Linguistik
Refine
Language
- Croatian (150) (remove)
Has Fulltext
- yes (150)
Is part of the Bibliography
- no (150)
Keywords
- Kroatisch (50)
- Linguistik (48)
- Rezension (48)
- Rezensionen (17)
- Kajkavisch (13)
- Cakavisch (9)
- Lexikographie (6)
- Phraseologie (6)
- Lehnwort (5)
- Morphologie <Linguistik> (5)
- Akzent (4)
- Etymologie (4)
- Personenname (4)
- Wortbildung (4)
- Familienname (3)
- Istrisch (3)
- Numerale (3)
- Personennamenkunde (3)
- Phonologie (3)
- Sprachpurismus (3)
- Vokal (3)
- Ableitung <Linguistik> (2)
- Altkirchenslawisch (2)
- Bibel (2)
- Dialektologie (2)
- Ellipse <Linguistik> (2)
- Geschlechterforschung (2)
- Gorski kotar (2)
- Heiligenname (2)
- Intransitives Verb (2)
- Istrien (2)
- Kompositum (2)
- Konjunktion (2)
- Konsekutivsatz (2)
- Konsonant (2)
- Lehnübersetzung (2)
- Lexikon (2)
- Literatursprache (2)
- Neologismus (2)
- Ortsname (2)
- Partizip (2)
- Polysemie (2)
- Präfix (2)
- Rechtschreibung (2)
- Russisch (2)
- Semantik (2)
- Slowenisch (2)
- Sprachkontakt (2)
- Standardsprache (2)
- Stokavisch (2)
- Suffix (2)
- Syntax (2)
- Textlinguistik (2)
- Urslawisch (2)
- Wortschatz (2)
- Zadar (2)
- Adverb (1)
- Akkusativ (1)
- Altkroatisch (1)
- Anaphora (1)
- Anglizismus (1)
- Anhang (1)
- Anka (1)
- Antezedenz <Linguistik> (1)
- Antonym (1)
- Aspekt <Linguistik> (1)
- Assimilation <Phonetik> (1)
- Baltoslawisch (1)
- Bankrott (1)
- Bartol Kašić (1)
- Berge, Petar (1)
- Bibelübersetzung (1)
- Biologische Kategorie (1)
- Boljun (1)
- Bosnisch (1)
- Dalmatien (1)
- Dalmatisch (1)
- Deixis (1)
- Della Bella, Ardelio (1)
- Determinativ (1)
- Deutsch (1)
- Diachronie (1)
- Dialog (1)
- Diskursanalyse (1)
- Djuro Ferić (1)
- Ekavisch (1)
- Elite (1)
- Englisch (1)
- Entscheidungsfrage (1)
- Fachsprache (1)
- Faux amis (1)
- Feministische Linguistik (1)
- Frage (1)
- Franziskaner (1)
- Fremdenfeindlichkeit (1)
- Genitiv (1)
- Germanische Sprachen (1)
- Germanismus (1)
- Glagoliza (1)
- Grammatiklehrbuch (1)
- Gundulić, Ivan (1)
- Habdeli´c (1)
- Historische Phonologie (1)
- Historische Syntax (1)
- Homonymie (1)
- Hybride (1)
- Ignac Kristijanović (1)
- Ikavisch (1)
- Illyrisch (1)
- Infinitkonstruktion (1)
- Infix (1)
- Insolvenz (1)
- Internationalismus <Linguistik> (1)
- Italienisch (1)
- Ivan Franjo (1)
- Jagi´c (1)
- Johannes <Evangelist> (1)
- Juki´c (1)
- Juraj (1)
- Kognat <Linguistik> (1)
- Kollokation (1)
- Komplexer Satz (1)
- Komposition <Wortbildung> (1)
- Konstativ (1)
- Kontrastive Grammatik (1)
- Konversion <Linguistik> (1)
- Kopulativkompositum (1)
- Kvarner (1)
- Latinismus (1)
- Latium / Mundart (1)
- Lexikalisch funktionale Grammatik (1)
- Lexikalisierung (1)
- Liquidität (1)
- Mareti´c (1)
- Marko Marulić (1)
- Monolinguales Wörterbuch (1)
- Morphonologie (1)
- Moslavina (1)
- Motion <Linguistik> (1)
- Mundart (1)
- Nahrung als phraseologische Komponente (1)
- Namenkunde (1)
- Nomen (1)
- Novalja (1)
- Objektivierung (1)
- Palatal (1)
- Partikel (1)
- Passionsdarstellung (1)
- Passivierung (1)
- Performanz <Linguistik> (1)
- Poetizität (1)
- Posavina / Mundart (1)
- Possessivität (1)
- Proklise (1)
- Pronomen (1)
- Prosodie (1)
- Präposition (1)
- Präpositionspaar (1)
- Präsens (1)
- Quantor (1)
- Ragusa (1)
- Reduplikation (1)
- Reflektivität (1)
- Reflexives Verb (1)
- Reformismus (1)
- Relativsatz (1)
- Rhetorische Figur (1)
- Rumänisch (1)
- Rusinisch (1)
- Schrift (1)
- Sibenik (1)
- Slavonic Languages (1)
- Slawizismus (1)
- Soziale Kategorie (1)
- Sprachnorm (1)
- Sprechakt (1)
- Sprichwortforschung (1)
- St. Juraj (1)
- Stadtname (1)
- Stereotypie (1)
- Stereotypisierung (1)
- Subjektivität (1)
- Substrat <Linguistik> (1)
- Synonym (1)
- Säumnis (1)
- Tadijanovi´c, Blaz (1)
- Terminologie (1)
- Thomas <a Kempis> / De imitatione Christi (1)
- Tiername (1)
- Tomislav (1)
- Transitives Verb (1)
- Tschechisch (1)
- Tundalus <Prosa> (1)
- Ungarisch (1)
- Valenz <Linguistik> (1)
- Vatroslav (1)
- Venetisch (1)
- Verb (1)
- Verbalstamm (1)
- Verkehrssprache (1)
- Vokalreduktion (1)
- Vokalwandel (1)
- Volksliteratur (1)
- Wirtschaftssprache (1)
- Wortstellung (1)
- Wörterbuch (1)
- Zagar (1)
- Zentralisierung <Linguistik> (1)
- antecedent (1)
- consequential sentence constructions (1)
- genitive case (1)
- i-Stamm (1)
- infinitive consequential constructions (1)
- possessive adjective (1)
- relative clause (1)
- syntactic models (1)
- Übername (1)
Institute
- Extern (150) (remove)
U radu se prvi put objavljuje jedina zasad pronađena inačica glagoljičke pasionske pjesme, koju smo nazvali Ja, Marija, glasom zovu, zapisane u Berčićevu kodeksu br. 5 s kraja 15. st. Donosi se latinička transkripcija teksta te njegove osnovne književnopovijesne, grafijsko-ortografske i jezično-stilske značajke.
U radu se analizira sintaktička funkcija participa u hrvatskome jeziku 15./16. st. jer su se otprilike u to vrijeme u sintaktičkom ustrojstvu (staro)hrvatskoga jezika događale vrlo krupne jezične promjene, koje su posljedica “departicipijalizacije” participa, tj. preobrazbe naslijeđenih participnih oblika u glagolske priloge.
U radu se analizira poglavlje Sprichwörter – Prirečja iz Kristijanovićeva Anhanga, aneksnog rječnika dodanog njegovoj Grammatik der kroatischen Mundart. Prirečja sadrže kajkavsku paremiološku građu s njemačkim ekvivalentima koja se analizira s obzirom na njezine izvore i leksikografsku obradbu. Pokazuje se da osim poslovica rječnik sadrži i frazeme i kolokvijalne izraze. Posebna se pozornost posvećuje semantičkoj analizi poslovica i naznačuje na koji se aspekt ljudskog života pouka i poruka odnose.
U radu se raspravlja o prefiksu ne- u kajkavskome književnom jeziku. Proučavaju se rječotvorbeni procesi u kojima sudjeluje, tvorbeni načini u kojima se javlja te se ispituje njegova frekventnost u tvorbi pojedinih vrsta riječi. Istražuju se i rječotvorbene i semantičke veze tvorenica s predmetkom ne- i riječi koje su ih motivirale.
U radu se analiziraju pravi tvorbeni mocijski parnjaci u kajkavskome književnom jeziku. Utvrđuju se sufiksi produktivni u mocijskoj tvorbi u književnoj kajkavštini, njihova učestalost i korelativni parnjaci u kojima se javljaju. Rezultati se uspoređuju s osobitostima mocijske tvorbe u hrvatskome standardnom jeziku.
U radu se analizira uloga deiktičkih obilježivača (markera) u generičkom strukturiranju diskursa. Najprije se podsjeća da u postojećim tipologijama žanrova diskursa prisutnost deiktičkih obilježivača i drugih tragova subjektivnosti predstavlja važan kriterij za razgraničenje žanrova koji koegzistiraju u određenom društveno-povijesnom okviru unutar određenog tipa diskursa i za deskripciju uvjeta njihove diversifikacije. Zatim se, na primjeru diskursa medijske informacije na čije generičko strukturiranje utječu različite strategije objektivizacije, nastoji pokazati da primjena tog kriterija dobiva svoj puni smisao tek u kombinaciji s kriterijima koji se odnose na tekstualna i situacijska obilježja relevantna za generičko strukturiranje diskursa, a to su, s jedne strane, komunikacijski ciljevi sudionika u interakciji i specifične diskurzivne aktivnosti koje oblikuju relacijski profil tekstualnih struktura i, s druge strane, složenost interakcijskog okvira i stupanj heterogenosti deiktičkih i polifonijskih struktura.
U radu se analizira uloga jednog tipa referencijalnih izraza – anaforičkih izraza – u diskurzivnom oblikovanju odabranog medijsko-znanstvenog događaja (“uskrsnuće” bakterije Deinococcus radiodurans). Predlaže se transverzalna analiza anaforičkih izraza utemeljena na modularnom pristupu kompleksnosti organizacije diskursa i na dinamičnoj koncepciji anaforičke referencije, shvaćene kao segment šireg procesa konceptualnog strukturiranja svijeta diskursa i usuglašavanja mentalnih predodžbi sudionika u interakciji.
Predmet ovog rada su kajkavizmi u Tkonskom zborniku – glagoljskom rukopisu koji je početkom 16. stoljeća pisan na frankopanskim posjedima. Utvrđeno je da su u tom rukopisu prisutni kajkavizmi na svim razinama: fonološkoj, morfološkoj, leksičkoj i sintaktičkoj. Najviše je kajkavizama na leksičkoj razini, a oni se mogu podijeliti u dvije skupine: 1. zajednički čakavsko- kajkavski sloj, npr. betegь, gdo, nigdar, hiniti, hud, kaštigati, lotar itd.; 2. kajkavski sloj, npr. fajtati, gorup, nekoteri, pokrivača, škoda, špotati, tanac itd. Prva je kategorija leksema interpolirana u gotovo svim dijelovima CTk, a druga je najčešća u Cvetu od kreposti i Muci. Tkonski zbornik čuva jedno ogromno leksičko bogatstvo, a pri usporedbi pojedinih leksema s onima u hrvatskoglagoljskim misalima i brevijarima, zaključeno je da su neki od njih potvrđeni i ranije, npr. betegь, kaštigati, praviti, gorup, tanac itd. To je potvrda o kontinuitetu hrvatskoglagoljske književnosti. Interpolacija kajkavizama nije ujednačena u svim dijelovima zbornika, kajkavske su intervencije najčešće u Cvetu od kreposti (f. 67 – 85) i u Muci Spasitelja našega (f. 109 – 161). Na temelju provedenog istraživanja može se zaključiti da je Tkonski zbornik rukopis sastavljen iz različitih dijelova, koji nisu nastali u istom razdoblju, ni na istom mjestu. Budući da kajkavizme u pojedinim dijelovima nalazimo na svim razinama (Cvet od kreposti i Muka), može se pretpostaviti da su oni nastali u sjevernom području, tj. bliže kajkavskom.
Opisuje se i analizira tvorba etnika i ktetika u kajkavskom narječju. Raščlamba se temelji na podatcima prikupljenima terenskim istraživanjima posljednjih gotovo pedeset godina u Upitnicima za Hrvatski jezični atlas (HJA), koji se izrađuje u Institutu za hrvatski jezik i jezikoslovlje, te na podatcima iz dijalektnih rječnika.
U članku se prikazuje razvoj miljevačkoga prezimenskoga sustava od prvih prezimena zabilježenih u matičnim knjigama potkraj 17. stoljeća do prezimena koja se javljaju tek potkraj 19. stoljeća. Utvrđuje se koja su prezimena u međuvremenu ugašena, tj. koja su nestala zbog izumiranja loze ili zamjene novim prezimenom, najčešće dotadašnjim obiteljskim nadimkom. Analiziraju se motivacijsko-strukturna svojstva današnjih miljevačkih prezimena i njihovo jezično podrijetlo.
Bilježenje palatalnih konsonanata najviše je problema izazivalo u slavenskih naroda koji su nastojali prilagoditi osnovnu latinicu fonemima svojih jezika. U ovom se radu promatraju bilježenja palatala u pisaca zadarsko-šibenskoga kruga, i to u vremenu od 14. do 17. stoljeća. U toj su regiji nastali prvi hrvatski tekstovi pisani latinicom. Cilj rada jest ustvrditi kako su pojedini autori latinicom zapisali sporne foneme hrvatskoga (čakavskoga) jezika, koje su razlike i istosti njihovih grafijskih rješenja i koje se tendencije ogledaju u višestoljetnoj uporabi latinice na ovom području.
Pokazatelji brojivosti
(2007)