Linguistik
Refine
Document Type
- Article (2)
Has Fulltext
- yes (2)
Is part of the Bibliography
- no (2)
Keywords
- sociolect (2) (remove)
This article analyzes the representation of linguistic variation in the Finnish translations of four Swedish coming-of-age stories depicting migrant or minority perspectives: Mikael Niemi’s 2000 Popular Music from Vittula, Jonas Hassen Khemiri’s 2003 Ett öga rött, Marjaneh Bakhtiari’s 2005 Kalla det vad fan du vill, and Susanna Alakoski’s 2006 Svinalängorna. Through an analysis of speech and thought representation techniques and focalization, the article explores the role played by literature and translation in the materialization of dialects and sociolects as bounded entities. The paper argues that linguistic and social hybridity, on which the reception of minority and migrant literatures often focuses, is accompanied by the reification of new varieties conceived as authentic expressions of migrant and minority experience. Literature and translation are active agents in such processes, which are largely based on cultural, discursive, and cognitive constraints that condition the interpretation of each text.
U radu se analiziraju učinci jezične politike u hrvatskoj u dvama vremenskim presjecima: u pedesetim godinama 20. stoljeća na primjeru popularnoznanstvene historiografije te u 2000. godini na primjeru tiskanih medija. Empirijska analiza pokazuje da se u prvom razdoblju (u tom konkretnom žanru) nije nametao ujednačen hrvatsko-srpski jezični izraz te da se ni u drugom slučaju nije nametnulo isključivo hrvatsku preskriptivnu normu (odnosno koristili su se srbizmi i navodni srbizmi). Kad je u pitanju druga vremenska razina, analiza pokazuje da su se mediji polarizirali po tom pitanju: izbor poželjnih jezičnih jedinica ovisio je o ideološkom profilu medija. U radu se zaključuje da nam još uvijek nedostaje znanje o jezičnoj zbilji koja bi mogla verificirati teze generalizirajućeg tipa: »U Jugoslaviji su se hrvatskom jeziku nametali srbizmi.« ili »U neovisnoj su se Hrvatskoj potiskivali srbizmi.« ili koje druge. Tek nam empririjska istraživanja u više domena komuniciranja, u više stilova i žanrova, u više vremenskih razdoblja, s brigom o frekvenciji jezičnih pojava, mogu odgovoriti na pitanje o načinu, vremenu i mjestu ostvarivanja jedne ili druge jezične politike.