Refine
Year of publication
Document Type
- Article (251)
- Review (47)
- Part of Periodical (4)
Language
- Croatian (302) (remove)
Has Fulltext
- yes (302) (remove)
Is part of the Bibliography
- no (302)
Keywords
- Kroatisch (64)
- Linguistik (51)
- Rezension (48)
- Kajkavisch (17)
- Rezensionen (17)
- Croatian language (13)
- hrvatski jezik (13)
- red riječi (11)
- word order (11)
- Bratoljub Klaić (10)
- Dialektologie (10)
- Cakavisch (9)
- Phraseologie (8)
- Lehnwort (6)
- Lexikographie (6)
- hrvatski standardni jezik (6)
- pravopis (6)
- Akzent (5)
- Morphologie <Linguistik> (5)
- Personenname (5)
- Phonologie (5)
- Wortbildung (5)
- leksikografija (5)
- lexicography (5)
- naglasak (5)
- orthography (5)
- tvorba riječi (5)
- word formation (5)
- Adolf Bratoljub Klaić (4)
- Altkirchenslawisch (4)
- Etymologie (4)
- Rječnik stranih riječi (4)
- Standardsprache (4)
- accent (4)
- Altkroatisch (3)
- Dictionary of Foreign Words (3)
- Familienname (3)
- Gorski kotar (3)
- Grammatiklehrbuch (3)
- Intransitives Verb (3)
- Istrisch (3)
- Kompositum (3)
- Literatursprache (3)
- Numerale (3)
- Ortsname (3)
- Personennamenkunde (3)
- Serbokroatisch (3)
- Slowenisch (3)
- Sprachpurismus (3)
- Standard Croatian (3)
- Syntax (3)
- Terminologie (3)
- Vokal (3)
- Wörterbuch (3)
- accentuation (3)
- acute (3)
- akcentuacija (3)
- akut (3)
- dialectology (3)
- dijalektologija (3)
- morfologija (3)
- naglasna paradigma (3)
- Čakavian (3)
- Čakavisch (3)
- 18. stoljeće (2)
- 18th century (2)
- Ableitung <Linguistik> (2)
- Akkusativ (2)
- Bartol Kašić (2)
- Bibel (2)
- Bibelübersetzung (2)
- Croatian (2)
- Croatian Church Slavonic language (2)
- Deutsch (2)
- Ellipse <Linguistik> (2)
- Geschlechterforschung (2)
- Glagoliza (2)
- Heiligenname (2)
- Ikavisch (2)
- Illyrisch (2)
- Istrien (2)
- Italienisch (2)
- Kajkavian dialect group (2)
- Kajkavian grammars (2)
- Klaić (2)
- Konjunktion (2)
- Konsekutivsatz (2)
- Konsonant (2)
- Konversion <Linguistik> (2)
- Lehnübersetzung (2)
- Lexikon (2)
- Marko Marulić (2)
- Neologismus (2)
- Partizip (2)
- Polysemie (2)
- Popovo (2)
- Präfix (2)
- Rechtschreibung (2)
- Russisch (2)
- Semantik (2)
- Sprachkontakt (2)
- Stokavisch (2)
- Suffix (2)
- Textlinguistik (2)
- Transitives Verb (2)
- Urslawisch (2)
- Wissenschaftsgeschichte (2)
- Wortschatz (2)
- Zadar (2)
- accentual paradigm (2)
- adjectives (2)
- akcent (2)
- computer terminology (2)
- germanisms (2)
- germanizmi (2)
- hrvatski crkvenoslavenski jezik (2)
- hrvatski kajkavski književni jezik (2)
- i-glagoli (2)
- i-verbs (2)
- imenice (2)
- jezična politika (2)
- jugozapadni istarski dijalekt (2)
- kajkavske gramatike (2)
- kajkavski govori (2)
- kajkavski književni jezik (2)
- kajkavsko narječje (2)
- language policy (2)
- morphology (2)
- naglasni sustav (2)
- novoštokavski (2)
- o-osnove (2)
- općeslavenski (2)
- osobno ime (2)
- posuđenice (2)
- pridjevi (2)
- prijedlozi (2)
- računalno nazivlje (2)
- reflexive verbs (2)
- rječnik stranih riječi (2)
- semantic change (2)
- sintaksa (2)
- syntax (2)
- čakavski (2)
- čakavsko narječje (2)
- "one-word" idioms (1)
- (morfo)akcentologija (1)
- (morpho)accentology (1)
- -ах родительного падежа множественного числа (1)
- 17. stoljeće (1)
- 17th century (1)
- 19. stoljeće (1)
- 19th century (1)
- A. B. Klaić (1)
- Adjektiv (1)
- Adverb (1)
- Anaphora (1)
- Andrija Torkvat Brlić (1)
- Anglizismus (1)
- Anhang (1)
- Anka (1)
- Antezedenz <Linguistik> (1)
- Antonym (1)
- Antun Ivanošić (1)
- Antun Mandić (1)
- Antun Mažuranić (1)
- Aramaic (1)
- Aspekt <Linguistik> (1)
- Assimilation <Phonetik> (1)
- Baltoslawisch (1)
- Banjole (1)
- Bankrott (1)
- Bačka (1)
- Belarusian language (1)
- Berge, Petar (1)
- Biblija (1)
- Bibliografie (1)
- Biokovo mountain hinterland (1)
- Biologische Kategorie (1)
- Bizovac speech (1)
- Boljun (1)
- Bosnisch (1)
- Brevier (1)
- Common Slav(on)ic (1)
- Common Slavic (1)
- Croatian Kajkavian literary language (1)
- Croatian language teachers’ attitude (1)
- Croatian linguistic atlas (1)
- Croatian orthography (1)
- Croatian phraseology (1)
- Croatian standard language (1)
- D. A. Parčić (1)
- Dalmatien (1)
- Dalmatisch (1)
- Deixis (1)
- Della Bella, Ardelio (1)
- Determinativ (1)
- Diachronie (1)
- Dialog (1)
- Dictionary of foreign words (1)
- Direktes Objekt (1)
- Diskursanalyse (1)
- Djuro Ferić (1)
- Dragoslavec Breg (1)
- Držić (1)
- Dubrovnik literary language of the 17th century (1)
- Ekavisch (1)
- Elemente der Mundart im Prozess des Verlorengehens (1)
- Elite (1)
- Englisch (1)
- Entscheidungsfrage (1)
- Fachsprache (1)
- Faux amis (1)
- Feministische Linguistik (1)
- Flesch Reading Ease readability formula (1)
- Frage (1)
- Franziskaner (1)
- Fremdenfeindlichkeit (1)
- Fremdsprachenlernen (1)
- Genitiv (1)
- Germanische Sprachen (1)
- Germanismus (1)
- Grammatische Kategorie (1)
- Greek (1)
- Gruß (1)
- Gundulić (1)
- Gundulić, Ivan (1)
- Habdeli´c (1)
- Hebrew (1)
- Hektorović (1)
- Historische Lexikographie (1)
- Historische Phonologie (1)
- Historische Syntax (1)
- Homonymie (1)
- Hrvatski jezični atlas (1)
- Hybride (1)
- Ignac Kristijanović (1)
- Ikavian (1)
- Infinitkonstruktion (1)
- Infix (1)
- Insolvenz (1)
- Interdialekt (1)
- Internationalismus <Linguistik> (1)
- Ivan Franjo (1)
- Iž (1)
- Jagi´c (1)
- Jevšček near Livek (1)
- Jevšček pokraj Livka (1)
- Johannes <Evangelist> (1)
- Juki´c (1)
- Juraj (1)
- Kaikavian literary language (1)
- Kajkavian (1)
- Kajkavian dialect (1)
- Kajkavian literary language (1)
- Kajkavian subdialects (1)
- Kajkavian syntax (1)
- Kali (1)
- Kastav (1)
- Kasus (1)
- Kognat <Linguistik> (1)
- Kollokation (1)
- Komazini (1)
- Komparation (1)
- Komplexer Satz (1)
- Komposition <Wortbildung> (1)
- Konstativ (1)
- Kontrastive Grammatik (1)
- Kontrastive Linguistik (1)
- Kontrastive Phraseologie (1)
- Kopulativkompositum (1)
- Korpus <Linguistik> (1)
- Kotezi (1)
- Kulturpädagogik (1)
- Kvarner (1)
- Latein (1)
- Latin (1)
- Latinismus (1)
- Latium / Mundart (1)
- Laute (1)
- Lectionary of Leipzig (1)
- Lektionar (1)
- Lexikalisch funktionale Grammatik (1)
- Lexikalisierung (1)
- Lipljin, Tomislav (1)
- Liquidität (1)
- Literarisches Werk (1)
- Liturgie (1)
- Lower Podravina speeches (1)
- Lucić (1)
- Mareti´c (1)
- Marienklage (1)
- Marketing (1)
- Mediaeval graves (1)
- Medulin (1)
- Mehrsprachiges Wörterbuch (1)
- Methodologie (1)
- Middle English (1)
- Miroslav Krleža (1)
- Missale (1)
- Monolinguales Wörterbuch (1)
- Morphonologie (1)
- Moslavina (1)
- Motion <Linguistik> (1)
- Mundart (1)
- Männername (1)
- Nadiško (Nadiža/Natisone) dialect of Slovene (1)
- Nahrung als phraseologische Komponente (1)
- Namenkunde (1)
- Neffe (1)
- Neo-Štokavian (1)
- Neoštokavian (1)
- Nomen (1)
- Novalja (1)
- Novi rječnik stranih riječi (1)
- Objektivierung (1)
- Old Croatian legal terminology (1)
- Old English (1)
- Old Slavic language (1)
- Old Štokavian (1)
- Old Štokavian Podravian dialect (1)
- Pag (1)
- Palatal (1)
- Partikel (1)
- Passionsdarstellung (1)
- Passivierung (1)
- Performanz <Linguistik> (1)
- Periodization (1)
- Personalpronomen (1)
- Pleonasmus (1)
- Podgajci speech (1)
- Podravina (1)
- Poetizität (1)
- Polish language (1)
- Popovo <Region > (1)
- Posavina / Mundart (1)
- Possessivität (1)
- Pragmatik (1)
- Premantura dialects (1)
- Proklise (1)
- Pronomen (1)
- Prosodie (1)
- Präposition (1)
- Präpositionspaar (1)
- Präsens (1)
- Publikum (1)
- Quantor (1)
- Ragusa (1)
- Reduplikation (1)
- Reflektivität (1)
- Reflexives Verb (1)
- Reformismus (1)
- Relativsatz (1)
- Rhetorische Figur (1)
- Rimokatolička Crkva (1)
- Rječnik stranih riječi, izraza i kratica (1)
- Rječnik stranih riječi, izraza i kratica (Dictionary of Foreign Words, Phrases and Abbreviations) (1)
- Roman coins (1)
- Romanisms (1)
- Rumänisch (1)
- Rusinisch (1)
- Russian (1)
- SMS discourse (1)
- SMS diskurs (1)
- SPE (1)
- Schrift (1)
- Serbia (1)
- Serbianisms (1)
- Serbie (1)
- Sibenik (1)
- Slavonian dialect (1)
- Slavonic Languages (1)
- Slawizismus (1)
- Slivno (1)
- Slovene language (1)
- Somatischer Phraseologismus (1)
- Southwest Istrian dialect group (1)
- Southwest Istrian dialects (1)
- Soziale Kategorie (1)
- Splićanin, Bernardin (1)
- Split (1)
- Spracherziehung (1)
- Sprachgeschichte (1)
- Sprachnorm (1)
- Sprachtheorie (1)
- Sprechakt (1)
- Sprichwortforschung (1)
- Srbija (1)
- St. Juraj (1)
- Stadtname (1)
- Stereotypie (1)
- Stereotypisierung (1)
- Subjektivität (1)
- Substantiv (1)
- Substantive (1)
- Substrat <Linguistik> (1)
- Svemogući neba i zemlje Stvoritelj (1)
- Sveti Đurđ (1)
- Synonym (1)
- Syntagma (1)
- Säumnis (1)
- Tadijanovi´c, Blaz (1)
- Terminologielehre (1)
- Thomas <a Kempis> / De imitatione Christi (1)
- Tiername (1)
- Tomislav (1)
- Topografie (1)
- Tršće <Čabar> (1)
- Tschechisch (1)
- Tundalus <Prosa> (1)
- Ugljan (1)
- Ukrainian (1)
- Umgangssprache (1)
- Ungarisch (1)
- Unicode (1)
- Upper Lonja dialect (1)
- Valenz <Linguistik> (1)
- Valpovo dialect (1)
- Valpovo type speeches (1)
- Vatroslav (1)
- Venetisch (1)
- Verb (1)
- Verbalstamm (1)
- Verkehrssprache (1)
- Verwandtschaftsbezeichnung (1)
- Vokalreduktion (1)
- Vokalwandel (1)
- Volksliteratur (1)
- Voltiggi, Giuseppe (1)
- Wirtschaftssprache (1)
- Wortart (1)
- Wortstellung (1)
- Zabiokovlje (1)
- Zagar (1)
- Zahn <Motiv> (1)
- Zažablje (1)
- Zentralisierung <Linguistik> (1)
- a-deklinacija (1)
- absolute and relative quantifiers (1)
- abstract constructions (1)
- accent marking (1)
- accent paradigms (1)
- accent system (1)
- accent type (1)
- accent typology (1)
- accent(uation) (1)
- accentual system (1)
- acronyms (1)
- adaptacija (1)
- adaptation (1)
- adjectival pronoun sam (1)
- adjective formation (1)
- adverbs (1)
- analiza diskursa (1)
- anonymous prose comedies (1)
- antecedent (1)
- anthroponymy (1)
- antroponimija (1)
- apsolutni i relativni kvantifikatori (1)
- apstraktne konstrukcije (1)
- aramejski (1)
- areal distribution (1)
- arealna distribucija (1)
- autobiografski diskurs (1)
- autobiographical discourse (1)
- besprijedložni izrazi (1)
- bilježenje naglasaka (1)
- biografija stvari (1)
- biographies des objets (1)
- biography of objects (1)
- bizovački govor (1)
- bjeloruski (1)
- blends (1)
- brojevne riječi (1)
- case terms (1)
- circumposition (1)
- cirkumpozcija (1)
- classes of objects (1)
- classification (1)
- clause complex (1)
- clitics (1)
- clitics positioning (1)
- codification (1)
- colligation (1)
- combination potential (1)
- common European phrasemes (1)
- comparative idioms (1)
- complex verbal predicate (1)
- conjunctions (1)
- consequential sentence constructions (1)
- contact position (1)
- conversational implicatures (1)
- coordination (1)
- corpus linguistics (1)
- crta (1)
- crtica (1)
- dash (1)
- dativ štete (1)
- declension (1)
- definicije (1)
- definitions (1)
- determinatori (1)
- determiners (1)
- devoicing (1)
- dialect (1)
- dictionary entry (1)
- dictionary of foreign words (1)
- differences in accent marking (in the times of Klaić, compared to the present situation) (1)
- diminutives (1)
- discourse analysis (1)
- distaktna pozicija (1)
- ditransitive verbs (1)
- doseg negacije (1)
- dot (1)
- dowry (1)
- dragocenosti (1)
- dubrovački književni jezik XVII. stoljeća (1)
- dvoprijelazni glagoli (1)
- e-riječi (1)
- e-words (1)
- eastern Ludbreg-Podravina region (1)
- ekavski čakavski dijalekt (1)
- element se (1)
- eliptična pozicija (1)
- elliptical position (1)
- eponym Novoselčani (1)
- etnik Novoselčani (1)
- etymological writing (1)
- eulogies (1)
- external factors (1)
- fazni glagoli (1)
- feste Elemente der Mundart (1)
- first name (1)
- flexión de los sustantivos cuyo genitivo termina en –a (1)
- fonologija (1)
- fonološko nazivlje (1)
- fonološko-sintaktičko sučelje (1)
- foreign words (1)
- formula čitkosti FRE (1)
- frazemi (1)
- frazemske polusloženice (1)
- frazeologija (1)
- function of literature (1)
- functional grammar (1)
- functional syntactic perspective (1)
- functional words (1)
- funkcije književnosti (1)
- funkcionalna gramatika (1)
- funkcionalna rečenična perspektiva (1)
- general linguistics (1)
- generalizacija (1)
- generalization (1)
- generative grammar (1)
- generative phonology (1)
- generativna fonologija (1)
- generativna gramatika (1)
- genitive case (1)
- genitivno -ah (1)
- genre (1)
- glagoli (1)
- glagoli govorenja (1)
- glagoli negativnog transfera (1)
- glagoli percepcije (1)
- glagolski okviri (1)
- glagolski vid (1)
- glasovi (1)
- glasovno nazivlje (1)
- gornjolonjski dijalekt (1)
- govor (1)
- govori donje Podravine (1)
- grafemi (1)
- grafija (1)
- grafoderivati (1)
- gramatika hrvatskoga jezika (1)
- grammars of Croatian language (1)
- graphemes (1)
- graphics (1)
- graphoderivatives (1)
- grounding (1)
- grčki (1)
- género masculino y neutro (1)
- hebrejski (1)
- hipotaksa (1)
- historical linguistics (1)
- historical sociolinguistics (1)
- historical syntax (1)
- hrvatska frazeologija (1)
- hrvatski (1)
- hrvatski pravopis (1)
- hyphen (1)
- hypotaxis (1)
- i-Stamm (1)
- ideological code (1)
- ideološki kod (1)
- idioms (1)
- ikavski južnočakavski dijalekt (1)
- imenice e-vrste (1)
- imenice i-vrste (1)
- imenice srednjega roda o sklonidbe (1)
- imenska skupina (1)
- infinitiv (1)
- infinitive (1)
- infinitive consequential constructions (1)
- informacijska struktura rečenice (1)
- information structure of the sentence (1)
- instrumental (1)
- interposition (1)
- interpozicija (1)
- istočna ludbreška Podravina (1)
- itembased constructions (1)
- jednačenje po zvučnosti (1)
- jednostavne i kompleksne riječi (1)
- jezikopis (1)
- jezikoslovno nazivlje (1)
- jezična norma (1)
- jezična promjena (1)
- jezični kontakt (1)
- jezično usvajanje (1)
- kajkavska sintaksa (1)
- kajkavski (1)
- karstology (1)
- klase objekata (1)
- klasifikacija (1)
- klitike (1)
- kodifikacija (1)
- koligacija (1)
- kombinacijski potencijal (1)
- konstrukcije zasnovane na čestici (1)
- kontaktna pozicija (1)
- konverzacijska implikatura (1)
- koordinacijske tvorenice (1)
- korijensko pisanje (1)
- korpusna lingvistika (1)
- language acquisition (1)
- language change (1)
- language contact (1)
- langue/parole (1)
- latinski (1)
- leksik (1)
- leksikografska analiza (1)
- leksički vid (1)
- leksičko-gramatički model (1)
- lexical aspect (1)
- lexico-grammar model (1)
- lexicographic analysis (1)
- lexis (1)
- linguistic norm (1)
- linguistic terminology (1)
- linguistic theory (1)
- linguography (1)
- lingvistika teksta (1)
- loan-words (1)
- loanwords (1)
- malefactive dative (1)
- maritime terminology (1)
- markedness (1)
- metalepsa (1)
- metalepsis (1)
- metanarativnost (1)
- metanarrative (1)
- methodology (1)
- metodologija (1)
- miraz (1)
- mjestopis (1)
- modal verbs (1)
- modalni glagoli (1)
- modifiers (1)
- modifikatori (1)
- monnaie romaine (1)
- morfología (1)
- morfonološko pravopisno načelo (1)
- morphophonological orthographic principle (1)
- muški i srednji rod (1)
- nadiški dijalekt slovenskoga (1)
- naglasna tipologija (1)
- naglasne paradigme (1)
- naravna fonologija (1)
- narječje (1)
- natural phonology (1)
- nazivlje (1)
- nazivlje glasovnih promjena (1)
- nazivlje jezikoslovnih disciplina (1)
- negacija (1)
- negation (1)
- negativan prijenos (1)
- negative concord (1)
- negative transfer (1)
- nenaglašene sintaktičke jedinice (nenaglasnice/klitike) (1)
- neologisms (1)
- neuter o-stem nouns (1)
- nickname (1)
- niječno slaganje (1)
- nominal e-stems (1)
- nominal i-stems (1)
- non-prepositional phrases (1)
- noun phrase (1)
- novotvorenice (1)
- numerals (1)
- o-stem (1)
- o-stems (1)
- obezvučivanje (1)
- obilježenost (1)
- obiteljski nadimak (1)
- objets précieux (1)
- occasionalisms in advertisements (1)
- oikonymy (1)
- ojkonimija (1)
- older Croatian grammars (1)
- optimality theory (1)
- optimalnosna teorija (1)
- opća lingvistika (1)
- općeeuropski frazemi (1)
- orthographic methodology (1)
- ortography (1)
- padežno nazivlje (1)
- paradigmofonemski (1)
- paradigmophonemic (1)
- parataksa (1)
- parataxis (1)
- parenteza (1)
- parenthesis (1)
- particles (1)
- periodizacija (1)
- personal name (1)
- phase verbs (1)
- phonological terminology (1)
- phonology (1)
- phonology-syntax interface (1)
- phraseology (1)
- pisanje i izgovor jata (1)
- pivot-constructions (1)
- pivot-sheme (1)
- pleonastična pozicija (1)
- podgajački govor (1)
- pokrate (1)
- poljski jezik (1)
- položaj niječnih izraza (1)
- položaj zanaglasnica (1)
- polusloženice (1)
- pomorsko nazivlje (1)
- poredbeni frazemi (1)
- position of enclitics (1)
- position of negative expressions (1)
- posmrtni govori (1)
- possessive adjective (1)
- postpozicija (1)
- povijesna sintaksa (1)
- povijesna sociolingvistika (1)
- povijesno jezikoslovlje (1)
- povijest hrvatskoga jezika (1)
- povijest hrvatskoga jezičnoga standarda (1)
- povratni glagoli (1)
- pozicioniranje klitika (1)
- pragmatics (1)
- pragmatika (1)
- praksa poučavanja (1)
- prapositions (1)
- pravopisna metodologija (1)
- predicate (1)
- predikat (1)
- premanturski govori (1)
- preposition (1)
- prepositional phrases (1)
- prepozicija (1)
- prevođenje i recepcija starogrčkih tragedija (1)
- prezime (1)
- prijedložni izrazi (1)
- prijevod (1)
- prijevodni i paralelni korpusi (1)
- prilozi (1)
- prokliza (1)
- pronoun sebe (self) (1)
- pronouns (1)
- prosody (1)
- razlike u bilježenju naglasaka (u Klaićevo vrijeme i danas) (1)
- readability (1)
- reading (1)
- referencija (1)
- reklamni diskurs (1)
- reklamni okazionalizmi (1)
- relative clause (1)
- relatives terminology (1)
- rimski novac (1)
- rječnički članak (1)
- rodbinsko nazivlje (1)
- romanizmi (1)
- rusizmi (1)
- ruski (1)
- russianisms (1)
- scope of negation (1)
- se element (1)
- secondary usage (1)
- sekundarna upotreba (1)
- semantic role (1)
- semantička promjena (1)
- semantičke promjene (1)
- semantičke uloge (1)
- simple and complex words (1)
- sintagmofonemski (1)
- sintaktički razvoj (1)
- sklonidba (1)
- slavonski dijalekt (1)
- slogotvorno r (1)
- slovenski jezik (1)
- slovopis (1)
- složena rečenica (1)
- složeni glagolski predikat (1)
- smješnice (1)
- sociolect (1)
- sociolekt (1)
- sound terms (1)
- specialised discourse (1)
- spelling (1)
- spojnica (1)
- srbizmi (1)
- srednjoengleski (1)
- srednjovekovni grobovi (1)
- starije hrvatske slovnice (1)
- staroengleski (1)
- starohrvatska pravna terminologija (1)
- staroslavenski (1)
- staroštokavski (1)
- staroštokavski podravski govori (1)
- statistical text analysis (1)
- statistička analiza teksta (1)
- stavovi nastavnika hrvatskog jezika (1)
- stopljenice (1)
- strane riječi (1)
- stress (1)
- stress shifting (1)
- stručni diskurs (1)
- subordinacijske tvorenice (1)
- subordination (1)
- surname (1)
- sustantivos (1)
- suznačne riječi (1)
- syntactic development (1)
- syntactic models (1)
- syntagmophonemic (1)
- teaching practice (1)
- tekst (1)
- tekstologija (1)
- teorija jezika (1)
- teorija optimalnosti (1)
- terminology (1)
- terminology of sound changes (1)
- terms denoting linguistic disciplines (1)
- text (1)
- text linguistics (1)
- textology (1)
- the Bible (1)
- the Croatian Kajkavian literary language (1)
- the Roman Catholic Church (1)
- the discourse of advertising (1)
- the history of Croatian language (1)
- time (1)
- tombes féminines (1)
- topography (1)
- toponimija (1)
- toponymy (1)
- translation (1)
- translation and reception of ancient Greek tragedy in Croatia (1)
- translational and parallel corpora (1)
- treasuries (1)
- tvorba pridjeva (1)
- ukrajinski (1)
- umanjenice (1)
- unikod (1)
- unstressed syntactic units (clitics) (1)
- utilisation secondaire (1)
- valpovački govor (1)
- valpovački tip govora (1)
- vanjski faktori (1)
- verb frames (1)
- verbal aspect (1)
- verbs (1)
- verbs of negative transfer (1)
- verbs of perception (1)
- verbs of speaking (1)
- veznici (1)
- voicing assimilation (1)
- vokalni fonemi (1)
- vowel phonemes (1)
- vrijeme (1)
- words of the Russian origin (1)
- zamjenica sebe; povratni glagoli (1)
- zamjenice (1)
- zamjenički pridjev sam (1)
- znanost o kršu (1)
- Übername (1)
- Čakavian Ekavian dialect (1)
- Čakavian Southikavian dialect (1)
- čakavian (1)
- čakavisch (1)
- čakavski govor (1)
- čestice (1)
- čitanje (1)
- čitkost (1)
- ě-glagoli (1)
- ě-verbs (1)
- Šaptinovci type speeches (1)
- Šokci (1)
- Štokavian dialect (1)
- Štokavisch (1)
- šaptinovački tip govora (1)
- šokački (1)
- štokavsko narječje (1)
- žanr (1)
- история хорватского языкового стандарта (1)
- написание и произношение буквы ять (1)
- слогообразующее р (1)
- хорватский стандартный язык (1)
Institute
- Extern (152)
- Geschichtswissenschaften (1)
U članku se analiziraju pojedina značenja perceptivnih glagola vidjeti i gledati u hrvatskome jeziku te njihova vidska obilježja. Glagol vidjeti u značenjima fizičke percepcije funkcionira u rečenici kao svršeni i kao nesvršeni glagol. Glagol gledati u značenju fizičke percepcije u rečenici funkcionira kao prototipni nesvršeni glagol, dok njegov svršeni parnjak pogledati funkcionira kao prototipni i kao neprototipni svršeni glagol, ovisno o značenju.
O kognitivnim temeljima položaja modifikatora, determinatora i kvantifikatora u imenskoj sintagmi
(2014)
U središtu je pozornosti ovoga rada redoslijed pridjevnih (premodifikacijskih), determinacijskih te kvantifikacijskih sastavnica višestrukosloženih imenskih sintagmi u hrvatskom jeziku. Metodologijom kognitivne gramatike (Langacker 1987, 1991, Taylor 2002, Radden i Dirven 2007) na nekoliko se tipičnih primjera najprije objašnjavaju značenjski aspekti koji uvjetuju neutralan redoslijed njihovih sastavnica, a zatim se preispituje manja ili veća neovjerenost pojedinih konstrukcija pri promjeni redoslijeda sastavnica. Ključnim semantičko-pragmatičkim čimbenikom koji uvjetuje veću ili manju ovjerenost takvih konstrukcija, a uvjetovanu promjenom redoslijeda sastavnica, smatra se referencija odnosno ‘usidrenje’ (engl. grounding) koja se odnosi na uspostavljanje „mentalnoga kontakta” sudionika govornoga čina s referentom imenske sintagme. S obzirom na to posebna se pozornost posvećuje značenjskim razlikama između elemenata referencije – determinatora, relativnih i neodređenih apsolutnih kvantifikatora – te pridjevnih premodifikatora i određenih apsolutnih kvantifikatora (brojeva) koji to nisu.
U radu se analizira metoda opisa tvorbe pridjeva u Grammatik der illyrischen Sprache (Wien, 1854.) Andrije Torkvata Brlića i u Slovnici Hèrvatskoj za gimnazije i realne škole (Zagreb, 1859.) Antuna Mažuranića. Modeli se opisa tvorbe pridjeva propituju s obzirom na tvorbene načine te pripadajuće im sufikse i tvorbene preoblike. Dobiveni se rezultati analize uspoređuju sa suvremenim pristupima gramatičkim tvorbenim opisima pridjeva u hrvatskome jeziku.
Autor, motiviran ponajprije poznatom pretpostavkom o tome da je Marko Marulić možda studirao pravne znanosti, prvo daje pregled dosadašnjih ograničenih pokušaja da se govori o pravnoj terminologiji u Marulićevu opusu na hrvatskom jeziku. Poslije se, s obzirom na to da se u prikazanoj literaturi katkada implicira (ali i eksplicira) da se Marulić koristi tim terminima zato što je bio pravnik, pretragom spomenutog opusa u potrazi za potencijalnim pravnim terminima pokušava utvrditi može li se takvo razmišljanje bolje potkrijepiti ili pak opovrgnuti. Na kraju se raspravlja o metodološkim problemima, ograničenjima, ali i mogućnostima poboljšanja takvih filoloških istraživanja.
Rasprave. 39/1 (2013)
(2014)
Vremenski instrumental
(2014)
Tema članka je naglasak i-glagolâ u govoru mjesta Banjole (oko 6 km južno od Pule), koji pripada premanturskoj skupini govorâ jugozapadnoga istarskog dijalekta. Ta je skupina govora zanimljiva jer se odlikuje nekim obilježjima tipičnima za štokavsko narječje (npr. nastavak -ā u Gmn.) te vjerojatno predstavlja ostatak prijelaznih južnočakavsko-zapadnoštokavskih govora, donesen u Istru tijekom seobâ u 16. i 17. st. Naglasni se sustav tih govora i u općim crtama donekle razlikuje od onoga ostalih JZ istarskih govora; npr. naglasak se tu povlači na prethodni slog u većem broju okolinâ, čuva se preskakanje naglaska na prednaglasnice i sl., zbog čega se oni, uz ostalo, i svrstavaju u zasebnu skupinu.
Kada je riječ o naglasku i-glagolâ, stanje je u raznim slavenskim govorima raznoliko i složeno. Opis situacije u govoru Banjolâ dopunit će sliku dobivenu istraživanjima drugih slavenskih govorâ te pripomoći rekonstrukciji naglaska toga glagolskog tipa u općeslavenskom.
Na tragu učenja praške funkcionalne (aktualne) rečenične perspektive o osnovnom i aktualiziranom redu riječi razmatrat će se redoslijed sastavnica u složenim strukturama (subordiniranima i koordiniranima). U prvome redu zanimat će nas poredak surečenica (klauza) u sastavu zavisnosložene rečenice. Postavlja se naime pitanje čime sve može biti uvjetovana anteponiranost zavisne surečenice (tzv. inverzija), i to u različitim tipovima tekstova odnosno komunikacijskim situacijama (npr. u akademskom/ znanstvenom i/ili predavačkom diskursu, potom u privatnim razgovorima itd.). U tu svrhu pozornost ćemo obratiti na primjere poput ovih: Kao što je naslovom najavljeno, bavit ćemo se složenim rečenicama.; Kako bismo ubrzali objavljivanje zbornika, želja nam je što prije skupiti radove.; Kao što je prethodno rečeno, nastava počinje u listopadu.; Ako ne prekineš s glupostima, odlazim!; Dok ne ispraviš jedinice, ništa od izlazaka! i sl. Što se pak nezavisnosloženih rečenica tiče, ponajprije ćemo se suočiti s pitanjem utvrđivanja primarnog redoslijeda sastavnica (Sjedim i razmišljam. ili Razmišljam i sjedim.), da bismo potom pokušali utvrditi moguće razloge remećenja toga redoslijeda (npr. Umro – brao trešnje i pao sa stabla. prema Popeo se, brao trešnje, pao sa stabla, umro.). Naposljetku budući da pristajemo uz gledište da se već složena rečenica može smatrati činjenicom teksta (J. Silić), ali i zbog toga što se aktualizirani red riječi/komponenata ostvaruje upravo u (kon)tekstualno uključenoj rečenici, u svjetlu ćemo novije lingvistike teksta (R. de Beaugrande i W. Dressler) o redoslijedu komponenata promišljati kao o kohezivnom sredstvu.
U članku je riječ o sklonidbi i naglasku imenica srednjega roda o-sklonidbe u mjesnom govoru sela Jevšček pokraj Livka (općina Kobarid, Slovenija), koji pripada nadiškomu dijalektu slovenskoga, i to sa sinkronijskoga i dijakronijskoga aspekta. S aspekta jezikoslovnoga opisa prikazani su nastavci i njihova distribucija s obzirom na osnovu te naglasni tipovi i njihove paradigme. U jezičnopovijesnome dijelu određuje se povijesni izvod pojedinih nastavaka i naglasnih tipova. Opisani oblici i naglasni sustav postavljaju se u širi slovenski i slavenski kontekst.
U ovome radu autor će, na osnovu vlastitih istraživanja, pokušati dati sumaran prikaz akcenatskih svojstava govora otoka Iža, smještenog u zadarskom arhipelagu. Namjera mu je smjestiti iški govor i akcenatski sustav među drugim čakavskim otočkim govorima, dati fonetski i fonološki opis pojedinih akcenata i potkrijepiti ih primjerima koje je čuo od iških govornika i, konačno, pokušati utvrditi fonološki status čakavskog akuta u iškome govoru. Budući da su istraživanja bila ograničenoga karaktera, ovaj rad nije zamišljen kao konačan opis, već kao polažišna točka za buduća istraživanja koja je potrebno izvršiti na osnovu kojih će se moći napraviti što iscrpniji i potpuniji opis iškoga govora i akcenatskoga sustava.
Uvod
(2014)
Sintaksa se u ranom jezičnom razvoju povećanjem kronološke dobi mijenja i usložnjava. Različitim teorijskim modelima pokušava se opisati razvoj sintakse, ali i put kojim dijete od najranijih iskaza dolazi do kompetencije odraslog govornika. Slijedeći navedenu misao, Tomasello (2006) je ponudio opis gramatičkih struktura ranih višečlanih iskaza kojim prikazuje put usložnjavanja sintakse iskaza, od jednočlanih i višečlanih iskaza (kombinacije riječi, pivot-sheme, konstrukcije zasnovane na čestici) do apstraktnih konstrukcija. Posebno su za opis ranog razvoja sintakse važne dvije kategorije konstrukcija, pivot-sheme (engl. pivot schemes) i konstrukcije zasnovane na čestici (engl. item-based constructions). Pivot-sheme definirane su kao dvočlane konstrukcije u kojima postoji ‘stalni’ element koji se nadopunjava novim elementima. Konstrukcije zasnovane na čestici od pivot-konstrukcija razlikuje veća sloboda u leksičkom izboru te prikladna uporaba gramatičkih kategorija (uporaba morfologije i reda riječi). Ovim se istraživanjem željelo provjeriti uklapaju li se hrvatske dvočlane glagolske konstrukcije u uobičajene podjele pivot-konstrukcija i konstrukcija zasnovanih na čestici i kakav je njihov red riječi s obzirom na tipološke karakteristike, odnosno morfološku razvedenost i relativno slobodan red riječi hrvatskoga jezika. Istraživanjem su obuhvaćeni dvočlani glagolski iskazi u Hrvatskom korpusu dječjeg jezika (HKDJ – Kovačević 2002). Izdvojene su i opisane pivot-konstrukcije te njihov put prema sintaktički složenijim oblicima, konstrukcijama zasnovanima na čestici. Rezultati hrvatskih dvočlanih iskaza upućuju na vrlo ranu uporabu gramatičkih morfema što nije u skladu s istraživanjima provedenima u engleskom jeziku. Nadalje, definicija pivot-shema samo se djelomično može primijeniti na iskaze pronađene u HKDJ-u. Hrvatske pivot-konstrukcije sadrže specifične morfološke i sintaktičke veze, različite od potpunoga gramatičkog sustava odraslih govornika, ali nedvojbeno s pripadajućim značenjima. Istraživanje je pokazalo da tipološke osobine određenog jezika utječu na razvoj sintakse pri usvajanju jezika te potiču ranu pojavu složenih gramatičkih elemenata.
Složeni glagolski predikat u hrvatskom kajkavskom književnom jeziku sa stajališta reda riječi
(2014)
U radu se donosi raščlamba reda riječi u rečenicama sa složenim glagolskim predikatom.1 Na korpusu tiskanih tekstova na hrvatskom kajkavskom književnom jeziku utvrđuje se redoslijed sintaktičkih jedinica složenoga glagolskog predikata, mjesto složenoga glagolskog predikata u rečenici te njegov suodnos s drugim rečeničnim dijelovima.
U radu se razmatraju strukturna svojstva i distribucija parentetičkih izraza s glagolima govorenja u hrvatskome jeziku. Noseći izraz u koji je umetnut parentetički izraz s glagolom govorenja najčešće je rečenica, a znatno rjeđe koja druga sintaktička skupina. Distribucija je parentetičkoga izraza pritom prilično slobodna. Smještanje parentetičkoga izraza obično poštuje granice maksimalnih projekcija. Iskazi koji sadrže parentetičke izraze s glagolima govorenja mogu se semantički podijeliti u dvije skupine, na one usmjerene prema govorniku i one usmjerene prema subjektu. Čimbenici su koji u hrvatskom jeziku određuju je li iskaz usmjeren prema govorniku ili prema subjektu: smjer pronominalizacije, inverzija subjekta i predikata, različito ponašanje u dosegu niječnice i različita intonacija. Da parentetički izrazi tvore s nosećim izrazom jednu sintaktičku cjelinu potvrđuje, osim utjecaja dosega niječnice, i asimetrija u odnosu zamjenica i kvantifikatora te sličnosti takvih iskaza s posebnim pitanjima, odnosno s wh-pomicanjem: fakultativnost inverzije subjekta i predikata uvjetovana pragmatičkim čimbenicima, dalekometna ovisnost te slično ponašanje glede otočnih ograničenja. Heterogeno ponašanje dviju vrsta iskaza upućuje na to da vjerojatno imaju različitu unutarnju strukturu. Autor zaključuje da razlika nije u tome kako je parentetički izraz uklopljen (spojen) u noseći izraz, nego samo u unutarnjoj strukturi parentetičkoga izraza. U iskazima usmjerenim prema subjektu na mjestu objekta parentetičkoga glagola spojena je kopija nosećega izraza, a u onima koji su usmjereni prema govorniku na tom je položaju samo prazni operator OP koji je pomaknut na položaj specifikatora i koindeksiran s nosećim izrazom. Budući da za primjere usmjerene prema subjektu nije prikladan opis s pomoću operacije pomakni, autor kao alternativu predlaže pretpostavku da je riječ o eliptičnim iskazima u kojima je poništena dopumbena rečenica parentetičkoga glagola koja je identična nosećemu izrazu.
U radu se račlanjuje odnos reda riječi i negacije u hrvatskome crkvenoslavenskome jeziku. Prvi se vid toga odnosa tiče položaja niječnih izraza ne, ni i bez. U zadanome korpusu oni stoje ispred, odnosno lijevo od jezične jedinice koju niječu. Jedinica ispred koje se niječni izraz nalazi nije nužno glagol, pa ni finitni glagolski oblik. Položaj niječnih izraza povezan je i s razlikom, odnosno s utvrđivanjem razlike između sastavničke negacije, kao negacije nepredikatne sastavnice, i rečenične negacije, negacije predikata. Konačno, o redu riječi ovisi hoće li se ili neće provesti niječno slaganje. U hrvatskome je crkvenoslavenskome jeziku provođenje niječnoga slaganja djelomično (ne i proizvoljno), a ovisi o tome na kojemu se mjestu u rečenici nalazi niječna zamjenica ili prilog.
Ovaj se rad bavi položajem zanaglasnica u kontekstu njegove obrade u nastavi hrvatskoga jezika u srednjim školama. S obzirom na to da pisani korpus pokazuje velika odstupanja od klasičnoga tumačenja Wackernagelova pravila (Peti-Stantić 2007), htjele smo ovu pojavu istražiti u kontekstu odnosa nastavnika hrvatskoga jezika prema poučavanju pravila o položaju zanaglasnica. Dosadašnji radovi u ovome području pokazuju različite težnje. Dok većina suvremenih gramatika (Babić i dr. 2007, Barić i dr. 2005, Težak i Babić 1994) staje u prilog prozodijskome tumačenju Wackernagelova pravila, prema kojemu se zanaglasnica uvrštava iza prve naglašene riječi u rečenici, neki suvremeni jezikoslovci (Peti-Stantić 2002, 2002a, 2006, 2007) zagovaraju sintaktičko tumačenje ovoga pravila u hrvatskome jeziku, prema kojemu se zanaglasnice smještaju iza prve naglašene sintaktičke jedinice. Ovi drugi svoje tvrdnje podupiru neskladom između propisanih pravila i stvarne uporabe, tj. korpusa, a naše se istraživanje bavi sličnim problemom – odnosom između načelnih i praktičnih elemenata poučavanja ovoga pravila. Ispitivanje predodžbe nastavnika o pravilu o položaju zanaglasnica u hrvatskome jeziku te prakse poučavanja toga pravila otkrilo je da nastavnici daju prednost prozodijskom tumačenju Wackernagelova pravila, no nisu skloni ispravljanju učenika koji ga drugačije primjenjuju.
U ovome se radu opisuju glagoli negativnoga transfera kao zaseban sintaktičko-semantički razred u hrvatskome jeziku. Glagoli negativnoga transfera, primjerice glagol uzeti, kodiraju transfer nekoga predmeta između dviju osoba na obratan način od prototipnih dvoprijelaznih glagola poput dati. Naglasak se u opisu stavlja na povezanost semantičkih obilježja pojedinih glagola s njihovim sintaktičkim izrazom. Pokazuje se da odabir sintaktičkoga izraza kod glagola negativnoga transfera uvelike ovisi o tome implicira li radnja glagola neku šteta ili ne. Posebno važno mjesto u radu dano je opisu u hrvatskome inače slabo proučavanoga dativa štete. Opisana je njegova uloga u izražavanju implikacije štete, a njegova su glavna obilježja zatim povezana s većopisanim obilježjima drugih značenja dativa.
U radu su prikazana dosadašnja istraživanja u području statističke analize teksta, s posebnim naglaskom na razvoj formula čitkosti. Pored teorijskog objašnjenja čitanja, razumijevanja i čitkosti, prikazani su rezultati analize korpusa tekstova na engleskom i hrvatskom jeziku. Na kraju, preporučuje se formula čitkosti za hrvatski jezik, modificirana prema Fleschovoj formuli za engleski jezik, koja se može koristiti kao objektivni pokazatelj za grubu procjenu težine teksta na hrvatskom jeziku.