Linguistik
Refine
Language
- Croatian (150) (remove)
Has Fulltext
- yes (150)
Is part of the Bibliography
- no (150)
Keywords
- Kroatisch (50)
- Linguistik (48)
- Rezension (48)
- Rezensionen (17)
- Kajkavisch (13)
- Cakavisch (9)
- Lexikographie (6)
- Phraseologie (6)
- Lehnwort (5)
- Morphologie <Linguistik> (5)
- Akzent (4)
- Etymologie (4)
- Personenname (4)
- Wortbildung (4)
- Familienname (3)
- Istrisch (3)
- Numerale (3)
- Personennamenkunde (3)
- Phonologie (3)
- Sprachpurismus (3)
- Vokal (3)
- Ableitung <Linguistik> (2)
- Altkirchenslawisch (2)
- Bibel (2)
- Dialektologie (2)
- Ellipse <Linguistik> (2)
- Geschlechterforschung (2)
- Gorski kotar (2)
- Heiligenname (2)
- Intransitives Verb (2)
- Istrien (2)
- Kompositum (2)
- Konjunktion (2)
- Konsekutivsatz (2)
- Konsonant (2)
- Lehnübersetzung (2)
- Lexikon (2)
- Literatursprache (2)
- Neologismus (2)
- Ortsname (2)
- Partizip (2)
- Polysemie (2)
- Präfix (2)
- Rechtschreibung (2)
- Russisch (2)
- Semantik (2)
- Slowenisch (2)
- Sprachkontakt (2)
- Standardsprache (2)
- Stokavisch (2)
- Suffix (2)
- Syntax (2)
- Textlinguistik (2)
- Urslawisch (2)
- Wortschatz (2)
- Zadar (2)
- Adverb (1)
- Akkusativ (1)
- Altkroatisch (1)
- Anaphora (1)
- Anglizismus (1)
- Anhang (1)
- Anka (1)
- Antezedenz <Linguistik> (1)
- Antonym (1)
- Aspekt <Linguistik> (1)
- Assimilation <Phonetik> (1)
- Baltoslawisch (1)
- Bankrott (1)
- Bartol Kašić (1)
- Berge, Petar (1)
- Bibelübersetzung (1)
- Biologische Kategorie (1)
- Boljun (1)
- Bosnisch (1)
- Dalmatien (1)
- Dalmatisch (1)
- Deixis (1)
- Della Bella, Ardelio (1)
- Determinativ (1)
- Deutsch (1)
- Diachronie (1)
- Dialog (1)
- Diskursanalyse (1)
- Djuro Ferić (1)
- Ekavisch (1)
- Elite (1)
- Englisch (1)
- Entscheidungsfrage (1)
- Fachsprache (1)
- Faux amis (1)
- Feministische Linguistik (1)
- Frage (1)
- Franziskaner (1)
- Fremdenfeindlichkeit (1)
- Genitiv (1)
- Germanische Sprachen (1)
- Germanismus (1)
- Glagoliza (1)
- Grammatiklehrbuch (1)
- Gundulić, Ivan (1)
- Habdeli´c (1)
- Historische Phonologie (1)
- Historische Syntax (1)
- Homonymie (1)
- Hybride (1)
- Ignac Kristijanović (1)
- Ikavisch (1)
- Illyrisch (1)
- Infinitkonstruktion (1)
- Infix (1)
- Insolvenz (1)
- Internationalismus <Linguistik> (1)
- Italienisch (1)
- Ivan Franjo (1)
- Jagi´c (1)
- Johannes <Evangelist> (1)
- Juki´c (1)
- Juraj (1)
- Kognat <Linguistik> (1)
- Kollokation (1)
- Komplexer Satz (1)
- Komposition <Wortbildung> (1)
- Konstativ (1)
- Kontrastive Grammatik (1)
- Konversion <Linguistik> (1)
- Kopulativkompositum (1)
- Kvarner (1)
- Latinismus (1)
- Latium / Mundart (1)
- Lexikalisch funktionale Grammatik (1)
- Lexikalisierung (1)
- Liquidität (1)
- Mareti´c (1)
- Marko Marulić (1)
- Monolinguales Wörterbuch (1)
- Morphonologie (1)
- Moslavina (1)
- Motion <Linguistik> (1)
- Mundart (1)
- Nahrung als phraseologische Komponente (1)
- Namenkunde (1)
- Nomen (1)
- Novalja (1)
- Objektivierung (1)
- Palatal (1)
- Partikel (1)
- Passionsdarstellung (1)
- Passivierung (1)
- Performanz <Linguistik> (1)
- Poetizität (1)
- Posavina / Mundart (1)
- Possessivität (1)
- Proklise (1)
- Pronomen (1)
- Prosodie (1)
- Präposition (1)
- Präpositionspaar (1)
- Präsens (1)
- Quantor (1)
- Ragusa (1)
- Reduplikation (1)
- Reflektivität (1)
- Reflexives Verb (1)
- Reformismus (1)
- Relativsatz (1)
- Rhetorische Figur (1)
- Rumänisch (1)
- Rusinisch (1)
- Schrift (1)
- Sibenik (1)
- Slavonic Languages (1)
- Slawizismus (1)
- Soziale Kategorie (1)
- Sprachnorm (1)
- Sprechakt (1)
- Sprichwortforschung (1)
- St. Juraj (1)
- Stadtname (1)
- Stereotypie (1)
- Stereotypisierung (1)
- Subjektivität (1)
- Substrat <Linguistik> (1)
- Synonym (1)
- Säumnis (1)
- Tadijanovi´c, Blaz (1)
- Terminologie (1)
- Thomas <a Kempis> / De imitatione Christi (1)
- Tiername (1)
- Tomislav (1)
- Transitives Verb (1)
- Tschechisch (1)
- Tundalus <Prosa> (1)
- Ungarisch (1)
- Valenz <Linguistik> (1)
- Vatroslav (1)
- Venetisch (1)
- Verb (1)
- Verbalstamm (1)
- Verkehrssprache (1)
- Vokalreduktion (1)
- Vokalwandel (1)
- Volksliteratur (1)
- Wirtschaftssprache (1)
- Wortstellung (1)
- Wörterbuch (1)
- Zagar (1)
- Zentralisierung <Linguistik> (1)
- antecedent (1)
- consequential sentence constructions (1)
- genitive case (1)
- i-Stamm (1)
- infinitive consequential constructions (1)
- possessive adjective (1)
- relative clause (1)
- syntactic models (1)
- Übername (1)
Institute
- Extern (150) (remove)
Razmatra se mogućnost hrvatskoga posvojnog pridjeva da bude antecedent relativnoj zamjenici, mogućnost koja se u slavenskim jezicima sve više gubi, odnosno mjesto posvojnoga pridjeva u toj funkciji zauzima genitiv. Potvrdama se pokazuje da ta mogućnost u pisanome hrvatskome (još) postoji. Provedena anketa s izvornim govornicima pokazuje ipak da takve konstrukcije kao prihvatljive ovjerava tek manji dio suvremenih govornika. Analiziraju se tipološki neobična svojstva relativnih rečenica s posvojnim pridjevom kao antecedentom, osobito to da se u njima posvojni pridjev vlada kao padežni oblik imenice, a ne njezin derivat. Ključne riječi: posvojni pridjev, antecedent, relativna rečenica, genitiv, slavenski jezici
Rad je nastao iz potrebe da se opiše dubrovački pučki govor 17. i 18. st. Pri morfološkoj je analizi važno uzeti u obzir da se opisuje jezično razdoblje i područje podudarno s početkom formiranja današnjega standardnog jezika. Analiza postaje svrhovitom usporedi li se s rezultatima jezičnih studija razdobljā koja su joj prethodila i slijedila, do današnjega vremena.
Za svojega kratkoga boravka u Petrogradu 1912. I. Milcetic; opisao je bogatu Bercicevu zbirku glagoljickih rukopisa i tiskanih knjiga iz Ruske nacionalne knjižnice, ali nije stigao podrobno prouciti svaki sastavni dio Berciceve grade. U Milceticevu opisu kodeksa br. 1 (Klimantovicev zbornik, 1514.) spominje se prolog Muke, ali se ne upozorava da se u nastavku toga prologa nalazi ulomak iz srednjovjekovnoga prikazanja sa scenom Judine izdaje Isusa. Ta je scena u srednjem vijeku ponajviše uznemiravala puk jer se tada od svega najviše mrzila laž, izdaja i prijetvornost. U radu se opisuju i prvi put objavljuju ulomci nepoznate redakcije Muke Isuhrstove iz petrogradske Berciceve zbirke (sign. Bc 1), koji predstavljaju za sada najstariji zapisani prolog i scenu hrvatskoga srednjovjekovnoga prikazanja pasionske tematike. Stihovi ulomaka usporeduju se s mladom ciklickom Mukom Spasitelja našega iz glagoljickoga Zbornika prikazanja (1556.), s kojom se u korpusu hrvatskoga srednjovjekovnoga pjesništva ti ulomci najviše podudaraju.
U radu se razmatra problem vezničke sinonimije i antonimije. O sinonimiji i antonimiji govori se u jezikoslovnoj literaturi u pravilu kad je riječ o tradicionalno punoznačnim riječima, a o sinonimiji i antonimiji tradicionalno nepunoznačnih riječi rijetko se piše. O problemu sinonimije i antonimije ostalih nepunoznačnih riječi (usklika, zamjenica, prijedloga, odnosnih priloga i čestica) autorice su već pisale u radu Sinonimija i antonimija nepunoznačnih riječi u hrvatskoj leksikografiji. Ovaj je rad svojevrsna dopuna tomu radu te se u njemu osobita pozornost posvećuje vezničkoj sinonimiji i antonimiji (koja se pojavljuje tek iznimno) u hrvatskoj leksikografiji. Razmatra se problem sintaktičke sinonimije i antonimije te pokazuje da se u hrvatskim jednojezičnim rječnicima veoma malo pozornosti poklanja donošenju sinonima i antonima uopće, a osobito uz veznike (također i uz prijedloge, zamjenice, priloge, usklike i čestice) te da se oni i u definiciji značenja i u posebnoj rubrici donose samo iznimno i nesustavno. Objašnjavaju se načela po kojima je moguće uspostaviti sinonimne i (iznimno) antonimne nizove za veznike, a koja su uspostavljena i provedena pri izradbi Školskoga rječnika hrvatskog jezika, čije su urednice autorice ovog rada, te koja se razrađuju i dopunjuju kako bi se primijenila i u hrvatskome jednosvezačnom normativnom rječniku koji se izrađuje u Institutu za hrvatski jezik i jezikoslovlje u Zagrebu.
Predmet interesa ovoga rada dvije su ustaljene sveze riječi koje su dio hrvatskoga pomorskog nazivlja, a u jeziku se često koriste s frazeološkim značenjem. U radu se analizira njihovo podrijetlo, moguća frazeološka značenja i konteksti u kojima se upotrebljavaju. Potencijalni frazemi uspoređuju se i s njihovim ruskim frazeološkim značenjskim ekvivalentima.
Ključne riječi: hrvatska frazeologija; ruska frazeologija; hrvatsko pomorsko nazivlje; potencijalni frazemi mali od palube i mali od kužine
U radu se analiziraju glagolske tvorenice u Tadijanovićevu jezikoslovnom priručniku "Svašta po malo iliti kratko složenje imena i riči u ilirski i njemački jezik" (1761.), što je nastavak cjelovitoga istraživanja Tadijanovićevih tvorbenih modela. Autorice otvaraju i neka bitna teorijska pitanja iz područja glagolske tvorbe te upozoravaju na probleme, nedosljednosti i različita tumačenja pri raščlambi tvorbenih načina koje nalazimo u relevantnoj literaturi.
Bilježenje palatalnih konsonanata najviše je problema izazivalo u slavenskih naroda koji su nastojali prilagoditi osnovnu latinicu fonemima svojih jezika. U ovom se radu promatraju bilježenja palatala u pisaca zadarsko-šibenskoga kruga, i to u vremenu od 14. do 17. stoljeća. U toj su regiji nastali prvi hrvatski tekstovi pisani latinicom. Cilj rada jest ustvrditi kako su pojedini autori latinicom zapisali sporne foneme hrvatskoga (čakavskoga) jezika, koje su razlike i istosti njihovih grafijskih rješenja i koje se tendencije ogledaju u višestoljetnoj uporabi latinice na ovom području.
U radu se opisuje fonologija, morfologija i leksik govora Jurkova Sela u Žumberku, doseljeničkoga čakavskoga ikavsko-ekavskoga govora. Iako nema zamjenicu ča u samostalnoj upotrebi, govor čuva većinu temeljnih čakavskih crta. Ipak, stabilnost je sustava u nekim elementima narušena – što pokazuje supostojanje određenih dubleta u prozodiji i morfologiji. Leksik, uz ostalo, karakterizira prisutnost većeg broja germanizama, na žumberačkome prostoru očekivanih.
U članku se analizira opis glagolskoga vida u gramatikama hrvatskoga kajkavskoga književnog jezika, nastalim od druge polovice 18. do prve polovice 19. stoljeća (Vitkovićeva, Szentmartonyjeva, Kornigova i Matijevićeva te gramatike J. Đurkovečkoga i I. Kristijanovića). Analizom gramatičkoga diskursa u navedenim se gramatikama razlučuju temeljne glagolskovidske sastavnice u različitim pristupima gramatičkome opisu: glagolski vid i definicija kategorije te definicije članova vidske oprjeke, (im)perfektivizacija, zatim odnos glagolskoga vida i glagolskih oblika, te sastava glagola.
Leksičke funkcije kao pokazatelji značenjskih odnosa u kolokacijskim svezama hrvatskoga jezika
(2008)
U radu se na primjerima kolokacijskih sveza hrvatskoga jezika analiziraju leksičke funkcije koje je unutar svojega teorijskoga modela značenje – tekst razradio Igor Meljčuk. Na uzorku od desetak leksičkih funkcija koje predstavljaju opće značenjske modele primjenjive u svim jezicima opisuju se značenjski odnosi na osnovi kojih nastaju kolokacijske sveze, dakle, jezične jedinice koje po svojoj strukturi nadilaze razinu jedne riječi, tj. leksema.
U radu se prikazuju rezultati terenskoga istraživanja o pomicanju naglasaka u imenskih riječi na prednaglasnicu, odnosno o praslavenskom prijenosu siline unutar naglasne cjeline u čakavskome govoru Crikvenice. Pomicanje se naglasaka na prednaglasnicu provodi dosljedno u svima razmatranim kategorijama (osim u brojeva) u kojima su zadovoljeni ovi uvjeti: prvotni silazni naglasak na prvome (ili jedinome) slogu osnove one riječi koja čini naglasnu cjelinu s prijedlogom ispred sebe. U akuzativu su imenica muškoga i ženskoga roda zabilježene alternacije. Pomicanje naglasaka na prednaglasnicu u nekim primjerima srednjega roda u L jd. zahvaća i drugotne silazne naglaske koji su se na prvome slogu osnove našli naknadno, zbog naglasnoga ujednačavanja paradigme ili naglasnoga tipa.