Refine
Year of publication
- 2014 (60) (remove)
Document Type
- Article (60) (remove)
Language
- Croatian (60) (remove)
Has Fulltext
- yes (60) (remove)
Is part of the Bibliography
- no (60)
Keywords
- red riječi (11)
- word order (11)
- Bratoljub Klaić (10)
- Croatian language (8)
- hrvatski jezik (8)
- Adolf Bratoljub Klaić (4)
- Rječnik stranih riječi (4)
- accent (4)
- hrvatski standardni jezik (4)
- leksikografija (4)
- lexicography (4)
- naglasak (4)
- Dictionary of Foreign Words (3)
- Standard Croatian (3)
- accentuation (3)
- acute (3)
- akcentuacija (3)
- akut (3)
- orthography (3)
- pravopis (3)
- Croatian Church Slavonic language (2)
- Klaić (2)
- akcent (2)
- dialectology (2)
- dijalektologija (2)
- germanisms (2)
- germanizmi (2)
- hrvatski crkvenoslavenski jezik (2)
- kajkavski govori (2)
- kajkavski književni jezik (2)
- naglasna paradigma (2)
- naglasni sustav (2)
- novoštokavski (2)
- o-osnove (2)
- rječnik stranih riječi (2)
- tvorba riječi (2)
- word formation (2)
- čakavski (2)
- "one-word" idioms (1)
- (morfo)akcentologija (1)
- (morpho)accentology (1)
- -ах родительного падежа множественного числа (1)
- 17. stoljeće (1)
- 17th century (1)
- 18. stoljeće (1)
- 18th century (1)
- 19. stoljeće (1)
- 19th century (1)
- A. B. Klaić (1)
- Akzent (1)
- Andrija Torkvat Brlić (1)
- Antun Mažuranić (1)
- Banjole (1)
- Bartol Kašić (1)
- Bačka (1)
- Biblija (1)
- Bizovac speech (1)
- Common Slavic (1)
- Croatian language teachers’ attitude (1)
- Croatian linguistic atlas (1)
- Croatian orthography (1)
- Croatian phraseology (1)
- D. A. Parčić (1)
- Dictionary of foreign words (1)
- Držić (1)
- Dubrovnik literary language of the 17th century (1)
- Flesch Reading Ease readability formula (1)
- Gundulić (1)
- Hektorović (1)
- Hrvatski jezični atlas (1)
- Ikavian (1)
- Iž (1)
- Jevšček near Livek (1)
- Jevšček pokraj Livka (1)
- Kajkavian (1)
- Kajkavian dialect (1)
- Kajkavian grammars (1)
- Kajkavian literary language (1)
- Kajkavian subdialects (1)
- Kajkavian syntax (1)
- Kali (1)
- Komazini (1)
- Laute (1)
- Lower Podravina speeches (1)
- Lucić (1)
- Marko Marulić (1)
- Miroslav Krleža (1)
- Nadiško (Nadiža/Natisone) dialect of Slovene (1)
- Neo-Štokavian (1)
- Neoštokavian (1)
- Novi rječnik stranih riječi (1)
- Old Croatian legal terminology (1)
- Old Štokavian (1)
- Old Štokavian Podravian dialect (1)
- Periodization (1)
- Podgajci speech (1)
- Polish language (1)
- Popovo (1)
- Premantura dialects (1)
- Rimokatolička Crkva (1)
- Rječnik stranih riječi, izraza i kratica (1)
- Rječnik stranih riječi, izraza i kratica (Dictionary of Foreign Words, Phrases and Abbreviations) (1)
- SPE (1)
- Slavonian dialect (1)
- Slovene language (1)
- Southwest Istrian dialect group (1)
- Substantive (1)
- Ugljan (1)
- Valpovo dialect (1)
- Valpovo type speeches (1)
- Zažablje (1)
- absolute and relative quantifiers (1)
- abstract constructions (1)
- accent marking (1)
- accent system (1)
- accent type (1)
- accent typology (1)
- accentual paradigm (1)
- accentual system (1)
- acronyms (1)
- adjectival pronoun sam (1)
- adjective formation (1)
- adjectives (1)
- adverbs (1)
- anonymous prose comedies (1)
- apsolutni i relativni kvantifikatori (1)
- apstraktne konstrukcije (1)
- areal distribution (1)
- arealna distribucija (1)
- autobiografski diskurs (1)
- autobiographical discourse (1)
- besprijedložni izrazi (1)
- bilježenje naglasaka (1)
- bizovački govor (1)
- blends (1)
- case terms (1)
- circumposition (1)
- cirkumpozcija (1)
- classification (1)
- clause complex (1)
- clitics (1)
- clitics positioning (1)
- codification (1)
- colligation (1)
- common European phrasemes (1)
- complex verbal predicate (1)
- computer terminology (1)
- conjunctions (1)
- contact position (1)
- coordination (1)
- corpus linguistics (1)
- dativ štete (1)
- declension (1)
- definicije (1)
- definitions (1)
- determinatori (1)
- determiners (1)
- devoicing (1)
- dialect (1)
- dictionary entry (1)
- dictionary of foreign words (1)
- differences in accent marking (in the times of Klaić, compared to the present situation) (1)
- distaktna pozicija (1)
- ditransitive verbs (1)
- doseg negacije (1)
- dubrovački književni jezik XVII. stoljeća (1)
- dvoprijelazni glagoli (1)
- eastern Ludbreg-Podravina region (1)
- eliptična pozicija (1)
- elliptical position (1)
- etymological writing (1)
- eulogies (1)
- external factors (1)
- fazni glagoli (1)
- fonološko nazivlje (1)
- fonološko-sintaktičko sučelje (1)
- foreign words (1)
- formula čitkosti FRE (1)
- frazemi (1)
- frazemske polusloženice (1)
- function of literature (1)
- functional grammar (1)
- functional syntactic perspective (1)
- functional words (1)
- funkcije književnosti (1)
- funkcionalna gramatika (1)
- funkcionalna rečenična perspektiva (1)
- generative grammar (1)
- generative phonology (1)
- generativna fonologija (1)
- generativna gramatika (1)
- genitivno -ah (1)
- glagoli (1)
- glagoli govorenja (1)
- glagoli negativnog transfera (1)
- glagoli percepcije (1)
- glagolski okviri (1)
- glagolski vid (1)
- glasovi (1)
- glasovno nazivlje (1)
- govor (1)
- govori donje Podravine (1)
- grafoderivati (1)
- gramatika hrvatskoga jezika (1)
- grammars of Croatian language (1)
- graphoderivatives (1)
- grounding (1)
- hipotaksa (1)
- historical linguistics (1)
- historical sociolinguistics (1)
- historical syntax (1)
- hrvatska frazeologija (1)
- hrvatski pravopis (1)
- hypotaxis (1)
- i-glagoli (1)
- i-verbs (1)
- idioms (1)
- imenice (1)
- imenice srednjega roda o sklonidbe (1)
- imenska skupina (1)
- infinitiv (1)
- infinitive (1)
- informacijska struktura rečenice (1)
- information structure of the sentence (1)
- instrumental (1)
- interposition (1)
- interpozicija (1)
- istočna ludbreška Podravina (1)
- itembased constructions (1)
- jednačenje po zvučnosti (1)
- jezikoslovno nazivlje (1)
- jezična norma (1)
- jezična politika (1)
- jezična promjena (1)
- jezični kontakt (1)
- jezično usvajanje (1)
- jugozapadni istarski dijalekt (1)
- kajkavska sintaksa (1)
- kajkavske gramatike (1)
- kajkavski (1)
- klasifikacija (1)
- klitike (1)
- kodifikacija (1)
- koligacija (1)
- konstrukcije zasnovane na čestici (1)
- kontaktna pozicija (1)
- koordinacijske tvorenice (1)
- korijensko pisanje (1)
- korpusna lingvistika (1)
- language acquisition (1)
- language change (1)
- language contact (1)
- language policy (1)
- leksikografska analiza (1)
- leksički vid (1)
- lexical aspect (1)
- lexicographic analysis (1)
- linguistic norm (1)
- linguistic terminology (1)
- linguistic theory (1)
- lingvistika teksta (1)
- loanwords (1)
- malefactive dative (1)
- maritime terminology (1)
- markedness (1)
- metalepsa (1)
- metalepsis (1)
- metanarativnost (1)
- metanarrative (1)
- methodology (1)
- metodologija (1)
- modal verbs (1)
- modalni glagoli (1)
- modifiers (1)
- modifikatori (1)
- morfologija (1)
- morfonološko pravopisno načelo (1)
- morphology (1)
- morphophonological orthographic principle (1)
- nadiški dijalekt slovenskoga (1)
- naglasna tipologija (1)
- naravna fonologija (1)
- narječje (1)
- natural phonology (1)
- nazivlje glasovnih promjena (1)
- nazivlje jezikoslovnih disciplina (1)
- negacija (1)
- negation (1)
- negativan prijenos (1)
- negative concord (1)
- negative transfer (1)
- nenaglašene sintaktičke jedinice (nenaglasnice/klitike) (1)
- neuter o-stem nouns (1)
- niječno slaganje (1)
- non-prepositional phrases (1)
- noun phrase (1)
- o-stem (1)
- o-stems (1)
- obezvučivanje (1)
- obilježenost (1)
- occasionalisms in advertisements (1)
- optimality theory (1)
- optimalnosna teorija (1)
- općeeuropski frazemi (1)
- općeslavenski (1)
- orthographic methodology (1)
- osobno ime (1)
- padežno nazivlje (1)
- parataksa (1)
- parataxis (1)
- parenteza (1)
- parenthesis (1)
- particles (1)
- periodizacija (1)
- personal name (1)
- phase verbs (1)
- phonological terminology (1)
- phonology-syntax interface (1)
- pisanje i izgovor jata (1)
- pivot-constructions (1)
- pivot-sheme (1)
- pleonastična pozicija (1)
- podgajački govor (1)
- pokrate (1)
- poljski jezik (1)
- položaj niječnih izraza (1)
- položaj zanaglasnica (1)
- polusloženice (1)
- pomorsko nazivlje (1)
- position of enclitics (1)
- position of negative expressions (1)
- posmrtni govori (1)
- postpozicija (1)
- posuđenice (1)
- povijesna sintaksa (1)
- povijesna sociolingvistika (1)
- povijesno jezikoslovlje (1)
- povijest hrvatskoga jezika (1)
- povijest hrvatskoga jezičnoga standarda (1)
- povratni glagoli (1)
- pozicioniranje klitika (1)
- praksa poučavanja (1)
- pravopisna metodologija (1)
- predicate (1)
- predikat (1)
- premanturski govori (1)
- preposition (1)
- prepositional phrases (1)
- prepozicija (1)
- prevođenje i recepcija starogrčkih tragedija (1)
- pridjevi (1)
- prijedlozi (1)
- prijedložni izrazi (1)
- prijevodni i paralelni korpusi (1)
- prilozi (1)
- prokliza (1)
- pronouns (1)
- prosody (1)
- razlike u bilježenju naglasaka (u Klaićevo vrijeme i danas) (1)
- računalno nazivlje (1)
- readability (1)
- reading (1)
- referencija (1)
- reflexive verbs (1)
- reklamni diskurs (1)
- reklamni okazionalizmi (1)
- relatives terminology (1)
- rječnički članak (1)
- rodbinsko nazivlje (1)
- rusizmi (1)
- russianisms (1)
- scope of negation (1)
- semantic change (1)
- semantička promjena (1)
- sintaksa (1)
- sintaktički razvoj (1)
- sklonidba (1)
- slavonski dijalekt (1)
- slogotvorno r (1)
- slovenski jezik (1)
- složena rečenica (1)
- složeni glagolski predikat (1)
- smješnice (1)
- sound terms (1)
- starohrvatska pravna terminologija (1)
- staroštokavski (1)
- staroštokavski podravski govori (1)
- statistical text analysis (1)
- statistička analiza teksta (1)
- stavovi nastavnika hrvatskog jezika (1)
- stopljenice (1)
- strane riječi (1)
- stress (1)
- stress shifting (1)
- subordinacijske tvorenice (1)
- subordination (1)
- suznačne riječi (1)
- syntactic development (1)
- syntax (1)
- teaching practice (1)
- tekst (1)
- tekstologija (1)
- teorija jezika (1)
- teorija optimalnosti (1)
- terminology of sound changes (1)
- terms denoting linguistic disciplines (1)
- text (1)
- text linguistics (1)
- textology (1)
- the Bible (1)
- the Croatian Kajkavian literary language (1)
- the Roman Catholic Church (1)
- the discourse of advertising (1)
- the history of Croatian language (1)
- time (1)
- translation and reception of ancient Greek tragedy in Croatia (1)
- translational and parallel corpora (1)
- tvorba pridjeva (1)
- unstressed syntactic units (clitics) (1)
- valpovački govor (1)
- valpovački tip govora (1)
- vanjski faktori (1)
- verb frames (1)
- verbal aspect (1)
- verbs (1)
- verbs of negative transfer (1)
- verbs of perception (1)
- verbs of speaking (1)
- veznici (1)
- voicing assimilation (1)
- vrijeme (1)
- words of the Russian origin (1)
- zamjenice (1)
- zamjenički pridjev sam (1)
- Čakavian (1)
- čakavian (1)
- čakavisch (1)
- čakavsko narječje (1)
- čestice (1)
- čitanje (1)
- čitkost (1)
- Šaptinovci type speeches (1)
- Šokci (1)
- šaptinovački tip govora (1)
- šokački (1)
- история хорватского языкового стандарта (1)
- написание и произношение буквы ять (1)
- слогообразующее р (1)
- хорватский стандартный язык (1)
U hrvatskom crkvenoslavenskom jeziku postpozicija pridjeva smatra se manje obilježenom od antepozicije, a rezultat je utjecaja grčkoga i latinskoga jezika, s kojih su se tekstovi prevodili. Stoga je cilj ovoga istraživanja, koje je provedeno na građi Rječnika crkvenoslavenskoga jezika hrvatske redakcije, bio utvrditi čimbenike koji utječu na odabir antepozicije pridjeva. Razmotreni su ovi čimbenici: pridjevni vid i s njim povezani kratki i dugi pridjevski oblici, tvorbeno značenje pridjeva, ustaljeni izrazi (imena, nazivi), višečlane skupine, razbijanje imenske skupine, koordiniranje atributa, odnos imenske skupine prema ostatku rečeničnoga ustrojstva, usporedne sintaktičke strukture, stilističko variranje reda riječi u skupini.
Dragutin Antun Parčić svojim nam je leksikografskim opusom u trajno nasljeđe ostavio niz dvojezičnih rječnika, talijansko-hrvatskih i hrvatsko-talijanskih, od kojih je Rječnik hrvatsko-talijanski, tiskan 1901. godine, svakako kruna njegova leksikografskoga rada. Iako bogat izvor nazivlja, rječnik je do danas nedovoljno istražen. Cilj je ovoga rada usporediti pomorsko nazivlje koje Parčić donosi u svome rječniku s pomorskim nazivljem koje pola stoljeća kasnije Adolf Bratoljub Klaić zapisuje u Rječniku stranih riječi. Analiza suvremenoga pomorskog nazivoslovlja pokazuje da su noštromizmi, tj. hrvatskome jeziku prilagođeni pomorski nazivi mediteranskoga, uglavnom talijanskoga porijekla, u uzusnoj uporabi, dok je u normativnoj literaturi prednost dana hrvatskome nazivlju. Uzusno je strukovno nazivlje zabilježeno u suvremenim hrvatskim pomorskim rječnicima i rječnicima stranih riječi, a osim noštromizama zapisanih u rječnicima iz 19. stoljeća uvodi se novo nazivlje pod utjecajem engleskoga kao međunarodnoga jezika prometa i pomorstva. U radu se osim u Klaićevu i Parčićevu rječniku propituju zapisi pomorskih leksikografa iz 19. stoljeća.
Hrvatski jezikoslovac, leksikograf i prevoditelj Adolf Bratoljub Klaić (Bizovac, 1909. – Zagreb, 1983.) svoj je prvi rad, pjesmu „Na grobu srpanjskih žrtava”, god. 1926. objavio kao gimnazijalac u srednjoškolskom časopisu „Omladina”. Otada se razvijala njegova djelatnost u kojoj su postupno prevladavale filološke (dijalektološke, akcentološke, pravopisne, tekstološke) teme, a u četrdesetim godinama počinje i njegova leksikografska djelatnost. Članak je pokušaj periodizacije ukupne Klaićeve djelatnosti od god. 1926. do smrti.
U ovome se radu nastoji prikazati položaj nekih promjenljivih i nepromjenljivih nenaglasnica u kajkavskome književnom jeziku i u suvremenim kajkavskim govorima u odnosu na kajkavsku gramatičku normu. Istraživanje nenaglašenih rečeničnih sastavnica u kajkavskome narječju temelji se na rezultatima ankete provedene u svibnju i lipnju 2012. godine na Učiteljskome fakultetu u Zagrebu, Odsjeku u Čakovcu te, prema dijalektološkim kriterijima, na odabranim starijim ispitanicima.
Članak analizira akcenatski sustav valpovačkoga podravskog govora na temelju Klaićeva opisa govora Bizovca. Usporedba njegova opisa s opisima drugih dijalektologa vodi do zaključka da su razlike između postojećih opisa valpovačke akcentuacije znatne te da je Klaićev opis od svih opisa najdetaljniji i najpouzdaniji. Drugi dio članka opisuje akcenatsku karakteristiku koja dijeli valpovački govor od ostalih slavonskih govora: povlačenje naglaska s dočetnoga sloga prozodijske riječi na početni slog. Navode se neke tipološke paralele iz drugih hrvatskih govora, zatim ruskoga i litavskoga jezika. Potvrđena je teza, koju je zastupalo više jezikoslovaca, da je povlačenje naglaska posljedica utjecaja mađarskog jezika na valpovački govor.
U prilogu je riječ o raspoređivanju suznačnih riječi, i to zamjenica i priloga (upitnih i odnosnih), čestica i veznika, u rečenicama ili surečenicama. To su riječi koje služe za povezivanje surečenica u sastavu nezavisnosloženih i zavisnosloženih rečenica (konjunktori i subjunktori) ili za povezivanje rečenica na razini teksta (konektori), za izražavanje raznolikih modalnih značenja, za označavanje upitnosti, za isticanje, za poticanje, za nijekanje i sl. Takve se riječi dijele u dvije skupine s obzirom na to mogu li funkcionirati i kao članovi rečeničnoga ustrojstva (zamjeničke riječi) ili ne mogu (ostala vezna sredstva i čestice). Riječi iz ove druge skupine mogle bi se (bar sa sintaktičkoga stajališta) nazvati suznačnima u užem smislu. Osobita će se pozornost posvetiti raspoređivanju suznačnih riječi ili spojeva koji, čiji, i, ni, niti, a, ali, ili, što, samo što, da, zar, zar da, kao da. Bit će također riječi i o raspoređivanju suznačnih (zamjeničkih) riječi u situacijama u kojima te riječi dolaze u funkcijama koje međusobno kolidiraju, npr. u funkciji subjunktora i u funkciji nesročnoga atributa, npr. To su pravila primjena kojih zahtijeva punu koncentraciju. odnosno To su pravila kojih primjena zahtijeva punu koncentraciju.
U ovome se radu opisuju glagoli negativnoga transfera kao zaseban sintaktičko-semantički razred u hrvatskome jeziku. Glagoli negativnoga transfera, primjerice glagol uzeti, kodiraju transfer nekoga predmeta između dviju osoba na obratan način od prototipnih dvoprijelaznih glagola poput dati. Naglasak se u opisu stavlja na povezanost semantičkih obilježja pojedinih glagola s njihovim sintaktičkim izrazom. Pokazuje se da odabir sintaktičkoga izraza kod glagola negativnoga transfera uvelike ovisi o tome implicira li radnja glagola neku šteta ili ne. Posebno važno mjesto u radu dano je opisu u hrvatskome inače slabo proučavanoga dativa štete. Opisana je njegova uloga u izražavanju implikacije štete, a njegova su glavna obilježja zatim povezana s većopisanim obilježjima drugih značenja dativa.
Iako je riječ o srodnim jezicima sa slobodnim redom riječi, hrvatski i poljski standardni jezik razlikuju se u obveznom redu riječi, između ostalog i u pozicioniranju klitika; hrvatski pokazuje tendenciju slijediti tzv. Wackernagelovo pravilo, dok u poljskom jeziku po tom pitanju vlada puno veća sloboda. U ovom radu iznosim rezultate analize pogrešaka u redu riječi u hrvatskom jeziku koje su u pisanim radovima činili studenti kroatistike s dvaju sveučilišta u Poljskoj. Pretpostavka temeljena na teoriji usvajanja stranog jezika bila je da su pogreške rezultat negativnog prijenosa iz materinskog jezika. No tijekom analize pojavila se potreba za daljnjim i detaljnijim istraživanjem (iako je indikativna, analiza pogrešaka daje tek djelomičan uvid u problematiku) kojim bi se preciznije ustanovili razlozi negativnog prijenosa. Na samom kraju navodim pedagoške implikacije ovog i potencijalnih budućih istraživanja navedene problematike.
Rječnik stranih riječi Bratoljuba Klaića prepoznat je kao ozbiljan, pouzdan i relevantan priručnik ne samo u stručnim krugovima nego i u širokome krugu zainteresiranih korisnika. Razlogom je takve posvemašnje zainteresiranosti nedvojbeno njegova obavijesnost i preglednost, ali i prikladnost leksikografske obradbe. Dobar dio rječničkoga korpusa Klaićeva Rječnika čine glagolske natuknice koje se u rječničkome članku obrađuju kao polazna i kao izvedena natuknica. U radu se razmatraju glagolske natuknice obrađene u prvim četirima izdanjima (1 1951., 2 1958., 3 1962., 4 1966.) jer su to jedina izdanja s Klaićevim autorskim potpisom. Propituje se status glagolskih natuknica u rječničkoj makrostrukturi, ustroj rječničkoga članka s glagolskom natuknicom kao polaznom ili izvedenom natuknicom te osobito primarne i sekundarne podatke o natuknici koji prikazuju prozodijske, morfološke, rječotvorne, etimološke, stilske, terminološke i semantičke obavijesti o glagolskoj natuknici.