Linguistik
Refine
Year of publication
Document Type
- Article (247)
- Review (47)
- Part of Periodical (4)
Language
- Croatian (298) (remove)
Has Fulltext
- yes (298)
Is part of the Bibliography
- no (298)
Keywords
- Kroatisch (62)
- Linguistik (51)
- Rezension (48)
- Rezensionen (17)
- Kajkavisch (16)
- Croatian language (13)
- hrvatski jezik (13)
- red riječi (11)
- word order (11)
- Bratoljub Klaić (10)
- Dialektologie (10)
- Cakavisch (9)
- Phraseologie (8)
- Lehnwort (6)
- Lexikographie (6)
- hrvatski standardni jezik (6)
- pravopis (6)
- Akzent (5)
- Morphologie <Linguistik> (5)
- Personenname (5)
- Phonologie (5)
- leksikografija (5)
- lexicography (5)
- naglasak (5)
- orthography (5)
- tvorba riječi (5)
- word formation (5)
- Adolf Bratoljub Klaić (4)
- Altkirchenslawisch (4)
- Etymologie (4)
- Rječnik stranih riječi (4)
- Standardsprache (4)
- Wortbildung (4)
- accent (4)
- Altkroatisch (3)
- Dictionary of Foreign Words (3)
- Familienname (3)
- Gorski kotar (3)
- Grammatiklehrbuch (3)
- Intransitives Verb (3)
- Istrisch (3)
- Literatursprache (3)
- Numerale (3)
- Ortsname (3)
- Personennamenkunde (3)
- Serbokroatisch (3)
- Slowenisch (3)
- Sprachpurismus (3)
- Standard Croatian (3)
- Syntax (3)
- Terminologie (3)
- Vokal (3)
- Wörterbuch (3)
- accentuation (3)
- acute (3)
- akcentuacija (3)
- akut (3)
- dialectology (3)
- dijalektologija (3)
- morfologija (3)
- naglasna paradigma (3)
- Čakavian (3)
- Čakavisch (3)
- 18. stoljeće (2)
- 18th century (2)
- Ableitung <Linguistik> (2)
- Akkusativ (2)
- Bartol Kašić (2)
- Bibel (2)
- Bibelübersetzung (2)
- Croatian (2)
- Croatian Church Slavonic language (2)
- Deutsch (2)
- Ellipse <Linguistik> (2)
- Geschlechterforschung (2)
- Glagoliza (2)
- Heiligenname (2)
- Ikavisch (2)
- Illyrisch (2)
- Istrien (2)
- Italienisch (2)
- Kajkavian dialect group (2)
- Kajkavian grammars (2)
- Klaić (2)
- Kompositum (2)
- Konjunktion (2)
- Konsekutivsatz (2)
- Konsonant (2)
- Konversion <Linguistik> (2)
- Lehnübersetzung (2)
- Lexikon (2)
- Marko Marulić (2)
- Neologismus (2)
- Partizip (2)
- Polysemie (2)
- Popovo (2)
- Präfix (2)
- Rechtschreibung (2)
- Russisch (2)
- Semantik (2)
- Sprachkontakt (2)
- Stokavisch (2)
- Suffix (2)
- Textlinguistik (2)
- Transitives Verb (2)
- Urslawisch (2)
- Wissenschaftsgeschichte (2)
- Wortschatz (2)
- Zadar (2)
- accentual paradigm (2)
- adjectives (2)
- akcent (2)
- computer terminology (2)
- germanisms (2)
- germanizmi (2)
- hrvatski crkvenoslavenski jezik (2)
- hrvatski kajkavski književni jezik (2)
- i-glagoli (2)
- i-verbs (2)
- imenice (2)
- jezična politika (2)
- jugozapadni istarski dijalekt (2)
- kajkavske gramatike (2)
- kajkavski govori (2)
- kajkavski književni jezik (2)
- kajkavsko narječje (2)
- language policy (2)
- morphology (2)
- naglasni sustav (2)
- novoštokavski (2)
- o-osnove (2)
- općeslavenski (2)
- osobno ime (2)
- posuđenice (2)
- pridjevi (2)
- prijedlozi (2)
- računalno nazivlje (2)
- reflexive verbs (2)
- rječnik stranih riječi (2)
- semantic change (2)
- sintaksa (2)
- syntax (2)
- čakavski (2)
- čakavsko narječje (2)
- "one-word" idioms (1)
- (morfo)akcentologija (1)
- (morpho)accentology (1)
- -ах родительного падежа множественного числа (1)
- 17. stoljeće (1)
- 17th century (1)
- 19. stoljeće (1)
- 19th century (1)
- A. B. Klaić (1)
- Adjektiv (1)
- Adverb (1)
- Anaphora (1)
- Andrija Torkvat Brlić (1)
- Anglizismus (1)
- Anhang (1)
- Anka (1)
- Antezedenz <Linguistik> (1)
- Antonym (1)
- Antun Ivanošić (1)
- Antun Mandić (1)
- Antun Mažuranić (1)
- Aramaic (1)
- Aspekt <Linguistik> (1)
- Assimilation <Phonetik> (1)
- Baltoslawisch (1)
- Banjole (1)
- Bankrott (1)
- Bačka (1)
- Belarusian language (1)
- Berge, Petar (1)
- Biblija (1)
- Bibliografie (1)
- Biokovo mountain hinterland (1)
- Biologische Kategorie (1)
- Bizovac speech (1)
- Boljun (1)
- Bosnisch (1)
- Brevier (1)
- Common Slav(on)ic (1)
- Common Slavic (1)
- Croatian Kajkavian literary language (1)
- Croatian language teachers’ attitude (1)
- Croatian linguistic atlas (1)
- Croatian orthography (1)
- Croatian phraseology (1)
- Croatian standard language (1)
- D. A. Parčić (1)
- Dalmatien (1)
- Dalmatisch (1)
- Deixis (1)
- Della Bella, Ardelio (1)
- Determinativ (1)
- Diachronie (1)
- Dialog (1)
- Dictionary of foreign words (1)
- Direktes Objekt (1)
- Diskursanalyse (1)
- Djuro Ferić (1)
- Dragoslavec Breg (1)
- Držić (1)
- Dubrovnik literary language of the 17th century (1)
- Ekavisch (1)
- Elite (1)
- Englisch (1)
- Entscheidungsfrage (1)
- Fachsprache (1)
- Faux amis (1)
- Feministische Linguistik (1)
- Flesch Reading Ease readability formula (1)
- Frage (1)
- Franziskaner (1)
- Fremdenfeindlichkeit (1)
- Fremdsprachenlernen (1)
- Genitiv (1)
- Germanische Sprachen (1)
- Germanismus (1)
- Grammatische Kategorie (1)
- Greek (1)
- Gruß (1)
- Gundulić (1)
- Gundulić, Ivan (1)
- Habdeli´c (1)
- Hebrew (1)
- Hektorović (1)
- Historische Lexikographie (1)
- Historische Phonologie (1)
- Historische Syntax (1)
- Homonymie (1)
- Hrvatski jezični atlas (1)
- Hybride (1)
- Ignac Kristijanović (1)
- Ikavian (1)
- Infinitkonstruktion (1)
- Infix (1)
- Insolvenz (1)
- Internationalismus <Linguistik> (1)
- Ivan Franjo (1)
- Iž (1)
- Jagi´c (1)
- Jevšček near Livek (1)
- Jevšček pokraj Livka (1)
- Johannes <Evangelist> (1)
- Juki´c (1)
- Juraj (1)
- Kaikavian literary language (1)
- Kajkavian (1)
- Kajkavian dialect (1)
- Kajkavian literary language (1)
- Kajkavian subdialects (1)
- Kajkavian syntax (1)
- Kali (1)
- Kastav (1)
- Kasus (1)
- Kognat <Linguistik> (1)
- Kollokation (1)
- Komazini (1)
- Komparation (1)
- Komplexer Satz (1)
- Komposition <Wortbildung> (1)
- Konstativ (1)
- Kontrastive Grammatik (1)
- Kontrastive Linguistik (1)
- Kontrastive Phraseologie (1)
- Kopulativkompositum (1)
- Korpus <Linguistik> (1)
- Kotezi (1)
- Kulturpädagogik (1)
- Kvarner (1)
- Latein (1)
- Latin (1)
- Latinismus (1)
- Latium / Mundart (1)
- Laute (1)
- Lectionary of Leipzig (1)
- Lektionar (1)
- Lexikalisch funktionale Grammatik (1)
- Lexikalisierung (1)
- Lipljin, Tomislav (1)
- Liquidität (1)
- Literarisches Werk (1)
- Liturgie (1)
- Lower Podravina speeches (1)
- Lucić (1)
- Mareti´c (1)
- Marienklage (1)
- Marketing (1)
- Medulin (1)
- Mehrsprachiges Wörterbuch (1)
- Methodologie (1)
- Middle English (1)
- Miroslav Krleža (1)
- Missale (1)
- Monolinguales Wörterbuch (1)
- Morphonologie (1)
- Moslavina (1)
- Motion <Linguistik> (1)
- Mundart (1)
- Männername (1)
- Nadiško (Nadiža/Natisone) dialect of Slovene (1)
- Nahrung als phraseologische Komponente (1)
- Namenkunde (1)
- Neffe (1)
- Neo-Štokavian (1)
- Neoštokavian (1)
- Nomen (1)
- Novalja (1)
- Novi rječnik stranih riječi (1)
- Objektivierung (1)
- Old Croatian legal terminology (1)
- Old English (1)
- Old Slavic language (1)
- Old Štokavian (1)
- Old Štokavian Podravian dialect (1)
- Pag (1)
- Palatal (1)
- Partikel (1)
- Passionsdarstellung (1)
- Passivierung (1)
- Performanz <Linguistik> (1)
- Periodization (1)
- Personalpronomen (1)
- Pleonasmus (1)
- Podgajci speech (1)
- Podravina (1)
- Poetizität (1)
- Polish language (1)
- Popovo <Region > (1)
- Posavina / Mundart (1)
- Possessivität (1)
- Pragmatik (1)
- Premantura dialects (1)
- Proklise (1)
- Pronomen (1)
- Prosodie (1)
- Präposition (1)
- Präpositionspaar (1)
- Präsens (1)
- Publikum (1)
- Quantor (1)
- Ragusa (1)
- Reduplikation (1)
- Reflektivität (1)
- Reflexives Verb (1)
- Reformismus (1)
- Relativsatz (1)
- Rhetorische Figur (1)
- Rimokatolička Crkva (1)
- Rječnik stranih riječi, izraza i kratica (1)
- Rječnik stranih riječi, izraza i kratica (Dictionary of Foreign Words, Phrases and Abbreviations) (1)
- Romanisms (1)
- Rumänisch (1)
- Rusinisch (1)
- Russian (1)
- SMS discourse (1)
- SMS diskurs (1)
- SPE (1)
- Schrift (1)
- Serbianisms (1)
- Sibenik (1)
- Slavonian dialect (1)
- Slavonic Languages (1)
- Slawizismus (1)
- Slivno (1)
- Slovene language (1)
- Somatischer Phraseologismus (1)
- Southwest Istrian dialect group (1)
- Southwest Istrian dialects (1)
- Soziale Kategorie (1)
- Splićanin, Bernardin (1)
- Split (1)
- Spracherziehung (1)
- Sprachgeschichte (1)
- Sprachnorm (1)
- Sprachtheorie (1)
- Sprechakt (1)
- Sprichwortforschung (1)
- St. Juraj (1)
- Stadtname (1)
- Stereotypie (1)
- Stereotypisierung (1)
- Subjektivität (1)
- Substantive (1)
- Substrat <Linguistik> (1)
- Svemogući neba i zemlje Stvoritelj (1)
- Sveti Đurđ (1)
- Synonym (1)
- Syntagma (1)
- Säumnis (1)
- Tadijanovi´c, Blaz (1)
- Terminologielehre (1)
- Thomas <a Kempis> / De imitatione Christi (1)
- Tiername (1)
- Tomislav (1)
- Topografie (1)
- Tršće <Čabar> (1)
- Tschechisch (1)
- Tundalus <Prosa> (1)
- Ugljan (1)
- Ukrainian (1)
- Ungarisch (1)
- Unicode (1)
- Upper Lonja dialect (1)
- Valenz <Linguistik> (1)
- Valpovo dialect (1)
- Valpovo type speeches (1)
- Vatroslav (1)
- Venetisch (1)
- Verb (1)
- Verbalstamm (1)
- Verkehrssprache (1)
- Verwandtschaftsbezeichnung (1)
- Vokalreduktion (1)
- Vokalwandel (1)
- Volksliteratur (1)
- Voltiggi, Giuseppe (1)
- Wirtschaftssprache (1)
- Wortart (1)
- Wortstellung (1)
- Zabiokovlje (1)
- Zagar (1)
- Zahn <Motiv> (1)
- Zažablje (1)
- Zentralisierung <Linguistik> (1)
- a-deklinacija (1)
- absolute and relative quantifiers (1)
- abstract constructions (1)
- accent marking (1)
- accent paradigms (1)
- accent system (1)
- accent type (1)
- accent typology (1)
- accent(uation) (1)
- accentual system (1)
- acronyms (1)
- adaptacija (1)
- adaptation (1)
- adjectival pronoun sam (1)
- adjective formation (1)
- adverbs (1)
- analiza diskursa (1)
- anonymous prose comedies (1)
- antecedent (1)
- anthroponymy (1)
- antroponimija (1)
- apsolutni i relativni kvantifikatori (1)
- apstraktne konstrukcije (1)
- aramejski (1)
- areal distribution (1)
- arealna distribucija (1)
- autobiografski diskurs (1)
- autobiographical discourse (1)
- besprijedložni izrazi (1)
- bilježenje naglasaka (1)
- bizovački govor (1)
- bjeloruski (1)
- blends (1)
- brojevne riječi (1)
- case terms (1)
- circumposition (1)
- cirkumpozcija (1)
- classes of objects (1)
- classification (1)
- clause complex (1)
- clitics (1)
- clitics positioning (1)
- codification (1)
- colligation (1)
- combination potential (1)
- common European phrasemes (1)
- comparative idioms (1)
- complex verbal predicate (1)
- conjunctions (1)
- consequential sentence constructions (1)
- contact position (1)
- conversational implicatures (1)
- coordination (1)
- corpus linguistics (1)
- crta (1)
- crtica (1)
- dash (1)
- dativ štete (1)
- declension (1)
- definicije (1)
- definitions (1)
- determinatori (1)
- determiners (1)
- devoicing (1)
- dialect (1)
- dictionary entry (1)
- dictionary of foreign words (1)
- differences in accent marking (in the times of Klaić, compared to the present situation) (1)
- diminutives (1)
- discourse analysis (1)
- distaktna pozicija (1)
- ditransitive verbs (1)
- doseg negacije (1)
- dubrovački književni jezik XVII. stoljeća (1)
- dvoprijelazni glagoli (1)
- e-riječi (1)
- e-words (1)
- eastern Ludbreg-Podravina region (1)
- ekavski čakavski dijalekt (1)
- element se (1)
- eliptična pozicija (1)
- elliptical position (1)
- eponym Novoselčani (1)
- etnik Novoselčani (1)
- etymological writing (1)
- eulogies (1)
- external factors (1)
- fazni glagoli (1)
- first name (1)
- flexión de los sustantivos cuyo genitivo termina en –a (1)
- fonologija (1)
- fonološko nazivlje (1)
- fonološko-sintaktičko sučelje (1)
- foreign words (1)
- formula čitkosti FRE (1)
- frazemi (1)
- frazemske polusloženice (1)
- frazeologija (1)
- function of literature (1)
- functional grammar (1)
- functional syntactic perspective (1)
- functional words (1)
- funkcije književnosti (1)
- funkcionalna gramatika (1)
- funkcionalna rečenična perspektiva (1)
- general linguistics (1)
- generalizacija (1)
- generalization (1)
- generative grammar (1)
- generative phonology (1)
- generativna fonologija (1)
- generativna gramatika (1)
- genitive case (1)
- genitivno -ah (1)
- genre (1)
- glagoli (1)
- glagoli govorenja (1)
- glagoli negativnog transfera (1)
- glagoli percepcije (1)
- glagolski okviri (1)
- glagolski vid (1)
- glasovi (1)
- glasovno nazivlje (1)
- gornjolonjski dijalekt (1)
- govor (1)
- govori donje Podravine (1)
- grafemi (1)
- grafija (1)
- grafoderivati (1)
- gramatika hrvatskoga jezika (1)
- grammars of Croatian language (1)
- graphemes (1)
- graphics (1)
- graphoderivatives (1)
- grounding (1)
- grčki (1)
- género masculino y neutro (1)
- hebrejski (1)
- hipotaksa (1)
- historical linguistics (1)
- historical sociolinguistics (1)
- historical syntax (1)
- hrvatska frazeologija (1)
- hrvatski (1)
- hrvatski pravopis (1)
- hyphen (1)
- hypotaxis (1)
- i-Stamm (1)
- ideological code (1)
- ideološki kod (1)
- idioms (1)
- ikavski južnočakavski dijalekt (1)
- imenice e-vrste (1)
- imenice i-vrste (1)
- imenice srednjega roda o sklonidbe (1)
- imenska skupina (1)
- infinitiv (1)
- infinitive (1)
- infinitive consequential constructions (1)
- informacijska struktura rečenice (1)
- information structure of the sentence (1)
- instrumental (1)
- interposition (1)
- interpozicija (1)
- istočna ludbreška Podravina (1)
- itembased constructions (1)
- jednačenje po zvučnosti (1)
- jednostavne i kompleksne riječi (1)
- jezikopis (1)
- jezikoslovno nazivlje (1)
- jezična norma (1)
- jezična promjena (1)
- jezični kontakt (1)
- jezično usvajanje (1)
- kajkavska sintaksa (1)
- kajkavski (1)
- karstology (1)
- klase objekata (1)
- klasifikacija (1)
- klitike (1)
- kodifikacija (1)
- koligacija (1)
- kombinacijski potencijal (1)
- konstrukcije zasnovane na čestici (1)
- kontaktna pozicija (1)
- konverzacijska implikatura (1)
- koordinacijske tvorenice (1)
- korijensko pisanje (1)
- korpusna lingvistika (1)
- language acquisition (1)
- language change (1)
- language contact (1)
- langue/parole (1)
- latinski (1)
- leksik (1)
- leksikografska analiza (1)
- leksički vid (1)
- leksičko-gramatički model (1)
- lexical aspect (1)
- lexico-grammar model (1)
- lexicographic analysis (1)
- lexis (1)
- linguistic norm (1)
- linguistic terminology (1)
- linguistic theory (1)
- linguography (1)
- lingvistika teksta (1)
- loan-words (1)
- loanwords (1)
- malefactive dative (1)
- maritime terminology (1)
- markedness (1)
- metalepsa (1)
- metalepsis (1)
- metanarativnost (1)
- metanarrative (1)
- methodology (1)
- metodologija (1)
- mjestopis (1)
- modal verbs (1)
- modalni glagoli (1)
- modifiers (1)
- modifikatori (1)
- morfología (1)
- morfonološko pravopisno načelo (1)
- morphophonological orthographic principle (1)
- muški i srednji rod (1)
- nadiški dijalekt slovenskoga (1)
- naglasna tipologija (1)
- naglasne paradigme (1)
- naravna fonologija (1)
- narječje (1)
- natural phonology (1)
- nazivlje (1)
- nazivlje glasovnih promjena (1)
- nazivlje jezikoslovnih disciplina (1)
- negacija (1)
- negation (1)
- negativan prijenos (1)
- negative concord (1)
- negative transfer (1)
- nenaglašene sintaktičke jedinice (nenaglasnice/klitike) (1)
- neologisms (1)
- neuter o-stem nouns (1)
- nickname (1)
- niječno slaganje (1)
- nominal e-stems (1)
- nominal i-stems (1)
- non-prepositional phrases (1)
- noun phrase (1)
- novotvorenice (1)
- numerals (1)
- o-stem (1)
- o-stems (1)
- obezvučivanje (1)
- obilježenost (1)
- obiteljski nadimak (1)
- occasionalisms in advertisements (1)
- oikonymy (1)
- ojkonimija (1)
- older Croatian grammars (1)
- optimality theory (1)
- optimalnosna teorija (1)
- opća lingvistika (1)
- općeeuropski frazemi (1)
- orthographic methodology (1)
- ortography (1)
- padežno nazivlje (1)
- paradigmofonemski (1)
- paradigmophonemic (1)
- parataksa (1)
- parataxis (1)
- parenteza (1)
- parenthesis (1)
- particles (1)
- periodizacija (1)
- personal name (1)
- phase verbs (1)
- phonological terminology (1)
- phonology (1)
- phonology-syntax interface (1)
- phraseology (1)
- pisanje i izgovor jata (1)
- pivot-constructions (1)
- pivot-sheme (1)
- pleonastična pozicija (1)
- podgajački govor (1)
- pokrate (1)
- poljski jezik (1)
- položaj niječnih izraza (1)
- položaj zanaglasnica (1)
- polusloženice (1)
- pomorsko nazivlje (1)
- poredbeni frazemi (1)
- position of enclitics (1)
- position of negative expressions (1)
- posmrtni govori (1)
- possessive adjective (1)
- postpozicija (1)
- povijesna sintaksa (1)
- povijesna sociolingvistika (1)
- povijesno jezikoslovlje (1)
- povijest hrvatskoga jezika (1)
- povijest hrvatskoga jezičnoga standarda (1)
- povratni glagoli (1)
- pozicioniranje klitika (1)
- pragmatics (1)
- pragmatika (1)
- praksa poučavanja (1)
- prapositions (1)
- pravopisna metodologija (1)
- predicate (1)
- predikat (1)
- premanturski govori (1)
- preposition (1)
- prepositional phrases (1)
- prepozicija (1)
- prevođenje i recepcija starogrčkih tragedija (1)
- prezime (1)
- prijedložni izrazi (1)
- prijevod (1)
- prijevodni i paralelni korpusi (1)
- prilozi (1)
- prokliza (1)
- pronoun sebe (self) (1)
- pronouns (1)
- prosody (1)
- razlike u bilježenju naglasaka (u Klaićevo vrijeme i danas) (1)
- readability (1)
- reading (1)
- referencija (1)
- reklamni diskurs (1)
- reklamni okazionalizmi (1)
- relative clause (1)
- relatives terminology (1)
- rječnički članak (1)
- rodbinsko nazivlje (1)
- romanizmi (1)
- rusizmi (1)
- ruski (1)
- russianisms (1)
- scope of negation (1)
- se element (1)
- semantic role (1)
- semantička promjena (1)
- semantičke promjene (1)
- semantičke uloge (1)
- simple and complex words (1)
- sintagmofonemski (1)
- sintaktički razvoj (1)
- sklonidba (1)
- slavonski dijalekt (1)
- slogotvorno r (1)
- slovenski jezik (1)
- slovopis (1)
- složena rečenica (1)
- složeni glagolski predikat (1)
- smješnice (1)
- sociolect (1)
- sociolekt (1)
- sound terms (1)
- specialised discourse (1)
- spelling (1)
- spojnica (1)
- srbizmi (1)
- srednjoengleski (1)
- starije hrvatske slovnice (1)
- staroengleski (1)
- starohrvatska pravna terminologija (1)
- staroslavenski (1)
- staroštokavski (1)
- staroštokavski podravski govori (1)
- statistical text analysis (1)
- statistička analiza teksta (1)
- stavovi nastavnika hrvatskog jezika (1)
- stopljenice (1)
- strane riječi (1)
- stress (1)
- stress shifting (1)
- stručni diskurs (1)
- subordinacijske tvorenice (1)
- subordination (1)
- surname (1)
- sustantivos (1)
- suznačne riječi (1)
- syntactic development (1)
- syntactic models (1)
- syntagmophonemic (1)
- teaching practice (1)
- tekst (1)
- tekstologija (1)
- teorija jezika (1)
- teorija optimalnosti (1)
- terminology (1)
- terminology of sound changes (1)
- terms denoting linguistic disciplines (1)
- text (1)
- text linguistics (1)
- textology (1)
- the Bible (1)
- the Croatian Kajkavian literary language (1)
- the Roman Catholic Church (1)
- the discourse of advertising (1)
- the history of Croatian language (1)
- time (1)
- topography (1)
- toponimija (1)
- toponymy (1)
- translation (1)
- translation and reception of ancient Greek tragedy in Croatia (1)
- translational and parallel corpora (1)
- tvorba pridjeva (1)
- ukrajinski (1)
- umanjenice (1)
- unikod (1)
- unstressed syntactic units (clitics) (1)
- valpovački govor (1)
- valpovački tip govora (1)
- vanjski faktori (1)
- verb frames (1)
- verbal aspect (1)
- verbs (1)
- verbs of negative transfer (1)
- verbs of perception (1)
- verbs of speaking (1)
- veznici (1)
- voicing assimilation (1)
- vokalni fonemi (1)
- vowel phonemes (1)
- vrijeme (1)
- words of the Russian origin (1)
- zamjenica sebe; povratni glagoli (1)
- zamjenice (1)
- zamjenički pridjev sam (1)
- znanost o kršu (1)
- Übername (1)
- Čakavian Ekavian dialect (1)
- Čakavian Southikavian dialect (1)
- čakavian (1)
- čakavisch (1)
- čakavski govor (1)
- čestice (1)
- čitanje (1)
- čitkost (1)
- ě-glagoli (1)
- ě-verbs (1)
- Šaptinovci type speeches (1)
- Šokci (1)
- Štokavian dialect (1)
- Štokavisch (1)
- šaptinovački tip govora (1)
- šokački (1)
- štokavsko narječje (1)
- žanr (1)
- история хорватского языкового стандарта (1)
- написание и произношение буквы ять (1)
- слогообразующее р (1)
- хорватский стандартный язык (1)
Institute
- Extern (150)
Grčke i semitske riječi u latinskome tekstu Ivanova evanđelja izražavaju specifične biblijske pojmove, gotovo potpuno nepoznate većini engleskog stanovništva do evangelizacije tijekom sedmoga stoljeća. Cilj je ovoga istraživanja ispitati na koje su sve načine one prevedene na staroengleski i srednjoengleski jezik te objasniti razloge takva prevođenja ondje gdje je to moguće. Komparativnom metodom istražit ćemo utjecaj porijekla riječi na njihov oblik i značenje i pokušati rasvijetliti kognitivne razlike u doživljaju biblijskih pojmova među autorima prijevoda i njihovih suvremenika, do kojih je došlo uslijed relativno dugoga razdoblja proteklog između triju prijevoda.
U radu se prvi put objavljuje jedina zasad pronađena inačica glagoljičke pasionske pjesme, koju smo nazvali Ja, Marija, glasom zovu, zapisane u Berčićevu kodeksu br. 5 s kraja 15. st. Donosi se latinička transkripcija teksta te njegove osnovne književnopovijesne, grafijsko-ortografske i jezično-stilske značajke.
U radu se analizira sintaktička funkcija participa u hrvatskome jeziku 15./16. st. jer su se otprilike u to vrijeme u sintaktičkom ustrojstvu (staro)hrvatskoga jezika događale vrlo krupne jezične promjene, koje su posljedica “departicipijalizacije” participa, tj. preobrazbe naslijeđenih participnih oblika u glagolske priloge.
U radu se analizira poglavlje Sprichwörter – Prirečja iz Kristijanovićeva Anhanga, aneksnog rječnika dodanog njegovoj Grammatik der kroatischen Mundart. Prirečja sadrže kajkavsku paremiološku građu s njemačkim ekvivalentima koja se analizira s obzirom na njezine izvore i leksikografsku obradbu. Pokazuje se da osim poslovica rječnik sadrži i frazeme i kolokvijalne izraze. Posebna se pozornost posvećuje semantičkoj analizi poslovica i naznačuje na koji se aspekt ljudskog života pouka i poruka odnose.
U radu se raspravlja o prefiksu ne- u kajkavskome književnom jeziku. Proučavaju se rječotvorbeni procesi u kojima sudjeluje, tvorbeni načini u kojima se javlja te se ispituje njegova frekventnost u tvorbi pojedinih vrsta riječi. Istražuju se i rječotvorbene i semantičke veze tvorenica s predmetkom ne- i riječi koje su ih motivirale.
U radu se analiziraju pravi tvorbeni mocijski parnjaci u kajkavskome književnom jeziku. Utvrđuju se sufiksi produktivni u mocijskoj tvorbi u književnoj kajkavštini, njihova učestalost i korelativni parnjaci u kojima se javljaju. Rezultati se uspoređuju s osobitostima mocijske tvorbe u hrvatskome standardnom jeziku.
U ovome radu autor će, na osnovu vlastitih istraživanja, pokušati dati sumaran prikaz akcenatskih svojstava govora otoka Iža, smještenog u zadarskom arhipelagu. Namjera mu je smjestiti iški govor i akcenatski sustav među drugim čakavskim otočkim govorima, dati fonetski i fonološki opis pojedinih akcenata i potkrijepiti ih primjerima koje je čuo od iških govornika i, konačno, pokušati utvrditi fonološki status čakavskog akuta u iškome govoru. Budući da su istraživanja bila ograničenoga karaktera, ovaj rad nije zamišljen kao konačan opis, već kao polažišna točka za buduća istraživanja koja je potrebno izvršiti na osnovu kojih će se moći napraviti što iscrpniji i potpuniji opis iškoga govora i akcenatskoga sustava.
Nakon uvodnih napomena o gornjomeđimurskome naselju Dragoslavec Breg (s osobitim osvrtom na povijest njegova imena, neslužbeni etnik i kretanje broja stanovnika), u radu se na osnovi terenskim i arhivskim istraživanjem prikupljene građe analizira antroponimijski sustav toga naselja. Pokazuju se značajke osobnih imena (njihova službena i neslužbena uporaba te učestalost), prezimena njegovih stanovnika (učestalost, podrijetlo, značenje i tvorbena struktura) kao i njihovi obiteljski nadimci (motivacija i tvorbene značajke).
U radu se analizira uloga deiktičkih obilježivača (markera) u generičkom strukturiranju diskursa. Najprije se podsjeća da u postojećim tipologijama žanrova diskursa prisutnost deiktičkih obilježivača i drugih tragova subjektivnosti predstavlja važan kriterij za razgraničenje žanrova koji koegzistiraju u određenom društveno-povijesnom okviru unutar određenog tipa diskursa i za deskripciju uvjeta njihove diversifikacije. Zatim se, na primjeru diskursa medijske informacije na čije generičko strukturiranje utječu različite strategije objektivizacije, nastoji pokazati da primjena tog kriterija dobiva svoj puni smisao tek u kombinaciji s kriterijima koji se odnose na tekstualna i situacijska obilježja relevantna za generičko strukturiranje diskursa, a to su, s jedne strane, komunikacijski ciljevi sudionika u interakciji i specifične diskurzivne aktivnosti koje oblikuju relacijski profil tekstualnih struktura i, s druge strane, složenost interakcijskog okvira i stupanj heterogenosti deiktičkih i polifonijskih struktura.
U radu se analizira uloga jednog tipa referencijalnih izraza – anaforičkih izraza – u diskurzivnom oblikovanju odabranog medijsko-znanstvenog događaja (“uskrsnuće” bakterije Deinococcus radiodurans). Predlaže se transverzalna analiza anaforičkih izraza utemeljena na modularnom pristupu kompleksnosti organizacije diskursa i na dinamičnoj koncepciji anaforičke referencije, shvaćene kao segment šireg procesa konceptualnog strukturiranja svijeta diskursa i usuglašavanja mentalnih predodžbi sudionika u interakciji.
Predmet ovog rada su kajkavizmi u Tkonskom zborniku – glagoljskom rukopisu koji je početkom 16. stoljeća pisan na frankopanskim posjedima. Utvrđeno je da su u tom rukopisu prisutni kajkavizmi na svim razinama: fonološkoj, morfološkoj, leksičkoj i sintaktičkoj. Najviše je kajkavizama na leksičkoj razini, a oni se mogu podijeliti u dvije skupine: 1. zajednički čakavsko- kajkavski sloj, npr. betegь, gdo, nigdar, hiniti, hud, kaštigati, lotar itd.; 2. kajkavski sloj, npr. fajtati, gorup, nekoteri, pokrivača, škoda, špotati, tanac itd. Prva je kategorija leksema interpolirana u gotovo svim dijelovima CTk, a druga je najčešća u Cvetu od kreposti i Muci. Tkonski zbornik čuva jedno ogromno leksičko bogatstvo, a pri usporedbi pojedinih leksema s onima u hrvatskoglagoljskim misalima i brevijarima, zaključeno je da su neki od njih potvrđeni i ranije, npr. betegь, kaštigati, praviti, gorup, tanac itd. To je potvrda o kontinuitetu hrvatskoglagoljske književnosti. Interpolacija kajkavizama nije ujednačena u svim dijelovima zbornika, kajkavske su intervencije najčešće u Cvetu od kreposti (f. 67 – 85) i u Muci Spasitelja našega (f. 109 – 161). Na temelju provedenog istraživanja može se zaključiti da je Tkonski zbornik rukopis sastavljen iz različitih dijelova, koji nisu nastali u istom razdoblju, ni na istom mjestu. Budući da kajkavizme u pojedinim dijelovima nalazimo na svim razinama (Cvet od kreposti i Muka), može se pretpostaviti da su oni nastali u sjevernom području, tj. bliže kajkavskom.
Cilj je ovoga rada opis zamjeničke deklinacije u jednom hrvatskoglagoljskom rukopisu, Akademijinu brevijaru iz 14. stoljeća, i potom usporedba sa stanjem u kanonskim starocrkvenoslavenskim rukopisima, zatim u hrvatskoglagoljskim fragmentima i liturgijskim rukopisima, u zbornicima, i na koncu u tiskanim brevijarima. Nadalje se na temelju proučene i izložene građe pokušava odgovoriti na pitanje postoji li razlika, i u kojoj mjeri, kod zamjeničkih oblika između prvoga (Psaltira) i drugoga dijela brevijara (Komunala), kao što je to već ustanovljeno za neke jezične razine, odnosno koliko je u drugome dijelu prisutan utjecaj narodnoga piščeva govora.
U članku je riječ o sklonidbi i naglasku imenica srednjega roda o-sklonidbe u mjesnom govoru sela Jevšček pokraj Livka (općina Kobarid, Slovenija), koji pripada nadiškomu dijalektu slovenskoga, i to sa sinkronijskoga i dijakronijskoga aspekta. S aspekta jezikoslovnoga opisa prikazani su nastavci i njihova distribucija s obzirom na osnovu te naglasni tipovi i njihove paradigme. U jezičnopovijesnome dijelu određuje se povijesni izvod pojedinih nastavaka i naglasnih tipova. Opisani oblici i naglasni sustav postavljaju se u širi slovenski i slavenski kontekst.
U članku se analiziraju pojedina značenja perceptivnih glagola vidjeti i gledati u hrvatskome jeziku te njihova vidska obilježja. Glagol vidjeti u značenjima fizičke percepcije funkcionira u rečenici kao svršeni i kao nesvršeni glagol. Glagol gledati u značenju fizičke percepcije u rečenici funkcionira kao prototipni nesvršeni glagol, dok njegov svršeni parnjak pogledati funkcionira kao prototipni i kao neprototipni svršeni glagol, ovisno o značenju.
Opisuje se i analizira tvorba etnika i ktetika u kajkavskom narječju. Raščlamba se temelji na podatcima prikupljenima terenskim istraživanjima posljednjih gotovo pedeset godina u Upitnicima za Hrvatski jezični atlas (HJA), koji se izrađuje u Institutu za hrvatski jezik i jezikoslovlje, te na podatcima iz dijalektnih rječnika.
Muška osobna imena u promini
(2011)
U članku se prikazuje razvoj miljevačkoga prezimenskoga sustava od prvih prezimena zabilježenih u matičnim knjigama potkraj 17. stoljeća do prezimena koja se javljaju tek potkraj 19. stoljeća. Utvrđuje se koja su prezimena u međuvremenu ugašena, tj. koja su nestala zbog izumiranja loze ili zamjene novim prezimenom, najčešće dotadašnjim obiteljskim nadimkom. Analiziraju se motivacijsko-strukturna svojstva današnjih miljevačkih prezimena i njihovo jezično podrijetlo.
U hrvatski su jezik tijekom povijesti ulazile riječi ponajviše iz zemljopisno najbližih jezika, najčešće i službenih ili glavnih jezika nekadašnjih zajedničkih država. Nedvojbeno je velik utjecaj imao i latinski jezik jer je bio temelj nadgradnje hrvatskoga književnog i standardnog jezika te sredstvo očuvanja identiteta hrvatske nacije i hrvatskoga jezika. Ruski jezik ne pripada teritorijalno bliskim jezicima, a nema ni spomenutu vrijednost latinskoga jezika. Njegov je utjecaj na hrvatski jezik kulturološki: kroz književnost te nacionalnu i društvenu politiku. Rusizmi u hrvatski jezik ulaze tijekom triju razdoblja: 1. razdoblje ilirskoga pokreta (uz izravni utjecaj B. Šuleka), 2. razdoblje poslijeratne Jugoslavije i Sovjetskoga Saveza (sovjetizmi), 3. razdoblje nakon raspada socijalističkih država i oblikovanja demokratskih i samostalnih zemalja – Republike Hrvatske i Ruske Federacije. U posljednjemu razdoblju gotovo je dokinuta upotreba sovjetizama, no aktivirali su se drugi rusizmi. Rječnik stranih riječi Bratoljuba Klaića kulturno je dobro hrvatskoga jezika te je ujedno i pokazatelj utjecaja političkih i kulturoloških čimbenika na razvoj hrvatskoga jezika. Kroz Rječnik se tako može pratiti i sudbina rusizama u hrvatskome jeziku. Cilj je ovoga rada prikazati položaj i opis rusizama u hrvatskome jeziku kroz odabrana izdanja Rječnika.
U uvodu rada diferenciraju se morfološka (i „pravomorfološka”) i pravopisna norma, pri čemu se govori i o svojevrsnome paradoksu pravopisne norme. Metodom komparativne i kontrastivne analize u središnjem se dijelu rada raščlanjuju neki relevantni morfološki aspekti koji sudjeluju u definiranju pravopisnih načela i pravopisnih pravila. Cilj je rada osvješćivanje teorijsko-metodoloških aspekata kojima se naznačuju vidovi svojevrsna preklapanja morfologije i pravopisa, i to kroz prizmu hrvatske pravopisne norme, ali i norme nekih slavenskih jezika. U skladu s tim u zaključku se progovara o povezanosti pravopisne norme s morfološkom normom, odnosno kako posebnosti morfološke norme postaju pitanje pravopisne norme.
Bilježenje palatalnih konsonanata najviše je problema izazivalo u slavenskih naroda koji su nastojali prilagoditi osnovnu latinicu fonemima svojih jezika. U ovom se radu promatraju bilježenja palatala u pisaca zadarsko-šibenskoga kruga, i to u vremenu od 14. do 17. stoljeća. U toj su regiji nastali prvi hrvatski tekstovi pisani latinicom. Cilj rada jest ustvrditi kako su pojedini autori latinicom zapisali sporne foneme hrvatskoga (čakavskoga) jezika, koje su razlike i istosti njihovih grafijskih rješenja i koje se tendencije ogledaju u višestoljetnoj uporabi latinice na ovom području.
Rezension zu Dunja Jutronić: Spliski govor. Split: Naklada Bošković, 2010, 476 S.
Pokazatelji brojivosti
(2007)
U radu se ukratko prikazuje Klaićev opis bizovačkoga govora i podjela donjopodravskih govora na dva međusobno ponešto različita tipa: valpovački akcenatski tip govora – okolica Bizovca do Donjega Miholjca – i šaptinovački akcenatski tip – od Donjega Miholjca prema Virovitici. Obilježja bizovačkoga govora uspoređuju se s govorom Podravskih Podgajaca.
U radu se predstavljaju rezultati terenskog istraživanja o nazivima za uskršnju pletenicu, provedenog na gotovo dvjesto punktova duž hrvatske obale te u unutrašnjosti Istre i nadopunjenog podatcima iz objavljene literature. Istraživanjem su, radi usporedbe, zahvaćena i neka naselja u Gorskom kotaru te u unutrašnjosti Dalmacije. Analiza prikupljenog korpusa ukazuje na snažnu prisutnost slike sadržaja ‘ptica’ u našim jadranskim nazivima za uskršnju pletenicu, bilo da je riječ o nazivima slavenskog ili romanskog (dalmatskog, istroromanskog ili mletačkog) podrijetla. Na temelju tih zapažanja ponovno se razmatraju neka dosad predložena etimološka rješenja (Skok, Vinja) te donose novi etimološki prijedlozi.
U radu se analizira položaj i sudbina jadertinskog, autohtonoga zadarskog romanskog idioma, pripadnika dalmatske, odnosno iliroromanske skupine romanskih jezika. Čitavo XIV. stoljeće vrijeme je najbolje potvrđenosti, ali i neumitnog propadanja jezične strane autohtonoga zadarskog romanstva: nikada prije i nikada poslije toga vremena na tako jasan i očit način prisutan u privatnim i javnim ispravama, jadertinski se u njima pojavljuje već duboko venecijaniziran, poklapajući se više-manje s jezičnim modelom koji se u novoj talijanskoj literaturi naziva volgare venezianeggiante. Analizirajući jezik zadarskih inventara, oporuka, pisama i cedulja iz XIV. st., u potpunosti pisanih na lokalnome romanskom idiomu, autor nestanak autohtonih jadertinskih jezičnih značajki promatra u kontekstu procesa jezične konvergencije – polaganog i sigurnog približavanja mletačkim jezičnim modelima.
U novoštokavskim se govorima još uvijek dobro čuvaju ostatci starih naglasnih paradigama te su terenskim istraživanjem u govoru Komazina prikupljene imenice o-osnovâ muškoga roda. U članku se iznosi trenutačno stanje i opisuju promjene koje su zahvatile sve naglasne paradigme. Potvrđena je tendencija prelaska nekih imenica iz n. p. A u n. p. B, dok u množinskim oblicima nisu zabilježene sekundarne promjene naglaska. Staro stanje, pomičnost naglaska i preskakanje na proklitiku čuva se u n. p. C, no u množini se širi nepomičan naglasak na prvome slogu. Većina imenica n. p. B mno¬žinu ujednačava prema n. p. C, dok obrnut utjecaj nije zabilježen, a na n. p. A je neznatan. Donose se primjeri koji upućuju na moguće postojanje sinkronijske n. p. D.
Na temelju terenskoga istraživanja u radu se donosi sinkronijski prikaz naglasnih paradigma imenica e-vrste i i-vrste u slivanjskim govorima Slivna Ravnoga, Mihalja, Blaca i Podgradine. Riječ je o govorima koji pripadaju istočnohercegovačkomu dijalektu, slivanjsko-zažapskomu govornom tipu. Utvrdit će se postoje li kolebanja u pojedinoj paradigmi i među paradigmama te čuvanje kračine u d./l./i.
J. Melvinger u radu o supstandardnome prijedložnom infinitivu (1982.) ne spominje mogućnost infinitivne kondenzacije posljedičnih ustrojstava, ni prijedložnog ni besprijedložnog infinitiva, iako donosi primjere u kojima je riječ o infinitivnoj prijedložnoj konstrukciji koja je priložna oznaka posljedice, a ne priložna oznaka načina, kako ona tvrdi: Kožnata jakna smiješna, a šal oko vrata škaklja za poludjeti. Tu mogućnost ne spominje ni u svojoj disertaciji (iako navodi primjere koje mi razumijevamo kao posljedične konstrukcije), a ne navodi je ni M. Ivić.
Red surečenica
(2009)
Pitanje reda surečenica u posljedičnim rečenicama, tj. mogućnost njihova premetanja (obrtanja), jedno je od onih nerijetkih pitanja u hrvatskome jezikoslovlju koje se smatra riješenim, a da se nitko njime nije valjano i sustavno bavio. Jednodušno se i beziznimno naime smatra da je red surečenica u posljedičnim rečenicama (i red surečenica u nekim drugim zavisnosloženim rečenicama) glavna surečenica – zavisna surečenica stalan i neobratljiv. Nije međutim točna tvrdnja da zavisnosložene rečenice za razliku od nezavisnosloženih mogu premetati red surečenica i da to ne vrijedi samo za posljedične i neke druge rečenice. Naime u nekim tipovima posljedičnih i drugih rečenica, pokazuje se to u ovome radu, zavisna surečenica može prethoditi glavnoj, tj. njezine sastavnice mogu zamijeniti mjesta.
U radu se opisuju sintaktičke funkcije participa prezenta aktivnog i participa preterita aktivnog I. u Katančićevu prijevodu Svetoga pisma (1831.). Posebno se istražuje participska konstrukcija apsolutni nominativ (particip u nominativu + ime u nominativu) te se utvrđuju njezine sintaktičke funkcije.
U radu se analizira drugi cjeloviti objavljeni prijevod Svetoga pisma na hrvatski jezik, Škarićevo Sveto pismo Staroga i Novoga uvita (Beč, 1858. – 1861.); opisuju se njegove jezične osobine, utvrđuje se njegovo mjesto u dugoj hrvatskoj svetopisamskoj prevodilačkoj tradiciji te njegov utjecaj na proces standardizacije hrvatskoga jezika.
U članku se na temelju podataka dobivenih usmjerenim terenskim istraživanjem u govoru Novalje na otoku Pagu prikazuju naglasni tipovi imenica u tom govoru s obzirom na mjesto i vrstu naglaska (i podtipovi s obzirom na postojanje prednaglasnih duljina te varijante s obzirom na stupanj inovativnosti): a) tip a sa stalnim mjestom naglaska na vokalu osnove, b) tip b sa stalnim mjestom naglaska na vokalu nastavka, c) tip c s alterniraju263;im mjestom naglaska na vokalu osnove i na vokalu nastavka.