analize pojavila se potreba za daljnjim i detaljnijim istraživanjem (iako je indikativna, analiza pogrešaka daje tek djelomičan uvid u problematiku) kojim bi se preciznije ustanovili razlozi negativnog prijenosa. Na samom kraju navodim pedagoške implikacije ovog i potencijalnih budućih istraživanja navedene problematike.
U radu se račlanjuje odnos reda riječi i negacije u hrvatskome crkvenoslavenskome jeziku. Prvi se vid toga odnosa tiče položaja niječnih izraza ne, ni i bez. U zadanome korpusu oni stoje ispred, odnosno lijevo od jezične jedinice koju niječu. Jedinica ispred koje se niječni izraz nalazi nije nužno glagol, pa ni finitni glagolski oblik. Položaj niječnih izraza povezan je i s razlikom, odnosno s utvrđivanjem razlike između sastavničke negacije, kao negacije nepredikatne sastavnice, i rečenične negacije, negacije predikata. Konačno, o redu riječi ovisi hoće li se ili neće provesti niječno slaganje. U hrvatskome je crkvenoslavenskome jeziku provođenje niječnoga slaganja djelomično (ne i proizvoljno), a ovisi o tome na kojemu se mjestu u rečenici nalazi niječna zamjenica ili prilog.
U radu se analizira obradba računalnih naziva u Novome rječniku stranih riječi Bratoljuba Klaića i Školske knjige. Analizira se ustroj rječničkoga članka natuknica koje nose terminološku odrednicu INFORM. te se analiziraju pojedini elementi rječničkoga članka (natuknica, morfološko-naglasni blok, definicija, odrednice). Leksikografska se obradba računalnih naziva uspoređuje s obradbom u postojećim englesko-hrvatskim informatičkim rječnicima (Kiš, Panian), ali i s obradbom u općim rječnicima hrvatskoga jezika (HER, Školski rječnik hrvatskoga jezika).