490 Andere Sprachen
Refine
Year of publication
Document Type
- Article (224) (remove)
Language
Has Fulltext
- yes (224)
Is part of the Bibliography
- no (224)
Keywords
- Deutsch (20)
- Türkisch (14)
- Croatian language (13)
- hrvatski jezik (13)
- red riječi (13)
- word order (12)
- Bratoljub Klaić (10)
- Kroatisch (9)
- Polnisch (7)
- Linguistik (6)
- hrvatski standardni jezik (6)
- pravopis (6)
- Croatian (5)
- Metapher (5)
- Rezension (5)
- Tschechisch (5)
- accentuation (5)
- akcentuacija (5)
- leksikografija (5)
- lexicography (5)
- naglasak (5)
- orthography (5)
- tvorba riječi (5)
- word formation (5)
- Übersetzung (5)
- Čakavian (5)
- Adolf Bratoljub Klaić (4)
- Akzent (4)
- Cakavisch (4)
- Englisch (4)
- Etymologie (4)
- German (4)
- Lehnwort (4)
- Rječnik stranih riječi (4)
- accent (4)
- acute (4)
- akut (4)
- hrvatski (4)
- čakavski (4)
- 18. stoljeće (3)
- Deutschland (3)
- Dialektologie (3)
- Dictionary of Foreign Words (3)
- Fremdsprachenunterricht (3)
- Kajkavian (3)
- Nominalisierung (3)
- Slowenisch (3)
- Standard Croatian (3)
- Turkish (3)
- Türkei (3)
- Urslawisch (3)
- dialectology (3)
- dijalektologija (3)
- kajkavski (3)
- morfologija (3)
- naglasna paradigma (3)
- prijedlozi (3)
- sintaksa (3)
- syntax (3)
- 18th century (2)
- Albanisch (2)
- Chinesisch (2)
- Croatian Church Slavonic language (2)
- Deutsch als Fremdsprache (2)
- Diboov zakon (2)
- Dybo’s law (2)
- European Portuguese (2)
- Fachsprache (2)
- Fremdsprachenlernen (2)
- Germanistik (2)
- Germany (2)
- Gorski kotar (2)
- Indogermanische Sprachen (2)
- Istrien (2)
- Istrisch (2)
- Kajkavian dialect group (2)
- Kajkavian grammars (2)
- Klaić (2)
- Kontrastive Phraseologie (2)
- Korpus <Linguistik> (2)
- Latin (2)
- Lexicology (2)
- Lexikologie (2)
- Morphologie <Linguistik> (2)
- Morphosyntax (2)
- Mundart (2)
- Namenkunde (2)
- Neologismus (2)
- Onomastics (2)
- Phonologie (2)
- Phraseologie (2)
- Phraseologismus (2)
- Popovo (2)
- Proto-Slavic (2)
- Proto-Tibetobirmanisch (2)
- Rechtssprache (2)
- Slovene language (2)
- Soziolinguistik (2)
- Sprachpolitik (2)
- Stokavisch (2)
- Türkischunterricht (2)
- Türkçe (2)
- Ungarisch (2)
- Wortbildung (2)
- a-deklinacija (2)
- accent paradigms (2)
- accentual paradigm (2)
- adjectives (2)
- akcent (2)
- computer terminology (2)
- determiners (2)
- germanisms (2)
- germanizmi (2)
- hrvatski crkvenoslavenski jezik (2)
- hrvatski kajkavski književni jezik (2)
- i-glagoli (2)
- i-verbs (2)
- imenice (2)
- jezična politika (2)
- jugozapadni istarski dijalekt (2)
- kajkavske gramatike (2)
- kajkavski govori (2)
- kajkavski književni jezik (2)
- kajkavsko narječje (2)
- language policy (2)
- lexical aspect (2)
- lexis (2)
- modalnost (2)
- morphology (2)
- naglasni sustav (2)
- novoštokavski (2)
- o-osnove (2)
- općeslavenski (2)
- osobno ime (2)
- particles (2)
- posuđenice (2)
- pridjevi (2)
- računalno nazivlje (2)
- reflexive verbs (2)
- rječnik stranih riječi (2)
- ruski (2)
- semantic change (2)
- slovenski jezik (2)
- čakavsko narječje (2)
- čestice (2)
- Štokavian (2)
- štokavski (2)
- "one-word" idioms (1)
- (morfo)akcentologija (1)
- (morpho)accentology (1)
- (non-)gradable predicate (1)
- -ах родительного падежа множественного числа (1)
- 17. stoljeće (1)
- 17th century (1)
- 19. stoljeće (1)
- 19th century (1)
- A. B. Klaić (1)
- Ad-eylem birleşmeleri (1)
- Adressierung (1)
- Agriculture (1)
- Albanologie (1)
- Almanca (1)
- Almanya (1)
- Altkirchenslawisch (1)
- Ana dil eğitimi (1)
- Anadili Türkçe (1)
- Andrija Torkvat Brlić (1)
- Anglizismus (1)
- Anhang (1)
- Anka (1)
- Antonym (1)
- Antun Ivanošić (1)
- Antun Mandić (1)
- Antun Mažuranić (1)
- Aramaic (1)
- Assimilation <Phonetik> (1)
- Aufführung (1)
- Ausland (1)
- Aymara (1)
- Baltoslawisch (1)
- Banjole (1)
- Bantu (1)
- Bartol Kašić (1)
- Bačka (1)
- Beceri (1)
- Bedeutung (1)
- Bedeutungswandel (1)
- Belarusian language (1)
- Bibelübersetzung (1)
- Biblija (1)
- Biokovo mountain hinterland (1)
- Biologie (1)
- Biology (1)
- Bizovac speech (1)
- Blumenname (1)
- Boljun (1)
- Boratav, Pertev Nailî (1)
- Burgenland Croatian (1)
- Children (1)
- China (1)
- China <Motiv> (1)
- Cognitive metaphor theory (1)
- Common Slav(on)ic (1)
- Common Slavic (1)
- Composition (1)
- Courtesy (1)
- Croatian Kajkavian literary language (1)
- Croatian dialectology (1)
- Croatian language teachers’ attitude (1)
- Croatian linguistic atlas (1)
- Croatian orthography (1)
- Croatian phraseology (1)
- Croatian standard language (1)
- Cross-dialectal Diversity (1)
- D. A. Parčić (1)
- DP-structure (1)
- Dalmatien (1)
- Das Weihnachtsgeheimnis (1)
- Define (1)
- Deutsch als Zweitsprache (1)
- Deutschunterricht (1)
- Diachronic research (1)
- Diachronie (1)
- Dictionary of foreign words (1)
- Die Familie Schroffenstein (1)
- Digital dictionary (1)
- Diocese of Senj and Modruš (Krbava) (1)
- Discourse (1)
- Diskursanalyse (1)
- Dolnje Mraševo (1)
- Dorota Masłowska (1)
- Dragoslavec Breg (1)
- Držić (1)
- Dubrovnik literary language of the 17th century (1)
- Dybo's law (1)
- Dyboov zakon (1)
- Edat (1)
- Education (1)
- Einwanderer (1)
- Elision (1)
- Ellipse <Linguistik> (1)
- English (1)
- Entlehnung (1)
- Entwicklung (1)
- Ergativ (1)
- Error (1)
- Esperanto (1)
- Essen (1)
- Estonian (1)
- Etymology (1)
- Evidentialität (1)
- Explain (1)
- Fairy tail characters (1)
- Familienname (1)
- Fehler (1)
- Feste Nomen-Verb-Verbindungen (1)
- Film (1)
- First language education (1)
- First name (1)
- Flesch Reading Ease readability formula (1)
- Flower names (1)
- Frauensprache (1)
- Fremdsprache (1)
- Fremdsprachenpolitik (1)
- Fulani (1)
- Funktionsverbgefüge (1)
- Gegründete Versuche und Erfahrungen von der zur unsern Zeit höhstnöthigen Holzsaat (1)
- Germanische Sprachen (1)
- Germanismus (1)
- Geschichte 1980-1989 (1)
- Geschlechtsspezifische Kommunikation (1)
- Geschmack (1)
- Gewalt (1)
- Gorenje Mraševo (1)
- Governmental declarations (1)
- Gradpartikel (1)
- Grammatische Kategorie (1)
- Greek (1)
- Grundlegung einer allgemeinen Translationstheorie (1)
- Gruß (1)
- Gundulić (1)
- Hebrew (1)
- Hektorović (1)
- Historische Phonetik (1)
- Historische Phonologie (1)
- Hrvatski jezični atlas (1)
- Hybride (1)
- Höflichkeit (1)
- Hörverstehen (1)
- Ignac Kristijanović (1)
- Ikavian (1)
- Informationsstruktur (1)
- Intensiv (1)
- Intensive (1)
- Intensive particle (1)
- Intensivpartikel (1)
- Interaction (1)
- Interaktion (1)
- Interferenz <Linguistik> (1)
- Interjektion (1)
- Interkulturalität (1)
- Interkulturelles Verstehen (1)
- Internationalismus <Linguistik> (1)
- Intransitives Verb (1)
- Iž (1)
- Japanisch (1)
- Jevšček near Livek (1)
- Jevšček pokraj Livka (1)
- Jugend (1)
- Jussiv (1)
- Juxtaposition (1)
- Kaikavian literary language (1)
- Kajkavian dialect (1)
- Kajkavian literary language (1)
- Kajkavian subdialects (1)
- Kajkavian syntax (1)
- Kajkavisch (1)
- Kali (1)
- Kinderfernsehen (1)
- Kindersprache (1)
- Kleist, Heinrich von (1)
- Kognat <Linguistik> (1)
- Kognitive Linguistik (1)
- Kollokation (1)
- Komazini (1)
- Kompositum (1)
- Kompozisyon (1)
- Kongress (1)
- Konsonantengruppe (1)
- Kontrastive Lexikologie (1)
- Kontrastive Semantik (1)
- Kopulativkompositum (1)
- Kosovo (1)
- Kotezi (1)
- Kultur (1)
- Kurdish (1)
- Kutenai (1)
- Kvarner (1)
- Kwa-Sprachen (1)
- Köken bilgisi (1)
- Landwirtschaft (1)
- Language Mapping (1)
- Language Perception (1)
- Latein (1)
- Laute (1)
- Lautgesetz (1)
- Legal language (1)
- Legal vocabulary (1)
- Lehrmittel (1)
- Lenhardt, Wenzel Elias (1)
- Lexik (1)
- Lhoussain Azergui (1)
- Lied (1)
- Literatur (1)
- Literaturwissenschaft (1)
- Liturgie (1)
- Lower Carniolan dialect (1)
- Lower Podravina speeches (1)
- Lucić (1)
- Markiertheit (1)
- Marko Marulić (1)
- Mediation of knowledge (1)
- Medulin (1)
- Metaphorical source domain (1)
- Metaphorical target domain (1)
- Mia Couto (1)
- Middle English (1)
- Miroslav Krleža (1)
- Modus (1)
- Mukrī (1)
- Märchen (1)
- Märchengestalt (1)
- Nadiško (Nadiža/Natisone) dialect of Slovene (1)
- Namengebung (1)
- Naming (1)
- Nation (1)
- Native language Turkish (1)
- Neo-Latin (1)
- Neo-Štokavian (1)
- Neoštokavian (1)
- Novalja (1)
- Novi rječnik stranih riječi (1)
- Nungisch (1)
- Old Croatian legal terminology (1)
- Old English (1)
- Old Slavic language (1)
- Old Štokavian (1)
- Old Štokavian Podravian dialect (1)
- Online-Wörterbuch (1)
- Optimalitätstheorie (1)
- Palatalisierung (1)
- Particle (1)
- Partikel (1)
- Passivierung (1)
- Pekiştirme (1)
- Pekiştirme edatları (1)
- Periodization (1)
- Persisch (1)
- Personenname (1)
- Personennamenkunde (1)
- Phraseme (1)
- Phraseology (1)
- Pleonasmus (1)
- Podgajci speech (1)
- Polish (1)
- Polish language (1)
- Posavina / Mundart (1)
- Possessivität (1)
- Pragmalinguistics (1)
- Pragmatik (1)
- Premantura dialects (1)
- Press language (1)
- Printed dictionary (1)
- Präfix (1)
- Qiang-Sprache (1)
- Regierungserklärung (1)
- Reiß, Katharina (1)
- Revolution (1)
- Rezensionen (1)
- Rimokatolička Crkva (1)
- Rječnik stranih riječi, izraza i kratica (1)
- Rječnik stranih riječi, izraza i kratica (Dictionary of Foreign Words, Phrases and Abbreviations) (1)
- Role and Reference Grammar (1)
- Romanisms (1)
- Russian (1)
- SMS discourse (1)
- SMS diskurs (1)
- SPE (1)
- Schreib- und Lesefähigkeit (1)
- Semantic field (1)
- Semantik (1)
- Senjska i Modruška (Krbavska) biskupija (1)
- Serbianisms (1)
- Serbokroatisch (1)
- Sex life (1)
- Sexual intercourse (1)
- Sexuality (1)
- Sexualverhalten (1)
- Skill (1)
- Skopostheorie (1)
- Slavic accentology (1)
- Slavonian dialect (1)
- Slivno (1)
- Slovene (1)
- Slovene neo-cirkumflex (1)
- Slowakei (1)
- Slowakisch (1)
- Social Media (1)
- Southern Ndebele (1)
- Southwest Istrian dialect group (1)
- Southwest Istrian dialects (1)
- Soziale Integration (1)
- Speech acts (1)
- Sprachatlas (1)
- Sprache (1)
- Sprachtypologie (1)
- Sprachwandel (1)
- Sprechakt (1)
- Sprichwortforschung (1)
- Stangov zakon (1)
- Stang’s law (1)
- Stein, Edith (1)
- Stereotyp (1)
- Strafgesetzbuch (1)
- Substantive (1)
- Svemogući neba i zemlje Stvoritelj (1)
- Sveti Đurđ (1)
- Syntagma (1)
- Syntax (1)
- Sözcük bilim (1)
- TCU (1)
- Tagalog (1)
- Technical language (1)
- Technical meanings (1)
- Technical term (1)
- Television programme (1)
- Terminology (1)
- Textproduktion (1)
- Theater (1)
- Theorie (1)
- Tibetisch (1)
- Tibetobirmanische Sprachen (1)
- Tier (1)
- Tiere (1)
- Tiername (1)
- Tod (1)
- Tonologie (1)
- Transitivität (1)
- Translation (1)
- Translationstheorie (1)
- Tschechische Republik (1)
- Turkey (1)
- Turkish Penal Code (1)
- Turkish and Turkish culture lesson (1)
- Turkish fairy tales (1)
- Turkish immigrants (1)
- Turkish language and culture course (1)
- Turkish-German relations (1)
- Tätigkeitsverb (1)
- Türk göçmenler (1)
- Türk-Alman ilişkileri (1)
- Türkisch als Fremdsprache (1)
- Türkisch als Zweitsprache (1)
- Türkische Märchen (1)
- Türkischer Einwanderer (1)
- Türkisches Strafgesetzbuch (1)
- Türkçe ve Türk Kültürü dersi (1)
- Türkçe ve Türk kültürü dersi (1)
- Ugljan (1)
- Ukrainian (1)
- Unicode (1)
- Upper Lonja dialect (1)
- Valenz <Linguistik> (1)
- Valpovo dialect (1)
- Valpovo type speeches (1)
- Van Wijkov zakon (1)
- Van Wijk’s law (1)
- Verb (1)
- Verbalnomen (1)
- Vermeer, Hans J. (1)
- Verwandtschaftsbezeichnung (1)
- Virtuelle Hochschule (1)
- Vokal (1)
- Vorname (1)
- West Africa (1)
- Wirtschaftssprache (1)
- Wissensvermittlung (1)
- Wortart (1)
- Wortfeld (1)
- Wortgeografie (1)
- Wortverbindung (1)
- Writing skills (1)
- Wörterbuch (1)
- Yazma becerisi (1)
- Yeni Türk Ceza Kanunu (1)
- Zabiokovlje (1)
- Zagar (1)
- Zažablje (1)
- Zeitungstexte (1)
- Zentralisierung <Linguistik> (1)
- Zulu (1)
- a-declension (1)
- absolute and relative quantifiers (1)
- abstract constructions (1)
- accent marking (1)
- accent system (1)
- accent type (1)
- accent typology (1)
- accent(uation) (1)
- accentual system (1)
- accessibility (1)
- acronyms (1)
- adaptacija (1)
- adaptation (1)
- adjectival pronoun sam (1)
- adjective formation (1)
- adverbijalna odredba mjesta (1)
- adverbs (1)
- akcenatski tipovi (1)
- an explanation of the Transylvanian toponyms (1)
- analiza diskursa (1)
- animacy (1)
- anlamca kaynaşmış birleşik fiiller (1)
- anonymous prose comedies (1)
- anthroponymy (1)
- antilocality (1)
- antroponimija (1)
- apsolutni i relativni kvantifikatori (1)
- apstraktne konstrukcije (1)
- aramejski (1)
- areal distribution (1)
- arealna distribucija (1)
- aspect (1)
- atribut (1)
- autobiografski diskurs (1)
- autobiographical discourse (1)
- autochthonous Transylvanian family names (1)
- besprijedložni izrazi (1)
- bilježenje naglasaka (1)
- bizovački govor (1)
- bjeloruski (1)
- blends (1)
- brojevne riječi (1)
- bugarski jezik (1)
- canonical visitations (1)
- case terms (1)
- change of state verb (1)
- chunking (1)
- circumposition (1)
- cirkumpozcija (1)
- classes of objects (1)
- classification (1)
- clause complex (1)
- clitic pronouns (1)
- clitics (1)
- clitics positioning (1)
- codification (1)
- colligation (1)
- combination potential (1)
- common European phrasemes (1)
- comparative idioms (1)
- compensatory lengthening (1)
- compensatory role of congruence (1)
- complex verbal predicate (1)
- compound verbs (1)
- conjunctions (1)
- constituency (1)
- contact position (1)
- conversational implicatures (1)
- coordination (1)
- corpus linguistics (1)
- crkveni jezik (1)
- crta (1)
- crtica (1)
- curriculum model (1)
- dash (1)
- dativ štete (1)
- declension (1)
- definicije (1)
- definitions (1)
- demonstratives (1)
- determinatori (1)
- devoicing (1)
- dialect (1)
- dictionary entry (1)
- dictionary of foreign words (1)
- differences in accent marking (in the times of Klaić, compared to the present situation) (1)
- dijelovi rečenice (1)
- diminutives (1)
- discourse analysis (1)
- distaktna pozicija (1)
- ditransitive verbs (1)
- dolenjski dijalekt (1)
- doseg (1)
- doseg negacije (1)
- dubrovački književni jezik XVII. stoljeća (1)
- dvoprijelazni glagoli (1)
- e-riječi (1)
- e-words (1)
- eastern Ludbreg-Podravina region (1)
- ecclesiastical language (1)
- egzistencijalnost (1)
- eighteenth century (1)
- ekavski čakavski dijalekt (1)
- element se (1)
- eliptična pozicija (1)
- elliptical position (1)
- engleski (1)
- eponym Novoselčani (1)
- etnik Novoselčani (1)
- etymological writing (1)
- eulogies (1)
- external factors (1)
- fazni glagoli (1)
- first name (1)
- flexión de los sustantivos cuyo genitivo termina en –a (1)
- focus movement (1)
- fonologija (1)
- fonološko nazivlje (1)
- fonološko-sintaktičko sučelje (1)
- foreign words (1)
- formula čitkosti FRE (1)
- frazemi (1)
- frazemske polusloženice (1)
- frazeologija (1)
- function of literature (1)
- functional grammar (1)
- functional sentence perspective (1)
- functional syntactic perspective (1)
- functional words (1)
- funkcije književnosti (1)
- funkcionalistički pogled na rečenicu (1)
- funkcionalna gramatika (1)
- funkcionalna rečenična perspektiva (1)
- gazete metinleri (1)
- general linguistics (1)
- generalizacija (1)
- generalization (1)
- generative grammar (1)
- generative phonology (1)
- generativna fonologija (1)
- generativna gramatika (1)
- genitivno -ah (1)
- genre (1)
- glagoli (1)
- glagoli govorenja (1)
- glagoli negativnog transfera (1)
- glagoli percepcije (1)
- glagolska akcentuacija (1)
- glagolski okviri (1)
- glagolski pridjev radni (1)
- glagolski vid (1)
- glasovi (1)
- glasovno nazivlje (1)
- gornjolonjski dijalekt (1)
- govor (1)
- govori donje Podravine (1)
- gradišćanski hrvatski (1)
- grafemi (1)
- grafija (1)
- grafoderivati (1)
- gramatika hrvatskoga jezika (1)
- gramatika uloga i referenci (1)
- grammar (1)
- grammars of Croatian language (1)
- grammatical aspect (1)
- grammaticalization (1)
- graphemes (1)
- graphics (1)
- graphoderivatives (1)
- grounding (1)
- grčki (1)
- género masculino y neutro (1)
- hebrejski (1)
- heritage speakers (1)
- hipotaksa (1)
- historical linguistics (1)
- historical sociolinguistics (1)
- historical syntax (1)
- hrvatska dijalektologija (1)
- hrvatska frazeologija (1)
- hrvatski pravopis (1)
- hyphen (1)
- hypotaxis (1)
- i-Stamm (1)
- identity (1)
- ideological code (1)
- ideološki kod (1)
- idioms (1)
- ikavski južnočakavski dijalekt (1)
- imbrication (1)
- imenice e-vrste (1)
- imenice i-vrste (1)
- imenice srednjega roda o sklonidbe (1)
- imenska skupina (1)
- indefinite pronouns (1)
- infinitiv (1)
- infinitive (1)
- informacijska struktura rečenice (1)
- information structure (1)
- information structure of the sentence (1)
- instrumental (1)
- intensification (1)
- intensification scale (1)
- intensifiers (1)
- intensity (1)
- intenzifikacija (1)
- intenzifikatori (1)
- interposition (1)
- interpozicija (1)
- istočna ludbreška Podravina (1)
- itembased constructions (1)
- jednačenje po zvučnosti (1)
- jednostavne i kompleksne riječi (1)
- jezikopis (1)
- jezikoslovno nazivlje (1)
- jezična norma (1)
- jezična promjena (1)
- jezični kontakt (1)
- jezično usvajanje (1)
- kajkavska sintaksa (1)
- kanonske vizitacije (1)
- karstology (1)
- klase objekata (1)
- klasifikacija (1)
- klitike (1)
- kodifikacija (1)
- koligacija (1)
- kombinacijski potencijal (1)
- kompenzacijska uloga sročnosti (1)
- kompenzacijsko duljenje (1)
- konstrukcije zasnovane na čestici (1)
- kontaktna pozicija (1)
- konverzacijska implikatura (1)
- koordinacijske tvorenice (1)
- korijensko pisanje (1)
- korpusna lingvistika (1)
- l-participle (1)
- language acquisition (1)
- language change (1)
- language contact (1)
- language model (1)
- language orientation teaching (1)
- langue/parole (1)
- latinski (1)
- latinski jezik (1)
- leksik (1)
- leksikografska analiza (1)
- leksički vid (1)
- leksičko-gramatički model (1)
- lexico-grammar model (1)
- lexicographic analysis (1)
- light-verb constructions (1)
- linguistic norm (1)
- linguistic terminology (1)
- linguistic theory (1)
- linguistics (1)
- linguography (1)
- lingvistika teksta (1)
- ljestvica pojačajnosti (1)
- loan-words (1)
- loanwords (1)
- lokalizacija (1)
- macroroles (1)
- makrouloge (1)
- malefactive dative (1)
- maritime terminology (1)
- markedness (1)
- metalepsa (1)
- metalepsis (1)
- metanarativnost (1)
- metanarrative (1)
- methodology (1)
- metodologija (1)
- mjestopis (1)
- modal particles (1)
- modal verbs (1)
- modality (1)
- modalne čestice (1)
- modalni glagoli (1)
- modifiers (1)
- modifikatori (1)
- morfología (1)
- morfonološko pravopisno načelo (1)
- morphophonological orthographic principle (1)
- multilingualism in Transylvania (1)
- muški i srednji rod (1)
- nadiški dijalekt slovenskoga (1)
- naglasna tipologija (1)
- naglasne paradigme (1)
- naravna fonologija (1)
- narječje (1)
- national unity (1)
- natural phonology (1)
- nazivlje (1)
- nazivlje glasovnih promjena (1)
- nazivlje jezikoslovnih disciplina (1)
- negacija (1)
- negation (1)
- negativan prijenos (1)
- negative concord (1)
- negative prefix (1)
- negative transfer (1)
- nenaglašene sintaktičke jedinice (nenaglasnice/klitike) (1)
- neo cirkumfleks (1)
- neo-circumflex (1)
- neodređene zamjenice (1)
- neologisms (1)
- neuter o-stem nouns (1)
- nickname (1)
- niječni prefiks (1)
- niječno slaganje (1)
- njemački (1)
- nominal e-stems (1)
- nominal i-stems (1)
- non-prepositional phrases (1)
- noun phrase (1)
- novolatinski jezik (1)
- novotvorenice (1)
- null objects (1)
- numerals (1)
- o-stem (1)
- o-stems (1)
- obezvučivanje (1)
- obilježenost (1)
- obiteljski nadimak (1)
- object realization (1)
- obligatory control (1)
- obvezna kontrola (1)
- occasionalisms in advertisements (1)
- oikonymy (1)
- ojkonimija (1)
- older Croatian grammars (1)
- optimality theory (1)
- optimalnosna teorija (1)
- opća lingvistika (1)
- općeeuropski frazemi (1)
- orthographic methodology (1)
- ortography (1)
- padežno nazivlje (1)
- panned language (1)
- paradigmofonemski (1)
- paradigmophonemic (1)
- parataksa (1)
- parataxis (1)
- parenteza (1)
- parenthesis (1)
- parts of the sentence (1)
- pastoralism (1)
- periodizacija (1)
- personal name (1)
- phase verbs (1)
- phonetics (1)
- phonological terminology (1)
- phonology (1)
- phonology-syntax interface (1)
- phraseology (1)
- pisanje i izgovor jata (1)
- pivot-constructions (1)
- pivot-sheme (1)
- pleonastična pozicija (1)
- podgajački govor (1)
- pojačajnost (1)
- pokrate (1)
- poljski jezik (1)
- položaj niječnih izraza (1)
- položaj zanaglasnica (1)
- polusloženice (1)
- pomorsko nazivlje (1)
- poredbeni frazemi (1)
- position of enclitics (1)
- position of negative expressions (1)
- posmrtni govori (1)
- post-colonialism (1)
- postpozicija (1)
- posvojnost (1)
- povijesna sintaksa (1)
- povijesna sociolingvistika (1)
- povijesno jezikoslovlje (1)
- povijest hrvatskoga jezika (1)
- povijest hrvatskoga jezičnoga standarda (1)
- povratni glagoli (1)
- pozicijska obilježja (1)
- pozicioniranje klitika (1)
- poštapalice (1)
- pragmatics (1)
- pragmatika (1)
- praksa poučavanja (1)
- prapositions (1)
- praslavenski (1)
- pravopisna metodologija (1)
- predicate (1)
- predikat (1)
- premanturski govori (1)
- preposition (1)
- prepositional phrases (1)
- prepositions (1)
- prepozicija (1)
- prevođenje i recepcija starogrčkih tragedija (1)
- prezime (1)
- prijedložni izrazi (1)
- prijedložno-padežni izrazi s mjesnim značenjem (1)
- prijevod (1)
- prijevodni i paralelni korpusi (1)
- prilozi (1)
- priložna oznaka mjesta (1)
- prokliza (1)
- pronoun sebe (self) (1)
- pronouns (1)
- prosody (1)
- protoslavenski jezik (1)
- proverbs (1)
- rapid prosody transcription (1)
- razlike u bilježenju naglasaka (u Klaićevo vrijeme i danas) (1)
- readability (1)
- reading (1)
- referencija (1)
- reklamni diskurs (1)
- reklamni okazionalizmi (1)
- relative clauses (1)
- relatives terminology (1)
- resumptive pronouns (1)
- rječnički članak (1)
- rodbinsko nazivlje (1)
- romanizmi (1)
- rusizmi (1)
- russianisms (1)
- scalar implicature (1)
- scope (1)
- scope of negation (1)
- se element (1)
- sedentarism (1)
- semantic role (1)
- semantička promjena (1)
- semantičke promjene (1)
- semantičke uloge (1)
- sentence prosody (1)
- simple and complex words (1)
- sintagmofonemski (1)
- sintaksički ambigvitet (1)
- sintaktički ambigvitet (1)
- sintaktički razvoj (1)
- sklonidba (1)
- slavenska akcentologija (1)
- slavenski neocirkumfleks (1)
- slavonski dijalekt (1)
- slogotvorno r (1)
- slovenski (1)
- slovopis (1)
- složena rečenica (1)
- složeni glagolski predikat (1)
- smješnice (1)
- sociolect (1)
- sociolekt (1)
- sound terms (1)
- specialised discourse (1)
- speech processing (1)
- spelling (1)
- spojnica (1)
- spontani razgovor (1)
- srbizmi (1)
- srednjoengleski (1)
- starije hrvatske slovnice (1)
- staroengleski (1)
- starohrvatska pravna terminologija (1)
- staroslavenski (1)
- staroštokavski (1)
- staroštokavski podravski govori (1)
- statistical text analysis (1)
- statistička analiza teksta (1)
- stavovi nastavnika hrvatskog jezika (1)
- stopljenice (1)
- strane riječi (1)
- stress (1)
- stress shifting (1)
- stručni diskurs (1)
- subject-only resumption (1)
- subordinacijske tvorenice (1)
- subordination (1)
- surname (1)
- sustantivos (1)
- suznačne riječi (1)
- syntactic development (1)
- syntagmophonemic (1)
- teaching practice (1)
- tekst (1)
- tekstologija (1)
- telicity (1)
- teorija jezika (1)
- teorija optimalnosti (1)
- terminology (1)
- terminology of sound changes (1)
- terms denoting linguistic disciplines (1)
- text (1)
- text linguistics (1)
- textology (1)
- the Bible (1)
- the Croatian Kajkavian literary language (1)
- the Roman Catholic Church (1)
- the discourse of advertising (1)
- the history of Croatian language (1)
- time (1)
- tipologija jezika (1)
- topography (1)
- toponimija (1)
- toponymy (1)
- trans-colonialism (1)
- transfer (1)
- translation (1)
- translation and reception of ancient Greek tragedy in Croatia (1)
- translational and parallel corpora (1)
- tvorba pridjeva (1)
- ukrajinski (1)
- umanjenice (1)
- unikod (1)
- unstressed syntactic units (clitics) (1)
- valpovački govor (1)
- valpovački tip govora (1)
- van Wijk's law (1)
- van Wijkov zakon (1)
- vanjski faktori (1)
- verb frames (1)
- verbal accentuation (1)
- verbal aspect (1)
- verbs (1)
- verbs of negative transfer (1)
- verbs of perception (1)
- verbs of speaking (1)
- veznici (1)
- voicing assimilation (1)
- vokalni fonemi (1)
- vowel phonemes (1)
- vrijeme (1)
- words of the Russian origin (1)
- zamjenica sebe; povratni glagoli (1)
- zamjenice (1)
- zamjenički pridjev sam (1)
- znanost o kršu (1)
- Äquivalenz (1)
- Übername (1)
- Čakavian Ekavian dialect (1)
- Čakavian Southikavian dialect (1)
- čakavian (1)
- čakavisch (1)
- čakavski govor (1)
- češki (1)
- čitanje (1)
- čitkost (1)
- ē-osnove (1)
- ē–stems (1)
- ě-glagoli (1)
- ě-verbs (1)
- Šaptinovci type speeches (1)
- Šokci (1)
- Štokavian dialect (1)
- šaptinovački tip govora (1)
- šokački (1)
- štokavsko narječje (1)
- žanr (1)
- болгарский язык (1)
- история хорватского языкового стандарта (1)
- локализация (1)
- модальность (1)
- написание и произношение буквы ять (1)
- посессивность (1)
- русский язык (1)
- слогообразующее р (1)
- типология язика (1)
- хорватский стандартный язык (1)
- чешский язык (1)
- экзистенциальность (1)
Institute
U ovome će se radu dati uvod u optimalnosnu teoriju (engl. Optimality Theory, Prince i Smolensky 1991/1993, 2004), jednu od najznačajnijih suvremenih teorija jezika. Iako uživa najveći ugled među fonolozima, prikazat će je se kao opću jezičnu teoriju s naglaskom na njezinu primjenu u fonologiji. Prikazat će se kontekst njezina nastanka s obzirom na tada vodeću generativnu fonološku teoriju i naravnu fonologiju te će se predstaviti njezino polazište i ciljevi. Objasnit će se temeljni pojmovi optimalnosne teorije (ograničenja, obilježenost, vjernost, optimalnost) i pretpostavljeni model gramatike (input, output, generator, evaluator) te će se uvesti u princip jezične analize u njezinu teorijskom okviru, a analiza će se oprimjeriti na dvjema fonološkim pojavama – jednačenju šumnika po zvučnosti u suglasničkome skupu i obezvučivanju na kraju riječi.
U radu se propituje status općeeuropskih frazema hrvatskoga jezika u izdanjima Rječnika stranih riječi Bratoljuba Klaića. Pod općeeuropskim se frazemima podrazumijevaju međunarodni frazemi potvrđeni u europskim jezicima s jednakim značenjem i velikom strukturnom podudarnošću. Za te je frazeme važno da najčešće imaju poznat zajednički izvor, tj. podrijetlo, ali postoje i općeeuropski frazemi kojima još nije utvrđeno točno podrijetlo, odnosno jezik i tekst iz kojega su uzeti i prošireni. Stoga je cilj rada utvrditi i opisati status općeeuropskih frazema u Klaićevu Rječniku stranih riječi. Naime, Bratoljub Klaić u njemu donosi vrijedne podatke o izvoru pojedinoga frazema, izreke ili poslovice. Pri tome su u Rječnik uključeni općeeuropski frazemi kojima je sastavnicom strano vlastito ime, strani apelativ ili termin ili je riječ o prevedenicama iz latinskoga i drugih jezika. Dolazi se do zaključka da Klaićev rječnik može, kao nezaobilazno polazište nekom budućem hrvatskom etimološkom frazeološkom rječniku, biti važnim izvorom proučavanju podrijetla frazema.
Osobna imena u Velikome rječniku stranih riječi, izraza i kratica (4 1966.) Bratoljuba Klaića
(2014)
Osobna su imena važnom sastavnicom rječnika stranih riječi, pa tako i Rječnika stranih riječi renomiranoga hrvatskoga leksikografa Bratoljuba Klaića. U radu se analiziraju osobna imena u četvrtome izdanju toga rječnika (Zagreb, 4 1966.) jer je to zadnje izdanje koje kao autor potpisuje sâm Klaić. Razmatra se obradba osobnih imena u rječničkome članku s osobitim obzirom na osobno ime kao dio rječničkoga članka, na odabir odrednica u rječničkome članku, na semantički opis natuknice, na tipologiju upućivanja i na osobno ime kao sintagmatsku i frazemsku sastavnicu rječničkoga članka. Na kraju se iščitavaju bitne značajke osobnoimenskoga korpusa i njegova statusa u Klaićevu Rječniku (4 1966.).
U radu se razmatraju strukturna svojstva i distribucija parentetičkih izraza s glagolima govorenja u hrvatskome jeziku. Noseći izraz u koji je umetnut parentetički izraz s glagolom govorenja najčešće je rečenica, a znatno rjeđe koja druga sintaktička skupina. Distribucija je parentetičkoga izraza pritom prilično slobodna. Smještanje parentetičkoga izraza obično poštuje granice maksimalnih projekcija. Iskazi koji sadrže parentetičke izraze s glagolima govorenja mogu se semantički podijeliti u dvije skupine, na one usmjerene prema govorniku i one usmjerene prema subjektu. Čimbenici su koji u hrvatskom jeziku određuju je li iskaz usmjeren prema govorniku ili prema subjektu: smjer pronominalizacije, inverzija subjekta i predikata, različito ponašanje u dosegu niječnice i različita intonacija. Da parentetički izrazi tvore s nosećim izrazom jednu sintaktičku cjelinu potvrđuje, osim utjecaja dosega niječnice, i asimetrija u odnosu zamjenica i kvantifikatora te sličnosti takvih iskaza s posebnim pitanjima, odnosno s wh-pomicanjem: fakultativnost inverzije subjekta i predikata uvjetovana pragmatičkim čimbenicima, dalekometna ovisnost te slično ponašanje glede otočnih ograničenja. Heterogeno ponašanje dviju vrsta iskaza upućuje na to da vjerojatno imaju različitu unutarnju strukturu. Autor zaključuje da razlika nije u tome kako je parentetički izraz uklopljen (spojen) u noseći izraz, nego samo u unutarnjoj strukturi parentetičkoga izraza. U iskazima usmjerenim prema subjektu na mjestu objekta parentetičkoga glagola spojena je kopija nosećega izraza, a u onima koji su usmjereni prema govorniku na tom je položaju samo prazni operator OP koji je pomaknut na položaj specifikatora i koindeksiran s nosećim izrazom. Budući da za primjere usmjerene prema subjektu nije prikladan opis s pomoću operacije pomakni, autor kao alternativu predlaže pretpostavku da je riječ o eliptičnim iskazima u kojima je poništena dopumbena rečenica parentetičkoga glagola koja je identična nosećemu izrazu.
People's sex life is very often, if not always, taboo in everyday life. The theming of this area of life is made possible by various linguistic means that allow one to speak about this content. Phraseological units also serve this purpose. The starting point of this article is the definition of phrasemes according to Burger (2015:11): "Firstly, they [phraseologisms] consist of more than one word; secondly, the words are not put together for this one occasion, but are combinations of words that we, as German speakers, know exactly in this combination (possibly with variants), similar to how we know German words as individual items". In addition, it is noteworthy that thanks to the characteristic of idiomaticity (cf. Fleischer 1982:30), this taboo is particularly reinforced. At the center of our analysis are phrasemes related to sex life. The research material was taken from German and Polish dictionaries. The purpose of the presentation is to create a typology of thematic areas which are characterized with the help of phrasemes relating to sex life in German and Polish. The article is based on the following definition of a taboo: "an unwritten law that forbids doing certain things based on certain beliefs within a society" (Duden 2015:1735).
Hrvatski jezikoslovac, leksikograf i prevoditelj Adolf Bratoljub Klaić (Bizovac, 1909. – Zagreb, 1983.) svoj je prvi rad, pjesmu „Na grobu srpanjskih žrtava”, god. 1926. objavio kao gimnazijalac u srednjoškolskom časopisu „Omladina”. Otada se razvijala njegova djelatnost u kojoj su postupno prevladavale filološke (dijalektološke, akcentološke, pravopisne, tekstološke) teme, a u četrdesetim godinama počinje i njegova leksikografska djelatnost. Članak je pokušaj periodizacije ukupne Klaićeve djelatnosti od god. 1926. do smrti.
Politik und Sprachverlust : die Rache der Prinzessin Gimbi und der Niedergang des Dorfes Numudara
(1995)
Das Dorf Numudara (Burkina Faso) liegt ca. 25 km südwestlich von Bobo-Dioulasso am Rand der Falaise von Banfora und zählt heute ca. 3000 Einwohner, größtenteils Tyefo, deren "Hauptstadt" Numudara war und ist. Heute umfaßt die Ethnie der Tyefo noch etwa 21000 Personen, die sich zwar ihrer "Identität" als Tyefo durchaus bewußt sind, aber im Gegensatz zu anderen ebenfalls kleinen Ethnien des südwestlichen Burkina Faso "ihre" Sprache, das Tyefo, weitgehend aufgegeben haben und die regionale Verkehrssprache Dyula sprechen. Als Grund dafür wird vermutet (die Tyefo selbst haben zu diesem Thema keine Meinung), daß die Tyefo so sehr unter der Verfolgung Samori Turés, dem nicht eben friedlichen Eroberer vom Ende des letzten Jahrhunderts, gelitten haben, daß sie ihre Sprache aufgaben, um nicht als Tyefo identifiziert zu werden.
U hrvatskom crkvenoslavenskom jeziku postpozicija pridjeva smatra se manje obilježenom od antepozicije, a rezultat je utjecaja grčkoga i latinskoga jezika, s kojih su se tekstovi prevodili. Stoga je cilj ovoga istraživanja, koje je provedeno na građi Rječnika crkvenoslavenskoga jezika hrvatske redakcije, bio utvrditi čimbenike koji utječu na odabir antepozicije pridjeva. Razmotreni su ovi čimbenici: pridjevni vid i s njim povezani kratki i dugi pridjevski oblici, tvorbeno značenje pridjeva, ustaljeni izrazi (imena, nazivi), višečlane skupine, razbijanje imenske skupine, koordiniranje atributa, odnos imenske skupine prema ostatku rečeničnoga ustrojstva, usporedne sintaktičke strukture, stilističko variranje reda riječi u skupini.
Tema je našega rada položaj zamjeničkoga pridjeva sam uz naglašeni oblik povratne zamjenice (sebe) unutar konstrukcija s pravim povratnim glagolima. U tim konstrukcijama zamjenički pridjev sam može biti u akuzativu ili u nominativu (hvalim sam sebe / hvalim samog sebe). Poznato je svojstvo zamjeničkoga pridjeva sam da u pojačajnome značenju najčešće slijedi iza lične zamjenice, ali prethodi imenicama (On sam to radi. / Sama Marija to radi.). Cilj je ovoga istraživanja utvrditi koji mu je neobilježeni položaj uz povratnu zamjenicu te ponaša li se drukčije s obzirom na red riječ kad je u nominativnome ili u akuzativnome obliku.
Dragutin Antun Parčić svojim nam je leksikografskim opusom u trajno nasljeđe ostavio niz dvojezičnih rječnika, talijansko-hrvatskih i hrvatsko-talijanskih, od kojih je Rječnik hrvatsko-talijanski, tiskan 1901. godine, svakako kruna njegova leksikografskoga rada. Iako bogat izvor nazivlja, rječnik je do danas nedovoljno istražen. Cilj je ovoga rada usporediti pomorsko nazivlje koje Parčić donosi u svome rječniku s pomorskim nazivljem koje pola stoljeća kasnije Adolf Bratoljub Klaić zapisuje u Rječniku stranih riječi. Analiza suvremenoga pomorskog nazivoslovlja pokazuje da su noštromizmi, tj. hrvatskome jeziku prilagođeni pomorski nazivi mediteranskoga, uglavnom talijanskoga porijekla, u uzusnoj uporabi, dok je u normativnoj literaturi prednost dana hrvatskome nazivlju. Uzusno je strukovno nazivlje zabilježeno u suvremenim hrvatskim pomorskim rječnicima i rječnicima stranih riječi, a osim noštromizama zapisanih u rječnicima iz 19. stoljeća uvodi se novo nazivlje pod utjecajem engleskoga kao međunarodnoga jezika prometa i pomorstva. U radu se osim u Klaićevu i Parčićevu rječniku propituju zapisi pomorskih leksikografa iz 19. stoljeća.
Posljedice globalizacijskih procesa vidljive su i u jeziku kao tendencija k internacionalizaciji. Internacionalizacija, ili možda preciznije angloamerikanizacija, zahvatila je sve jezike modernoga svijeta. Hrvatski jezik nije iznimka. U ovom ćemo radu spomenuti samo neke od posljedica internacionalizacije, i to na leksičkoj, tvorbenoj i semantičkoj razini.
U radu se raspravlja o leksikografskome statusu dvorječnih pozdrava dobro jutro, dobar dan, dobra večer i laku noć u hrvatskim rječnicima te se upućuje i na strane leksikografske pristupe. Naglasak je na značenjskim i komunikacijskim obilježjima pozdrava koja ih određuju kao posebnu leksičku skupinu te se predlaže da dvorječni pozdravi kao i jednorječni (zdravo, zbogom, doviđenja) postanu samostalne rječničke natuknice.
U ovome se radu bavimo formom i funkcijom poštapalica u razgovornom bosanskom jeziku s obzirom na njihovu pozicijsku valentnost u konstrukcijskim komunikacijskim jedinicama (TCU). Poštapalice zauzimaju periferno mjesto u formalno-gramatičkim modelima i najčešće se analiziraju sa stilskog ili sociolingvističkog aspekta, pri čemu se njihova uporaba ne preporučuje, jer se smatraju obilježjem lošeg govornog stila i nepotrebnim dodatcima u govoru. Ovdje ih promatramo s aspekta njihove uporabe pri organizaciji i konstrukciji komunikacijskih cjelina i tvrdimo da su poštapalice neophodni konverzacijski elementi čija funkcija proizlazi iz elementarnih mehanizama konverzacijske razmjene definiranih u Sacks et al. (1974) – potrebe da se pri konverzaciji umanje praznine i simultani govor. Analiza obuhvaća oko 550 poštapalica izdvojenih iz korpusa (Kurtić et al. 2012) koji se sastoji od audio-vizualnog zapisa razgovora četiriju govornika bosanskog jezika (oko četiri sata snimljenog materijala). Služeći se metodološkim okvirom konverzacijske analize, opisat ćemo različite funkcije poštapalica, čime ćemo nastojati revidirati tvrdnje da su poštapalice smetnja u konverzaciji.
U radu se razmatraju teorijska i metodološka polazišta u opisu prijedloga s obzirom na organske i anorganske sustave – dijalekte i standardni jezik, i dalje u odnosu na konkretne ekavskočakavske govore, južnočakavske govore i hrvatski standardni jezik. Osnovna razlika u usporedbi prijedloga u dvama dijalektima i prijedloga u hrvatskome standardnom jeziku uspostavlja se prema kriteriju fonološke, distribucijske i značenjske razlikovnosti, i dodatno prema kriteriju odstupanja od norme standardnoga jezika u odnosu na dijalekte na primjeru pojedinih prijedloga.
U prilogu se s kontrastivnog aspekta analiziraju frazemi hrvatskoga i češkoga jezika kojima je sastavnica zoonim. Životinja je još od pradavnih vremena najbliži čovjekov suputnik. U svim se narodima životinjama pripisuju simbolična značenja i ljudske osobine i to najčešće one negativne što ćemo i pokušati dokazati ovim prilogom. Naime, ljudi su kroz povijest pripisivali životinjama određene stereotipe. Tako se pozitivno određuju domaće životinje i to one od kojih čovjek ima više koristi, za razliku od divljih prema kojima je puno kritičniji i skloniji negativnome određenju. S obzirom na to da zoonimska frazeologija obuhvaća širok dijapazon različitih značenja u ovome ćemo se prilogu baviti onim frazemima koji svojim značenjem ulaze u koncept ljudskih osobina, stanja, izgleda, načina kretanja te odnosa prema jelu i piću. Pri tome se objašnjava i simbolika pojedine životinje jer se time razumije i pozadinska slika pojedina frazema. Također u prilogu se provodi i kontrastivna analiza izdvojenih hrvatskih i čeških frazema s obzirom na navedene koncepte te se utvrđuju podudarnosti i razlike.
Ključne riječi: frazem; zoonim; frazemska pozadinska slika; kontrastivna analiza; hrvatski jezik; češki jezik
U radu se donose rezultati deskriptivnog terminološkog opisa istraživanja provedenog na jednojezičnom korpusu predmetnog područja znanosti o kršu. Semaziološki orijentiranim pristupom provodi se distribucijska analiza terminoloških jedinica i njihovih supojavnica u diskursu. Oslanjajući se na leksičko-gramatički model, kreiraju se pojmovne klase na temelju dvojnosti sintagmatskih i paradigmatskih relacija. U opisu sintagmatskih jedinica posebna se pozornost posvećuje ulozi pridjevskih riječi kao kvalifikatora, ali i nositelja specijaliziranog značenja. Aktivna uloga pridjeva prikazuje se metodom parafraziranja značenja s obzirom na klase pojmova koje pridjev determinira. Analiza pridjeva u terminološkim sintagmama upućuje na višedimenzionalno dinamično strukturiranje pojmovnih struktura specijaliziranog područja znanja.
Proslov
(2014)
The loss and restoration of the phoneme /j/ plays a major role in the development of Proto-Slavic. After vowel contraction in posttonic syllables, Dybo’s law, and the rise of new /j/ in east, South, and West Slavic, contracted and uncontracted forms may have coexisted during a considerable period of time. After Dybo’s law we have *voļȃ < *vòlja "will" but *rolьjà < *orlь̀ja "plowland", after contraction *roļá in Slovincian rolåu, Old Polish rolå. The loss of distinctive tone yielded merger of the two paradigms, as a result of which most nouns of the former type adopted the accentuation of the latter. Slavic deverbal ja-stems are original proterodynamic ī/jē-stems. The proterodynamic nouns *dūšà (c) "soul" and *zorjà (c) "dawn" have probably preserved the original accentuation. The other proterodynamic jā-stems evidently adopted the accent pattern of the deverbal ā-stems.
Rani razvoj goranskih govora
(2010)
U radu se razmatra povijest hrvatskih govora u Gorskome kotaru, koji se obično smatraju kajkavskim govorima. Obrađuju se različite promjene u akcentuaciji, konsonantizmu i vokalizmu do približno 16. stoljeća. One se uspoređuju sa sličnim promjenama u susjednim kajkavskim, slovenskim, čakavskim i štokavskim dijalektima. Najstarije nam izoglose pokazuju da goranske govore ne možemo smatrati doseljenim izdaleka ili miješanim. Moramo ih smjestiti u Gorski kotar već prije otomanskih nadiranja u 15. i 16. stoljeću. Raspravlja se o tome da je Gorski kotar dijalektno područje kroz koje teče više izoglosa koje postaju razumljive kad smještamo ovo područje u perspektivu okolnih južnoslavenskih narječja.
U prilogu je riječ o raspoređivanju suznačnih riječi, i to zamjenica i priloga (upitnih i odnosnih), čestica i veznika, u rečenicama ili surečenicama. To su riječi koje služe za povezivanje surečenica u sastavu nezavisnosloženih i zavisnosloženih rečenica (konjunktori i subjunktori) ili za povezivanje rečenica na razini teksta (konektori), za izražavanje raznolikih modalnih značenja, za označavanje upitnosti, za isticanje, za poticanje, za nijekanje i sl. Takve se riječi dijele u dvije skupine s obzirom na to mogu li funkcionirati i kao članovi rečeničnoga ustrojstva (zamjeničke riječi) ili ne mogu (ostala vezna sredstva i čestice). Riječi iz ove druge skupine mogle bi se (bar sa sintaktičkoga stajališta) nazvati suznačnima u užem smislu. Osobita će se pozornost posvetiti raspoređivanju suznačnih riječi ili spojeva koji, čiji, i, ni, niti, a, ali, ili, što, samo što, da, zar, zar da, kao da. Bit će također riječi i o raspoređivanju suznačnih (zamjeničkih) riječi u situacijama u kojima te riječi dolaze u funkcijama koje međusobno kolidiraju, npr. u funkciji subjunktora i u funkciji nesročnoga atributa, npr. To su pravila primjena kojih zahtijeva punu koncentraciju. odnosno To su pravila kojih primjena zahtijeva punu koncentraciju.
Baveći se (kao recenzentica) djelom Bratoljuba Klaića Naglasni sustav standardnoga hrvatskog jezika, Klaićev me način bilježenja naglasaka podsjetio i na nešto starije gramatike hrvatskoga jezika i na bilježenje naglasaka u tim gramatikama, pa se tim uspoređivanjem vrlo lako uočava razlika između pisanja naglasaka „nekad i sad”, premda to „nekad” i nije bilo tako davno. Kako su u hrvatskoj kroatistici akcentološka djela rijetka, prilika je da se na skupu posvećenu između ostaloga i akcentologu Bratoljubu Klaiću progovori nešto više o razlikama u bilježenju hrvatskih naglasaka u Klaićevo vrijeme (prije pedesetak godina) i u vrijeme bliže današnjemu, jer su te razlike od vremena pisanja Klaićeva djela do danas očite. U svojem izlaganju osvrnula sam se na poteškoće u novijem bilježenju hrvatskih standardnih naglasaka, poglavito na slogovima s dugim refleksom staroga glasa jata,te o razlozima koji su do njih doveli. Usredotočila sam se poglavito na Klaićevo i današnje pisanje naglasaka na nekadašnjoj tzv. dugoj (dvosložnoj) zamjeni jata – koliko god to neki lingvisti tretirali kao dvoglasnik ie, ipak se riječi kao snijeg, brijeg i sl. mogu rastaviti na slogove, dakle ipak su posrijedi dva sloga, a ne jedan – jer upravo u tome i jesu razlike između Klaićeva bilježenja naglasaka i onih današnjih u standardološkim djelima.
U radu se analizira obradba računalnih naziva u Novome rječniku stranih riječi Bratoljuba Klaića i Školske knjige. Analizira se ustroj rječničkoga članka natuknica koje nose terminološku odrednicu INFORM. te se analiziraju pojedini elementi rječničkoga članka (natuknica, morfološko-naglasni blok, definicija, odrednice). Leksikografska se obradba računalnih naziva uspoređuje s obradbom u postojećim englesko-hrvatskim informatičkim rječnicima (Kiš, Panian), ali i s obradbom u općim rječnicima hrvatskoga jezika (HER, Školski rječnik hrvatskoga jezika).
U radu se račlanjuje odnos reda riječi i negacije u hrvatskome crkvenoslavenskome jeziku. Prvi se vid toga odnosa tiče položaja niječnih izraza ne, ni i bez. U zadanome korpusu oni stoje ispred, odnosno lijevo od jezične jedinice koju niječu. Jedinica ispred koje se niječni izraz nalazi nije nužno glagol, pa ni finitni glagolski oblik. Položaj niječnih izraza povezan je i s razlikom, odnosno s utvrđivanjem razlike između sastavničke negacije, kao negacije nepredikatne sastavnice, i rečenične negacije, negacije predikata. Konačno, o redu riječi ovisi hoće li se ili neće provesti niječno slaganje. U hrvatskome je crkvenoslavenskome jeziku provođenje niječnoga slaganja djelomično (ne i proizvoljno), a ovisi o tome na kojemu se mjestu u rečenici nalazi niječna zamjenica ili prilog.
Iako je riječ o srodnim jezicima sa slobodnim redom riječi, hrvatski i poljski standardni jezik razlikuju se u obveznom redu riječi, između ostalog i u pozicioniranju klitika; hrvatski pokazuje tendenciju slijediti tzv. Wackernagelovo pravilo, dok u poljskom jeziku po tom pitanju vlada puno veća sloboda. U ovom radu iznosim rezultate analize pogrešaka u redu riječi u hrvatskom jeziku koje su u pisanim radovima činili studenti kroatistike s dvaju sveučilišta u Poljskoj. Pretpostavka temeljena na teoriji usvajanja stranog jezika bila je da su pogreške rezultat negativnog prijenosa iz materinskog jezika. No tijekom analize pojavila se potreba za daljnjim i detaljnijim istraživanjem (iako je indikativna, analiza pogrešaka daje tek djelomičan uvid u problematiku) kojim bi se preciznije ustanovili razlozi negativnog prijenosa. Na samom kraju navodim pedagoške implikacije ovog i potencijalnih budućih istraživanja navedene problematike.
Red riječi u smješnicama
(2014)
U radu se promatra i analizira red riječi u rečenici u hrvatskim anonimnim komedijama u prozi nastalim u 17. stoljeću na dubrovačkom području. Rezultati se analize uspoređuju s redom riječi potvrđenim u onodobnom književnom jeziku. Sinkronijskom su prikazu pridružene i usporedbe s rezultatima istraživanja Laznibata o dubrovačkim arhivskim spisima 17. i 18. stoljeća i I. Lovrić Jović o dubrovačkim oporukama iz istog tog razdoblja, dok je dijakronijski pregled napravljen usporedbom s Rešetarovim istraživanjima jezika Ranjinina zbornika i Držićeva jezika, s istraživanjem frančezarija 18. stoljeća I. Lovrić Jović te s Budmanijevim istraživanjem devetnaestostoljetnoga dubrovačkoga govora. Posebna se pozornost posvećuje poretku zanaglasnica, koji je, kao što je bilo očekivano, uglavnom stariji pa zamjenička zanaglasnica prethodi glagolskoj, no ovisno o smješnici, potvrđena su i brojna odstupanja.
Na tragu učenja praške funkcionalne (aktualne) rečenične perspektive o osnovnom i aktualiziranom redu riječi razmatrat će se redoslijed sastavnica u složenim strukturama (subordiniranima i koordiniranima). U prvome redu zanimat će nas poredak surečenica (klauza) u sastavu zavisnosložene rečenice. Postavlja se naime pitanje čime sve može biti uvjetovana anteponiranost zavisne surečenice (tzv. inverzija), i to u različitim tipovima tekstova odnosno komunikacijskim situacijama (npr. u akademskom/ znanstvenom i/ili predavačkom diskursu, potom u privatnim razgovorima itd.). U tu svrhu pozornost ćemo obratiti na primjere poput ovih: Kao što je naslovom najavljeno, bavit ćemo se složenim rečenicama.; Kako bismo ubrzali objavljivanje zbornika, želja nam je što prije skupiti radove.; Kao što je prethodno rečeno, nastava počinje u listopadu.; Ako ne prekineš s glupostima, odlazim!; Dok ne ispraviš jedinice, ništa od izlazaka! i sl. Što se pak nezavisnosloženih rečenica tiče, ponajprije ćemo se suočiti s pitanjem utvrđivanja primarnog redoslijeda sastavnica (Sjedim i razmišljam. ili Razmišljam i sjedim.), da bismo potom pokušali utvrditi moguće razloge remećenja toga redoslijeda (npr. Umro – brao trešnje i pao sa stabla. prema Popeo se, brao trešnje, pao sa stabla, umro.). Naposljetku budući da pristajemo uz gledište da se već složena rečenica može smatrati činjenicom teksta (J. Silić), ali i zbog toga što se aktualizirani red riječi/komponenata ostvaruje upravo u (kon)tekstualno uključenoj rečenici, u svjetlu ćemo novije lingvistike teksta (R. de Beaugrande i W. Dressler) o redoslijedu komponenata promišljati kao o kohezivnom sredstvu.
U ovome se radu nastoji prikazati položaj nekih promjenljivih i nepromjenljivih nenaglasnica u kajkavskome književnom jeziku i u suvremenim kajkavskim govorima u odnosu na kajkavsku gramatičku normu. Istraživanje nenaglašenih rečeničnih sastavnica u kajkavskome narječju temelji se na rezultatima ankete provedene u svibnju i lipnju 2012. godine na Učiteljskome fakultetu u Zagrebu, Odsjeku u Čakovcu te, prema dijalektološkim kriterijima, na odabranim starijim ispitanicima.
U radu su prikazani refleksi praslavenskih naglasnih tipova imenica a-deklinacije u mjesnom govoru Dolnje i Gorenje Mraševo, koji pripada skupini dolenjskih narječja slovenskoga jezika. Opisan je i naglasni sustav navedenoga govora s naglaskom na nizu oblika u kojima se pojavljuje postpraslavenski novi cirkumfleks. Povijesnojezična analiza naglasnih tipova imenica a-deklinacije donosi neke važne spoznaje za naglasni sustav slovenskoga jezika. U govoru dolazi do analognoga podudaranja samoglasnika praslavenskoga naglasnog tipa a, s imenicama praslavenskoga naglasnog tipa b i to refleksa imenica s praslavenskim dugim samoglasnikom u jedinom/zadnjem slogu osnove, što je posljedica prenošenja naglaska na dužinu. Novost predstavlja analogija u instrumentalu množine. Kod nekih je imenica praslavenskoga naglasnog tipa c očuvano povlačenje cirkumfleksa na dužinu uz proklitike (mr. na glàːvo, na nùːge). Došlo je također i do podudaranja imenica praslavenskoga naglasnog tipa b, koje imaju u jedinom/zadnjem slogu osnove praslavenski kratki samoglasnik ili poluglas, s imenicama praslavenskoga naglasnog tipa c, koje imaju u jedinom/zadnjem slogu osnove praslavenski kratki samoglasnik ili poluglas.
U radu se analiziraju eliptični oblici anglizama u ruskome i hrvatskome jeziku i dopunjuje pristup njihove dosadašnje kvalifikacije i klasifikacije. Preciznijim definicijama stupnja elipse u anglizmu predlaže se jednostavnije i jasnije određivanje njihovih granica i razlika. Na temelju rezultata analize anglizama uočene su nove mogućnosti u njihovu formiranju. U formiranju eliptičnoga oblika anglizma nije nužno samo ispuštanje određenih elemenata, već se eliptični oblik anglizma može formirati i s pomoću kombinacija drugih tvorbenih načina: kombinacijom elipse i supstitucije, elipse i kompozicije, elipse i adicije, elipse, supstitucije i adicije, elipse, supstitucije i kompozicije te kombinacijom elipse, adicije i kompozicije.
U hrvatski su jezik tijekom povijesti ulazile riječi ponajviše iz zemljopisno najbližih jezika, najčešće i službenih ili glavnih jezika nekadašnjih zajedničkih država. Nedvojbeno je velik utjecaj imao i latinski jezik jer je bio temelj nadgradnje hrvatskoga književnog i standardnog jezika te sredstvo očuvanja identiteta hrvatske nacije i hrvatskoga jezika. Ruski jezik ne pripada teritorijalno bliskim jezicima, a nema ni spomenutu vrijednost latinskoga jezika. Njegov je utjecaj na hrvatski jezik kulturološki: kroz književnost te nacionalnu i društvenu politiku. Rusizmi u hrvatski jezik ulaze tijekom triju razdoblja: 1. razdoblje ilirskoga pokreta (uz izravni utjecaj B. Šuleka), 2. razdoblje poslijeratne Jugoslavije i Sovjetskoga Saveza (sovjetizmi), 3. razdoblje nakon raspada socijalističkih država i oblikovanja demokratskih i samostalnih zemalja – Republike Hrvatske i Ruske Federacije. U posljednjemu razdoblju gotovo je dokinuta upotreba sovjetizama, no aktivirali su se drugi rusizmi. Rječnik stranih riječi Bratoljuba Klaića kulturno je dobro hrvatskoga jezika te je ujedno i pokazatelj utjecaja političkih i kulturoloških čimbenika na razvoj hrvatskoga jezika. Kroz Rječnik se tako može pratiti i sudbina rusizama u hrvatskome jeziku. Cilj je ovoga rada prikazati položaj i opis rusizama u hrvatskome jeziku kroz odabrana izdanja Rječnika.
U ovom članku razmatraju se dokazi koje posuđenice nude za vrste kontakata između Praslavena i njihovih germanskih susjeda, Gota i različitih zapadnogermanskih naroda. Germanske posuđenice u praslavenskome uglavnom pripadaju određenom skupu semantičkih polja. Posuđene riječi mogu se podijeliti u nekoliko semantičkih polja: vlast i vojska, tehnička terminologija, novac i trgovinska razmjena, mjesta za pohranu (bačve, kutije itd.), kršćanska terminologija i imanje. Tehničke riječi i kršćanske riječi vjerojatno su zapadnogermanskoga podrijetla, dok sve ostale semantičke kategorije sadrže i gotske i zapadnogermanske posuđenice.
U članku je riječ o sklonidbi i naglasku imenica srednjega roda o-sklonidbe u mjesnom govoru sela Jevšček pokraj Livka (općina Kobarid, Slovenija), koji pripada nadiškomu dijalektu slovenskoga, i to sa sinkronijskoga i dijakronijskoga aspekta. S aspekta jezikoslovnoga opisa prikazani su nastavci i njihova distribucija s obzirom na osnovu te naglasni tipovi i njihove paradigme. U jezičnopovijesnome dijelu određuje se povijesni izvod pojedinih nastavaka i naglasnih tipova. Opisani oblici i naglasni sustav postavljaju se u širi slovenski i slavenski kontekst.
Složeni glagolski predikat u hrvatskom kajkavskom književnom jeziku sa stajališta reda riječi
(2014)
U radu se donosi raščlamba reda riječi u rečenicama sa složenim glagolskim predikatom.1 Na korpusu tiskanih tekstova na hrvatskom kajkavskom književnom jeziku utvrđuje se redoslijed sintaktičkih jedinica složenoga glagolskog predikata, mjesto složenoga glagolskog predikata u rečenici te njegov suodnos s drugim rečeničnim dijelovima.
Obligatory control refers to the relation of obligatory coreference between one of the arguments in the matrix clause and an unexpressed argument of the subordinate infinitive. This paper provides examples of subject and object control in Croatian that reveal significant differences between these two constructions. Subject control is understood as a purely syntactic relation, while the analysis of object control requires the introduction of semantic macroroles. The two constructions are therefore based on different basic principles, which results in various asymmetries with regard to restrictions on possible syntactic realizations. Moreover, the limitations on scope interpretation of temporal adverbs resulting from word order changes in object control constructions suggest that the two verbs in object control might form a tighter unit than those in subject control constructions.
Die nachfolgenden Sprichwörter sind von mir selbst unter den Bapedi gesammelt. Ich habe meine Kinderjahre unter diesem Volksstamm zugebracht und von frühester Jugend an als Missionarskind die Sprichwörter im Umgang mit meinen schwarzen Spielgefährten täglich gebraucht. Später habe ich als Lehrer über zwei Jahre tagtäglich und fast ausschließlich in dieser Sprache unterrichtet. Das Pedi hat verschiedene Dialekte. Ich habe die Sprichwörter aber in dem eigentlichen Pedi-Dialekt, der für alle schriftlichen Arbeiten der Missionare gebraucht wird, aufgezeichnet. Außer etwa 50-80 Sprichwörtern, die ich aus "Ditaba tsa Mechutachuta" einem von der Berliner Missionsgesellschaft herausgegebenen Pedi-Schullesebuch entnahm, sind meines Wissens die andern noch in keiner gedruckten Sammlung erschienen. Sie sind von mir persönlich mit Beihilfe von eingeborenen Hilfssammlern zusammengetragen) die von mir angeleitet waren. Beaconsfield bei Kimberley, den 23. Juni 1927. G. Kuhn.
Die Sprache ist ein hervorragendes Werk, das durch Interaktion entsteht und mit dem wir eine Wirklichkeit erzeugen, die eine sowohl konstruierende als auch destruierende Rolle spielen kann. Manche Linguisten vergleichen den Sprachgebrauch mit dem Sprachspiel. Mit seiner Hervorhebung der Sprachverwendung und seinem einprägsamen und geschliffenen Ausspruch 'Die Bedeutung eines Wortes ist sein Gebrauch in der Sprache' gilt Wittgenstein als Vorgänger der linguistischen Pragmatik. Seine Äußerungen inspirierten die Theoretiker der Sprechakttheorie. Nach Austin verläuft der Sprachgebrauch in Sprechakten, wobei jeder Akt aus den Teilakten Lokution, Illokution und Perlokution entsteht und auch defizitäre Sprechakte möglich sind. Aus der Tatsache, dass der Anzahl der Kontexte keine Grenzlinie zu ziehen ist, dass es also unendlich viele Kontexte und dementsprechend so viele Funktionen gibt, können wir ebenfalls auf eine unendliche Zahl von expliziten oder impliziten Sprechakten schließen. Die Sprechakte haben einen modalen Charakter, der a) vom Blickpunkt des Sprechers und des Hörers, b) vom Kontext, in dem sich die Sprechakte abspielen, c) von der Gesellschaft als der Trägerin einer Kultur und d) von den Naturumständen, unter denen die Interaktanten leben, abhängt. Die Sprechakte gelingen nur dann, wenn die Interaktanten kooperationsbereit sind. Das allein genügt aber nicht; auch das Höflichkeitsprinzip ist sehr konstitutiv. In dieser Arbeit werden besondere türkische Sprechakte analysiert, die zeigen, dass die Äußerungstypen nicht immer mit den Illokutionen übereinstimmen. Das kann vom Kontext und auch von suprasegmentalen Merkmalen des jeweiligen Sprechaktes abhängen.
Grčke i semitske riječi u latinskome tekstu Ivanova evanđelja izražavaju specifične biblijske pojmove, gotovo potpuno nepoznate većini engleskog stanovništva do evangelizacije tijekom sedmoga stoljeća. Cilj je ovoga istraživanja ispitati na koje su sve načine one prevedene na staroengleski i srednjoengleski jezik te objasniti razloge takva prevođenja ondje gdje je to moguće. Komparativnom metodom istražit ćemo utjecaj porijekla riječi na njihov oblik i značenje i pokušati rasvijetliti kognitivne razlike u doživljaju biblijskih pojmova među autorima prijevoda i njihovih suvremenika, do kojih je došlo uslijed relativno dugoga razdoblja proteklog između triju prijevoda.
Are stereotypes possible pillars supporting the learning of a foreign language or are they possible sources of intercultural misunderstandings? In most coursebooks, intercultural materials are embedded in teaching units. The understanding of others is closely related to the understanding of someone's own culture as well as the target culture. Only when someone is aware of the own culture, then the target culture can be understood. In foreign language learning, it plays an important role, so that the knowledge of language structures alone is not enough to use the language successfully. At the same time, it requires cultural knowledge of the target language culture. This study focuses on the effects of culture-based fossilized prejudices on foreign language learning and to show the quantity of these stereotypes in given coursebooks. A coursebook analysis reveals to what extent stereotypes can be found in the respective GFL and TFL coursebooks. A compile of given stereotypes create an overall picture of foreign cultures. To what extent this overall picture reflects the reality has been handled at the end of this study
U radu se daje prikaz tehničkih odnosno strojarskih naziva u prvim četirima izdanjima Rječnika stranih riječi koje je sastavio i priredio sâm Klaić. Analiza uključuje način definiranja pojma, leksikografsku obradu rječničkoga članka kao i osvrt na dopunjavanje novim natuknicama u svakome od četiriju izdanja Rječnika. U radu se donose i primjeri strojarskih germanizama kako su popisani u Klaićevu Rječniku te osvrt na kratice i pokrate kao važno obilježje tehničkoga jezika.
This paper offers a description and account of the patterns of 'ex-situ' focus in Dagbani. We show that there are two syntactic strategies for creating 'ex-situ' focus in the language, one involving A’-movement to the left periphery, and the second involving base generation in the left periphery combined with coreference to a resumptive pronoun. Furthermore, we argue that subjects are difficult to move from Spec,TP to Spec,CP in the left-periphery because of 'anti-locality', which creates a tension when trying to focus subjects, which are required to derivationally fill the specifier of both positions. We further show that what looks to be a two-way distinction between the behaviour of subjects and non-subjects in the language is in fact a three-way distinction between subjects that are focussed to a local left-periphery, subjects that are focussed to a non-local left-periphery, and non-subjects. These distinctions arise due to there being two methods for Dagbani to resolve the antilocality problem of subject movement, and so local subjects solve the problem differently to non-local subjects.
U ovome se radu uspoređuju sustavi vokalnih fonema suvremenih standardnih jezika: južnoslavenskoga hrvatskog i istočnoslavenskih (redoslijedom): ruskoga, ukrajinskoga i bjeloruskoga, pri čemu se za svaki daje odnos današnjih prema vokalnim fonemima staroslavenskoga jezika kao etalona. U vezi s pokazanim drugačijim odnosom vokala i suglasnika u hrvatskome, s jedne strane, i istočnoslavenskima, s druge, navode se grafemi vokalnih fonema u četirima grafijama i pokazuju, objašnjavaju te imenuju principi njihova pravopisanja.