Refine
Year of publication
- 2014 (60) (remove)
Document Type
- Article (60) (remove)
Language
- Croatian (60) (remove)
Has Fulltext
- yes (60) (remove)
Is part of the Bibliography
- no (60)
Keywords
- red riječi (11)
- word order (11)
- Bratoljub Klaić (10)
- Croatian language (8)
- hrvatski jezik (8)
- Adolf Bratoljub Klaić (4)
- Rječnik stranih riječi (4)
- accent (4)
- hrvatski standardni jezik (4)
- leksikografija (4)
- lexicography (4)
- naglasak (4)
- Dictionary of Foreign Words (3)
- Standard Croatian (3)
- accentuation (3)
- acute (3)
- akcentuacija (3)
- akut (3)
- orthography (3)
- pravopis (3)
- Croatian Church Slavonic language (2)
- Klaić (2)
- akcent (2)
- dialectology (2)
- dijalektologija (2)
- germanisms (2)
- germanizmi (2)
- hrvatski crkvenoslavenski jezik (2)
- kajkavski govori (2)
- kajkavski književni jezik (2)
- naglasna paradigma (2)
- naglasni sustav (2)
- novoštokavski (2)
- o-osnove (2)
- rječnik stranih riječi (2)
- tvorba riječi (2)
- word formation (2)
- čakavski (2)
- "one-word" idioms (1)
- (morfo)akcentologija (1)
- (morpho)accentology (1)
- -ах родительного падежа множественного числа (1)
- 17. stoljeće (1)
- 17th century (1)
- 18. stoljeće (1)
- 18th century (1)
- 19. stoljeće (1)
- 19th century (1)
- A. B. Klaić (1)
- Akzent (1)
- Andrija Torkvat Brlić (1)
- Antun Mažuranić (1)
- Banjole (1)
- Bartol Kašić (1)
- Bačka (1)
- Biblija (1)
- Bizovac speech (1)
- Common Slavic (1)
- Croatian language teachers’ attitude (1)
- Croatian linguistic atlas (1)
- Croatian orthography (1)
- Croatian phraseology (1)
- D. A. Parčić (1)
- Dictionary of foreign words (1)
- Držić (1)
- Dubrovnik literary language of the 17th century (1)
- Flesch Reading Ease readability formula (1)
- Gundulić (1)
- Hektorović (1)
- Hrvatski jezični atlas (1)
- Ikavian (1)
- Iž (1)
- Jevšček near Livek (1)
- Jevšček pokraj Livka (1)
- Kajkavian (1)
- Kajkavian dialect (1)
- Kajkavian grammars (1)
- Kajkavian literary language (1)
- Kajkavian subdialects (1)
- Kajkavian syntax (1)
- Kali (1)
- Komazini (1)
- Laute (1)
- Lower Podravina speeches (1)
- Lucić (1)
- Marko Marulić (1)
- Miroslav Krleža (1)
- Nadiško (Nadiža/Natisone) dialect of Slovene (1)
- Neo-Štokavian (1)
- Neoštokavian (1)
- Novi rječnik stranih riječi (1)
- Old Croatian legal terminology (1)
- Old Štokavian (1)
- Old Štokavian Podravian dialect (1)
- Periodization (1)
- Podgajci speech (1)
- Polish language (1)
- Popovo (1)
- Premantura dialects (1)
- Rimokatolička Crkva (1)
- Rječnik stranih riječi, izraza i kratica (1)
- Rječnik stranih riječi, izraza i kratica (Dictionary of Foreign Words, Phrases and Abbreviations) (1)
- SPE (1)
- Slavonian dialect (1)
- Slovene language (1)
- Southwest Istrian dialect group (1)
- Substantive (1)
- Ugljan (1)
- Valpovo dialect (1)
- Valpovo type speeches (1)
- Zažablje (1)
- absolute and relative quantifiers (1)
- abstract constructions (1)
- accent marking (1)
- accent system (1)
- accent type (1)
- accent typology (1)
- accentual paradigm (1)
- accentual system (1)
- acronyms (1)
- adjectival pronoun sam (1)
- adjective formation (1)
- adjectives (1)
- adverbs (1)
- anonymous prose comedies (1)
- apsolutni i relativni kvantifikatori (1)
- apstraktne konstrukcije (1)
- areal distribution (1)
- arealna distribucija (1)
- autobiografski diskurs (1)
- autobiographical discourse (1)
- besprijedložni izrazi (1)
- bilježenje naglasaka (1)
- bizovački govor (1)
- blends (1)
- case terms (1)
- circumposition (1)
- cirkumpozcija (1)
- classification (1)
- clause complex (1)
- clitics (1)
- clitics positioning (1)
- codification (1)
- colligation (1)
- common European phrasemes (1)
- complex verbal predicate (1)
- computer terminology (1)
- conjunctions (1)
- contact position (1)
- coordination (1)
- corpus linguistics (1)
- dativ štete (1)
- declension (1)
- definicije (1)
- definitions (1)
- determinatori (1)
- determiners (1)
- devoicing (1)
- dialect (1)
- dictionary entry (1)
- dictionary of foreign words (1)
- differences in accent marking (in the times of Klaić, compared to the present situation) (1)
- distaktna pozicija (1)
- ditransitive verbs (1)
- doseg negacije (1)
- dubrovački književni jezik XVII. stoljeća (1)
- dvoprijelazni glagoli (1)
- eastern Ludbreg-Podravina region (1)
- eliptična pozicija (1)
- elliptical position (1)
- etymological writing (1)
- eulogies (1)
- external factors (1)
- fazni glagoli (1)
- fonološko nazivlje (1)
- fonološko-sintaktičko sučelje (1)
- foreign words (1)
- formula čitkosti FRE (1)
- frazemi (1)
- frazemske polusloženice (1)
- function of literature (1)
- functional grammar (1)
- functional syntactic perspective (1)
- functional words (1)
- funkcije književnosti (1)
- funkcionalna gramatika (1)
- funkcionalna rečenična perspektiva (1)
- generative grammar (1)
- generative phonology (1)
- generativna fonologija (1)
- generativna gramatika (1)
- genitivno -ah (1)
- glagoli (1)
- glagoli govorenja (1)
- glagoli negativnog transfera (1)
- glagoli percepcije (1)
- glagolski okviri (1)
- glagolski vid (1)
- glasovi (1)
- glasovno nazivlje (1)
- govor (1)
- govori donje Podravine (1)
- grafoderivati (1)
- gramatika hrvatskoga jezika (1)
- grammars of Croatian language (1)
- graphoderivatives (1)
- grounding (1)
- hipotaksa (1)
- historical linguistics (1)
- historical sociolinguistics (1)
- historical syntax (1)
- hrvatska frazeologija (1)
- hrvatski pravopis (1)
- hypotaxis (1)
- i-glagoli (1)
- i-verbs (1)
- idioms (1)
- imenice (1)
- imenice srednjega roda o sklonidbe (1)
- imenska skupina (1)
- infinitiv (1)
- infinitive (1)
- informacijska struktura rečenice (1)
- information structure of the sentence (1)
- instrumental (1)
- interposition (1)
- interpozicija (1)
- istočna ludbreška Podravina (1)
- itembased constructions (1)
- jednačenje po zvučnosti (1)
- jezikoslovno nazivlje (1)
- jezična norma (1)
- jezična politika (1)
- jezična promjena (1)
- jezični kontakt (1)
- jezično usvajanje (1)
- jugozapadni istarski dijalekt (1)
- kajkavska sintaksa (1)
- kajkavske gramatike (1)
- kajkavski (1)
- klasifikacija (1)
- klitike (1)
- kodifikacija (1)
- koligacija (1)
- konstrukcije zasnovane na čestici (1)
- kontaktna pozicija (1)
- koordinacijske tvorenice (1)
- korijensko pisanje (1)
- korpusna lingvistika (1)
- language acquisition (1)
- language change (1)
- language contact (1)
- language policy (1)
- leksikografska analiza (1)
- leksički vid (1)
- lexical aspect (1)
- lexicographic analysis (1)
- linguistic norm (1)
- linguistic terminology (1)
- linguistic theory (1)
- lingvistika teksta (1)
- loanwords (1)
- malefactive dative (1)
- maritime terminology (1)
- markedness (1)
- metalepsa (1)
- metalepsis (1)
- metanarativnost (1)
- metanarrative (1)
- methodology (1)
- metodologija (1)
- modal verbs (1)
- modalni glagoli (1)
- modifiers (1)
- modifikatori (1)
- morfologija (1)
- morfonološko pravopisno načelo (1)
- morphology (1)
- morphophonological orthographic principle (1)
- nadiški dijalekt slovenskoga (1)
- naglasna tipologija (1)
- naravna fonologija (1)
- narječje (1)
- natural phonology (1)
- nazivlje glasovnih promjena (1)
- nazivlje jezikoslovnih disciplina (1)
- negacija (1)
- negation (1)
- negativan prijenos (1)
- negative concord (1)
- negative transfer (1)
- nenaglašene sintaktičke jedinice (nenaglasnice/klitike) (1)
- neuter o-stem nouns (1)
- niječno slaganje (1)
- non-prepositional phrases (1)
- noun phrase (1)
- o-stem (1)
- o-stems (1)
- obezvučivanje (1)
- obilježenost (1)
- occasionalisms in advertisements (1)
- optimality theory (1)
- optimalnosna teorija (1)
- općeeuropski frazemi (1)
- općeslavenski (1)
- orthographic methodology (1)
- osobno ime (1)
- padežno nazivlje (1)
- parataksa (1)
- parataxis (1)
- parenteza (1)
- parenthesis (1)
- particles (1)
- periodizacija (1)
- personal name (1)
- phase verbs (1)
- phonological terminology (1)
- phonology-syntax interface (1)
- pisanje i izgovor jata (1)
- pivot-constructions (1)
- pivot-sheme (1)
- pleonastična pozicija (1)
- podgajački govor (1)
- pokrate (1)
- poljski jezik (1)
- položaj niječnih izraza (1)
- položaj zanaglasnica (1)
- polusloženice (1)
- pomorsko nazivlje (1)
- position of enclitics (1)
- position of negative expressions (1)
- posmrtni govori (1)
- postpozicija (1)
- posuđenice (1)
- povijesna sintaksa (1)
- povijesna sociolingvistika (1)
- povijesno jezikoslovlje (1)
- povijest hrvatskoga jezika (1)
- povijest hrvatskoga jezičnoga standarda (1)
- povratni glagoli (1)
- pozicioniranje klitika (1)
- praksa poučavanja (1)
- pravopisna metodologija (1)
- predicate (1)
- predikat (1)
- premanturski govori (1)
- preposition (1)
- prepositional phrases (1)
- prepozicija (1)
- prevođenje i recepcija starogrčkih tragedija (1)
- pridjevi (1)
- prijedlozi (1)
- prijedložni izrazi (1)
- prijevodni i paralelni korpusi (1)
- prilozi (1)
- prokliza (1)
- pronouns (1)
- prosody (1)
- razlike u bilježenju naglasaka (u Klaićevo vrijeme i danas) (1)
- računalno nazivlje (1)
- readability (1)
- reading (1)
- referencija (1)
- reflexive verbs (1)
- reklamni diskurs (1)
- reklamni okazionalizmi (1)
- relatives terminology (1)
- rječnički članak (1)
- rodbinsko nazivlje (1)
- rusizmi (1)
- russianisms (1)
- scope of negation (1)
- semantic change (1)
- semantička promjena (1)
- sintaksa (1)
- sintaktički razvoj (1)
- sklonidba (1)
- slavonski dijalekt (1)
- slogotvorno r (1)
- slovenski jezik (1)
- složena rečenica (1)
- složeni glagolski predikat (1)
- smješnice (1)
- sound terms (1)
- starohrvatska pravna terminologija (1)
- staroštokavski (1)
- staroštokavski podravski govori (1)
- statistical text analysis (1)
- statistička analiza teksta (1)
- stavovi nastavnika hrvatskog jezika (1)
- stopljenice (1)
- strane riječi (1)
- stress (1)
- stress shifting (1)
- subordinacijske tvorenice (1)
- subordination (1)
- suznačne riječi (1)
- syntactic development (1)
- syntax (1)
- teaching practice (1)
- tekst (1)
- tekstologija (1)
- teorija jezika (1)
- teorija optimalnosti (1)
- terminology of sound changes (1)
- terms denoting linguistic disciplines (1)
- text (1)
- text linguistics (1)
- textology (1)
- the Bible (1)
- the Croatian Kajkavian literary language (1)
- the Roman Catholic Church (1)
- the discourse of advertising (1)
- the history of Croatian language (1)
- time (1)
- translation and reception of ancient Greek tragedy in Croatia (1)
- translational and parallel corpora (1)
- tvorba pridjeva (1)
- unstressed syntactic units (clitics) (1)
- valpovački govor (1)
- valpovački tip govora (1)
- vanjski faktori (1)
- verb frames (1)
- verbal aspect (1)
- verbs (1)
- verbs of negative transfer (1)
- verbs of perception (1)
- verbs of speaking (1)
- veznici (1)
- voicing assimilation (1)
- vrijeme (1)
- words of the Russian origin (1)
- zamjenice (1)
- zamjenički pridjev sam (1)
- Čakavian (1)
- čakavian (1)
- čakavisch (1)
- čakavsko narječje (1)
- čestice (1)
- čitanje (1)
- čitkost (1)
- Šaptinovci type speeches (1)
- Šokci (1)
- šaptinovački tip govora (1)
- šokački (1)
- история хорватского языкового стандарта (1)
- написание и произношение буквы ять (1)
- слогообразующее р (1)
- хорватский стандартный язык (1)
U radu se analizira metoda opisa tvorbe pridjeva u Grammatik der illyrischen Sprache (Wien, 1854.) Andrije Torkvata Brlića i u Slovnici Hèrvatskoj za gimnazije i realne škole (Zagreb, 1859.) Antuna Mažuranića. Modeli se opisa tvorbe pridjeva propituju s obzirom na tvorbene načine te pripadajuće im sufikse i tvorbene preoblike. Dobiveni se rezultati analize uspoređuju sa suvremenim pristupima gramatičkim tvorbenim opisima pridjeva u hrvatskome jeziku.
U radu su prikazana dosadašnja istraživanja u području statističke analize teksta, s posebnim naglaskom na razvoj formula čitkosti. Pored teorijskog objašnjenja čitanja, razumijevanja i čitkosti, prikazani su rezultati analize korpusa tekstova na engleskom i hrvatskom jeziku. Na kraju, preporučuje se formula čitkosti za hrvatski jezik, modificirana prema Fleschovoj formuli za engleski jezik, koja se može koristiti kao objektivni pokazatelj za grubu procjenu težine teksta na hrvatskom jeziku.
U redu riječi prijedlozi imaju relativno stalno mjesto po kojemu su i nazvani – predlažu se ispred riječi na koju se odnose. U gramatikama se još spominje i postpozicija, kad prijedlozi dolaze iza riječi na koju se odnose (svemu unatoč...). U ovom radu prijedlozi se ne promatraju na morfološkoj razini, dakle na razini jedne riječi, nego se promatraju kao funkcionalna skupina koja uključuje i višerječne prijedložne izraze. Analizom su obuhvaćene i sveze riječi, odnosno koligacije temeljene na gramatičkoj uvjetovanosti sastavnica, a koje tvore jednu značenjsku cjelinu. Ta dva metodološka pomaka u percepciji prijedloga i u percepciji riječi pokazuju da se prijedlog može naći i u drugim pozicijama te se u radu analizira gdje se sve u rečenici mogu naći prijedlozi.
Tema je našega rada položaj zamjeničkoga pridjeva sam uz naglašeni oblik povratne zamjenice (sebe) unutar konstrukcija s pravim povratnim glagolima. U tim konstrukcijama zamjenički pridjev sam može biti u akuzativu ili u nominativu (hvalim sam sebe / hvalim samog sebe). Poznato je svojstvo zamjeničkoga pridjeva sam da u pojačajnome značenju najčešće slijedi iza lične zamjenice, ali prethodi imenicama (On sam to radi. / Sama Marija to radi.). Cilj je ovoga istraživanja utvrditi koji mu je neobilježeni položaj uz povratnu zamjenicu te ponaša li se drukčije s obzirom na red riječ kad je u nominativnome ili u akuzativnome obliku.
U članku se opisuje naglasak imenica u govoru mjesta Kali na otoku Ugljanu. Uvodni dio rada čini kraći prikaz kaljskih glasova i deklinacije kaljskih imenica, jezgru čini pregled kaljskih imeničkih naglasnih paradigama te naglaska imenica s prefiksima i sufiksima, a na kraju se nalaze popis češćih kaljskih imenica i kraći kaljski tekst kao primjer govora.
Sadržaj: 1. Uvod; 2. Glasovi; 3. Oblici imenica; 4. Naglasak imenica; 5. Naglasak imenica s nekim sufiksima i prefiksima; 6. Češće kaljske imenice podijeljene na sinkronijske naglasne paradigme; 7. Primjer kaljskoga govora; Literatura
O kognitivnim temeljima položaja modifikatora, determinatora i kvantifikatora u imenskoj sintagmi
(2014)
U središtu je pozornosti ovoga rada redoslijed pridjevnih (premodifikacijskih), determinacijskih te kvantifikacijskih sastavnica višestrukosloženih imenskih sintagmi u hrvatskom jeziku. Metodologijom kognitivne gramatike (Langacker 1987, 1991, Taylor 2002, Radden i Dirven 2007) na nekoliko se tipičnih primjera najprije objašnjavaju značenjski aspekti koji uvjetuju neutralan redoslijed njihovih sastavnica, a zatim se preispituje manja ili veća neovjerenost pojedinih konstrukcija pri promjeni redoslijeda sastavnica. Ključnim semantičko-pragmatičkim čimbenikom koji uvjetuje veću ili manju ovjerenost takvih konstrukcija, a uvjetovanu promjenom redoslijeda sastavnica, smatra se referencija odnosno ‘usidrenje’ (engl. grounding) koja se odnosi na uspostavljanje „mentalnoga kontakta” sudionika govornoga čina s referentom imenske sintagme. S obzirom na to posebna se pozornost posvećuje značenjskim razlikama između elemenata referencije – determinatora, relativnih i neodređenih apsolutnih kvantifikatora – te pridjevnih premodifikatora i određenih apsolutnih kvantifikatora (brojeva) koji to nisu.
U ovome će se radu dati uvod u optimalnosnu teoriju (engl. Optimality Theory, Prince i Smolensky 1991/1993, 2004), jednu od najznačajnijih suvremenih teorija jezika. Iako uživa najveći ugled među fonolozima, prikazat će je se kao opću jezičnu teoriju s naglaskom na njezinu primjenu u fonologiji. Prikazat će se kontekst njezina nastanka s obzirom na tada vodeću generativnu fonološku teoriju i naravnu fonologiju te će se predstaviti njezino polazište i ciljevi. Objasnit će se temeljni pojmovi optimalnosne teorije (ograničenja, obilježenost, vjernost, optimalnost) i pretpostavljeni model gramatike (input, output, generator, evaluator) te će se uvesti u princip jezične analize u njezinu teorijskom okviru, a analiza će se oprimjeriti na dvjema fonološkim pojavama – jednačenju šumnika po zvučnosti u suglasničkome skupu i obezvučivanju na kraju riječi.
Autor, motiviran ponajprije poznatom pretpostavkom o tome da je Marko Marulić možda studirao pravne znanosti, prvo daje pregled dosadašnjih ograničenih pokušaja da se govori o pravnoj terminologiji u Marulićevu opusu na hrvatskom jeziku. Poslije se, s obzirom na to da se u prikazanoj literaturi katkada implicira (ali i eksplicira) da se Marulić koristi tim terminima zato što je bio pravnik, pretragom spomenutog opusa u potrazi za potencijalnim pravnim terminima pokušava utvrditi može li se takvo razmišljanje bolje potkrijepiti ili pak opovrgnuti. Na kraju se raspravlja o metodološkim problemima, ograničenjima, ali i mogućnostima poboljšanja takvih filoloških istraživanja.
Na tragu učenja praške funkcionalne (aktualne) rečenične perspektive o osnovnom i aktualiziranom redu riječi razmatrat će se redoslijed sastavnica u složenim strukturama (subordiniranima i koordiniranima). U prvome redu zanimat će nas poredak surečenica (klauza) u sastavu zavisnosložene rečenice. Postavlja se naime pitanje čime sve može biti uvjetovana anteponiranost zavisne surečenice (tzv. inverzija), i to u različitim tipovima tekstova odnosno komunikacijskim situacijama (npr. u akademskom/ znanstvenom i/ili predavačkom diskursu, potom u privatnim razgovorima itd.). U tu svrhu pozornost ćemo obratiti na primjere poput ovih: Kao što je naslovom najavljeno, bavit ćemo se složenim rečenicama.; Kako bismo ubrzali objavljivanje zbornika, želja nam je što prije skupiti radove.; Kao što je prethodno rečeno, nastava počinje u listopadu.; Ako ne prekineš s glupostima, odlazim!; Dok ne ispraviš jedinice, ništa od izlazaka! i sl. Što se pak nezavisnosloženih rečenica tiče, ponajprije ćemo se suočiti s pitanjem utvrđivanja primarnog redoslijeda sastavnica (Sjedim i razmišljam. ili Razmišljam i sjedim.), da bismo potom pokušali utvrditi moguće razloge remećenja toga redoslijeda (npr. Umro – brao trešnje i pao sa stabla. prema Popeo se, brao trešnje, pao sa stabla, umro.). Naposljetku budući da pristajemo uz gledište da se već složena rečenica može smatrati činjenicom teksta (J. Silić), ali i zbog toga što se aktualizirani red riječi/komponenata ostvaruje upravo u (kon)tekstualno uključenoj rečenici, u svjetlu ćemo novije lingvistike teksta (R. de Beaugrande i W. Dressler) o redoslijedu komponenata promišljati kao o kohezivnom sredstvu.