Linguistik
Refine
Year of publication
- 2009 (171) (remove)
Document Type
- Article (100)
- Review (16)
- Part of a Book (15)
- Preprint (13)
- Conference Proceeding (7)
- Report (7)
- Book (5)
- Part of Periodical (3)
- Doctoral Thesis (2)
- Periodical (2)
Language
Keywords
- Deutsch (40)
- Linguistik (27)
- Rezension (24)
- Phraseologie (9)
- Deutschunterricht (6)
- Pragmatik (6)
- Tschechisch (6)
- Deutsch als Fremdsprache (5)
- Kajkavisch (5)
- Literatur (5)
Institute
Iako se prevedenicama aktiviraju vlastite izražajne mogućnosti jezika, one su također predmet purističkih reakcija. Cilj je rada analizirati latentni utjecaj engleskoga jezika na različite jezične razine kao pojavu koja je prisutna u hrvatskome i u drugim europskim jezicima. Primjeri pokazuju da se radi o rasprostranjenoj pojavi koja proizlazi iz doslovnoga i nemarnoga prijevoda, nepoznavanja norme vlastitoga jezika i pomodnoga slijeda engleske jezične norme.
Leksikografska obradba polisemnih naziva (na primjeru naziva društvenih znanstvenih disciplina)
(2009)
U radu se razmatra problem obradbe polisemnih naziva u općim i terminološkim rječnicima u hrvatskom jeziku na primjeru nazivlja društvenih znanstvenih disciplina. Nazivi iz rječničkoga korpusa (terminoloških i općih rječnika) uspoređuju se s potvrdama naziva u publicističkome funkcionalnom stilu (korpus Hrvatske jezične riznice), a posebno se analiziraju primjeri determinologizacije u publicističkome funkcionalnom stilu. Provedenom je analizom potvrđena sustavnost obradbe polisemnih naziva u općim i terminološkim rječnicima, ali su potvrđene i određene pogreške u obradbi naziva u općim rječnicima (netočno definirana značenja ili izostavljena pojedina česta značenja). U skladu s provedenom analizom daje se i prijedlog obradbe naziva u općem i terminološkom rječniku te se izdvajaju načela koja su bitna pri strukturiranju definicija u općim i terminološkim rječnicima u hrvatskome jeziku.
We show that loanword adaptation can be understood entirely in terms of phonological and phonetic comprehension and production mechanisms in the first language. We provide explicit accounts of several loanword adaptation phenomena (in Korean) in terms of an Optimality-Theoretic grammar model with the same three levels of representation that are needed to describe L1 phonology: the underlying form, the phonological surface form, and the auditory-phonetic form. The model is bidirectional, i.e., the same constraints and rankings are used by the listener and by the speaker. These constraints and rankings are the same for L1 processing and loanword adaptation.
Přìspěvek se zaměřuje na metaforiku a idiomatiku jako jazykové prostředky, které vyjadřujì emocionalitu, konkrétně emoci "láska". Na přìkladech z publicistických recenzì filmů, pojednávajìcìch o lásce (romantická komedie, milostná romance, manņelské drama) autorka článku postihuje typické metafory a (metaforické) idiomy, které recenzenti vyuņìvajì k výkladu obsahu, filmových obrazů i k hodnocenì filmů na téma "láska".
V této práci jsou analyzovány a srovnávány metaforické koncepty v německých a albánských idiomech, které jsou spojeny s 'rukou'. Studie těchto somatismů je provedena na základě teorie konceptuálnìch metafor autorů Lakoffa a Johnsona. Jednotlivé koncepty jsou vńak klasifikovány na základě nadřazených konceptů, které se v obou jazycìch vyskytujì. 'Ruka' se objevuje v metaforických vyjádřenìch např. jako symbol kontroly, moci, vlastnìka, nadřazenosti, činnosti, lidských vztahů, ochrany a dalńìch. V práci jsou dále rozebìrány jednotlivé koncepty těchto somatismů, jako např. Spojenì morálnìho a čistoty: mìt čisté ruce – saubere Hände haben.
Mjesni govor Kacane
(2009)
U članku su prikazane alijetetne, alteritetne te arealne jezične značajke mjesnoga govora Kacane, koja teritorijalno pripada Gradu Vodnjanu. Prema rezultatima istraživanja, taj idiom pripada jugozapadnome istarskom ili štakavsko-čakavskome dijalektu. Jezične značajke Kacane jednake su jezičnim značajkama susjednih Orbanića i drugih dosad istraženih govora Marčanštine te onih južne podskupine barbanskih mjesnih govora, što navodi na zaključak da se krak govora takvih jezičnih značajki proteže dalje prema zapadu.
Experimental data shows that adult learners of an artificial language with a phonotactic restriction learned this restriction better when being trained on word types (e.g. when they were presented with 80 different words twice each) than when being trained on word tokens (e.g. when presented with 40 different words four times each) (Hamann & Ernestus submitted). These findings support Pierrehumbert’s (2003) observation that phonotactic co-occurrence restrictions are formed across lexical entries, since only lexical levels of representation can be sensitive to type frequencies.