• Deutsch
Login

Open Access

  • Home
  • Search
  • Browse
  • Publish
  • FAQ

Refine

Author

  • Matas Ivanković, Ivana (8)
  • Birtić, Matea (1)
  • Blagus Bartolec, Goranka (1)
  • Kovačević, Barbara (1)

Year of publication

  • 2007 (2)
  • 2008 (2)
  • 2014 (2)
  • 2009 (1)
  • 2011 (1)

Document Type

  • Article (6)
  • Review (2)

Language

  • Croatian (8)

Has Fulltext

  • yes (8)

Is part of the Bibliography

  • no (8)

Keywords

  • Kroatisch (3)
  • Adverb (1)
  • Akkusativ (1)
  • Determinativ (1)
  • Intransitives Verb (1)
  • Kognat <Linguistik> (1)
  • Linguistik (1)
  • Monolinguales Wörterbuch (1)
  • Nomen (1)
  • Numerale (1)
+ more

Institute

  • Extern (5)

8 search hits

  • 1 to 8
  • 10
  • 20
  • 50
  • 100

Sort by

  • Year
  • Year
  • Title
  • Title
  • Author
  • Author
Uzduž i poprijeko po slavenskoj leksikografiji (Теория и история славянской лексикографии, Научные материалы к XIV съезду славистов, Москва, 2008.) (2008)
Matas Ivanković, Ivana
Koliko je akuzativ mjere okamenjen? (2008)
Matas Ivanković, Ivana
U radu će biti riječi o imenicama koje označuju mjeru i koje se redovito pojavljuju u akuzativu iako bi sintaktički na tome mjestu trebao doći koji drugi oblik. Učestalom upotrebom u akuzativnome obliku te imenice gube svoje osnovno morfološko obilježje – promjenjivost, a time i svoju nedvojbenu pripadnost imenicama kao vrsti riječi i nameću pitanje kako ih obraditi u rječniku.
Akuzativne dopune zu neprijelazne glagole : što su unutrašnji objekti? (2009)
Birtić, Matea ; Matas Ivanković, Ivana
U radu se promatraju akuzativne dopune uz desetak neprijelaznih glagola u hrvatskome jeziku te se razmatra njihova pripadnost kategoriji unutrašnjih objekata. Uspoređuju se sintaktička i semantička svojstva takvih dopuna: broj imenica koje se pojavljuju uz neprijelazni glagol, obvezatnost modifikacije imenice, paralelnost instrumentalnih i akuzativnih sintagmā, mogućnost parafraze instrumentalnom sintagmom te mogućnost pronominalizacije i pasivizacije. Autorice zaključuju da sve dopune istraživanih neprijelaznih glagola ne pripadaju istomu tipu dopuna te ih je potrebno gramatički i terminološki razdvojiti. Također pretpostavljaju da unutrašnji objekti u hrvatskome mogu imati argumentno i adjunktno čitanje, što je u skladu s nekim nedavno iznesenim tvrdnjama za druge jezike.
Ispred, iza, u i oko – gdje sve mogu doći prijedlozi (2014)
Blagus Bartolec, Goranka ; Matas Ivanković, Ivana
U redu riječi prijedlozi imaju relativno stalno mjesto po kojemu su i nazvani – predlažu se ispred riječi na koju se odnose. U gramatikama se još spominje i postpozicija, kad prijedlozi dolaze iza riječi na koju se odnose (svemu unatoč...). U ovom radu prijedlozi se ne promatraju na morfološkoj razini, dakle na razini jedne riječi, nego se promatraju kao funkcionalna skupina koja uključuje i višerječne prijedložne izraze. Analizom su obuhvaćene i sveze riječi, odnosno koligacije temeljene na gramatičkoj uvjetovanosti sastavnica, a koje tvore jednu značenjsku cjelinu. Ta dva metodološka pomaka u percepciji prijedloga i u percepciji riječi pokazuju da se prijedlog može naći i u drugim pozicijama te se u radu analizira gdje se sve u rečenici mogu naći prijedlozi.
Prijedlozi i sredstva prijedložnog tipa (Всеволодова, Майя Владимировна; Кукушкина, Ольга Владимировна; Поликарпов, Анатолий Анатольевич. 2014. Русские предлоги и средства предложного типа. Материалы к функционально-грамматическому описанию реального употребления. Кн. 1: Введение в объективную грамматику и лексикографию русских предложных единиц. Книжний дом „ЛИБРОКОМ”. Москва. 304 str.) (2014)
Matas Ivanković, Ivana
O kategorijalnim pitanjima i (ne)kategoričkim odgovorima (Pranjković, Ivo. 2013. Gramatička značenja. Matica hrvatska. Zagreb. 294 str.) (2011)
Matas Ivanković, Ivana
Atlas kao arhiv vrijednih podataka (Općeslavenski lingvistički atlas: Fonetsko-gramatička serija, Tom 4a, Refleksi *ъ i *ь, Zagreb, 2006.) (2007)
Matas Ivanković, Ivana
Parni prijedlozi (2007)
Kovačević, Barbara ; Matas Ivanković, Ivana
U radu će biti obrađeni prijedlozi koji se često pojavljuju u paru: od i do, iz i u, s i na. Učestalom uporabom u tim parovima navedeni prijedlozi nadilaze svoja pojedinačna primarna semantička i sintaktička obilježja. Na njihovu strukturnu i semantičku cjelovitost upućuje i frazeološka uporaba.
  • 1 to 8

OPUS4 Logo

  • Contact
  • Imprint
  • Sitelinks