Refine
Year of publication
- 2007 (42) (remove)
Document Type
- Article (42)
Language
- Croatian (42) (remove)
Has Fulltext
- yes (42)
Is part of the Bibliography
- no (42)
Keywords
- Kroatisch (37)
- Rezensionen (17)
- Kajkavisch (6)
- Lexikographie (3)
- Personennamenkunde (3)
- Familienname (2)
- Geschlechterforschung (2)
- Numerale (2)
- Phraseologie (2)
- Standardsprache (2)
- Wortbildung (2)
- Altkirchenslawisch (1)
- Altkroatisch (1)
- Anaphora (1)
- Berge, Petar (1)
- Bibel (1)
- Bibelübersetzung (1)
- Biologische Kategorie (1)
- Bosnisch (1)
- Cakavisch (1)
- Dialog (1)
- Elemente der Mundart im Prozess des Verlorengehens (1)
- Ellipse <Linguistik> (1)
- Entscheidungsfrage (1)
- Faux amis (1)
- Feministische Linguistik (1)
- Frage (1)
- Franziskaner (1)
- Germanismus (1)
- Glagoliza (1)
- Grammatiklehrbuch (1)
- Heiligenname (1)
- Illyrisch (1)
- Interdialekt (1)
- Italienisch (1)
- Komposition <Wortbildung> (1)
- Kompositum (1)
- Konjunktion (1)
- Konstativ (1)
- Konversion <Linguistik> (1)
- Latinismus (1)
- Lexikalisierung (1)
- Lexikon (1)
- Monolinguales Wörterbuch (1)
- Morphonologie (1)
- Nahrung als phraseologische Komponente (1)
- Partikel (1)
- Partizip (1)
- Performanz <Linguistik> (1)
- Personenname (1)
- Präposition (1)
- Präpositionspaar (1)
- Präsens (1)
- Quantor (1)
- Rechtschreibung (1)
- Rumänisch (1)
- Russisch (1)
- Slawizismus (1)
- Soziale Kategorie (1)
- Sprachkontakt (1)
- Sprachnorm (1)
- Sprechakt (1)
- St. Juraj (1)
- Stereotypie (1)
- Stereotypisierung (1)
- Substantiv (1)
- Substrat <Linguistik> (1)
- Tadijanovi´c, Blaz (1)
- Textlinguistik (1)
- Tundalus <Prosa> (1)
- Umgangssprache (1)
- Verbalstamm (1)
- Verkehrssprache (1)
- Vokal (1)
- Vokalreduktion (1)
- Vokalwandel (1)
- Wortschatz (1)
- Zentralisierung <Linguistik> (1)
- feste Elemente der Mundart (1)
Institute
- Extern (42)
U ovome radu analizira se dio korpusa hrvatskih i ruskih frazema s kulinarskim elementima kao komponentаma i onih koji u svom semantičkom talogu imaju sliku povezanu s jelom. Cilj rada je prikazati simbolički, metaforički i konotativni potencijal hrane kao frazeološke komponente putem analize načina izgradnje frazeološkog značenja, te istaknuti najočitije sličnosti i najzanimljivije razlike između ovakvog tipa frazeologije u hrvatskom i ruskom jeziku.
Govorni se činovi najlakše prepoznaju i razgraničuju u dijalogu pa su dramski tekstovi vrlo pogodni za analizu i propitivanje teorije govornih činova. Krležinoj drami U agoniji možemo pristupiti kao korpusu za oprimjerenje konstativnoga i performativnoga shvaćanja jezika. U toj se drami sukob doista gradi na oprečnome shvaćanju jezika, a to se i verbalno eksplicira, pa se drama odvija na svojevrsnoj metajezičnoj razini gdje se glavni karakteri “svađaju” zato što govore različitim jezicima. Govorni činovi u drami, posebice komplimenti, analizirani su i s aspekta feminističke lingvistike.
Međimurski interdijalekt
(2007)
U radu autor donosi rezultate istraživanja razgovornog jezika odabrane skupine mlađih govornika međimurskog dijalekta. U prvom se dijelu rada opisuju “čvrsti dijelovi” međimurskoga dijalekta, tj. one osobine toga dijalekta koje su se u ispitivanom govoru očuvale kod većine ispitanika i koje će najvjerojatnije još vrlo dugo opstati. U drugom dijelu rada opisuju se one osobine toga dijalekta za koje se čini da su u govoru većine ispitanika nestale ili se vidi tendencija nestajanja. Situacija nalik opisanoj u ovom radu sve se više zamjećuje i na terenskim istraživanjima toga dijalekta.
U radu se raspravlja o leksikografskom postupku koji se primjenjuje u izradbi Rječnika hrvatskoga kajkavskoga književnog jezika pri uspostavljanju nadnatuknice i kanonskih likova za dvadesetak potvrđenih leksičkih varijanata za ‘rajnski forint’, novčanu jedinicu koja označuje kovani novac u uporabi u Hrvatskoj od 16. do 19. stoljeća. Nakon navođenja svih kontekstualnih potvrda, utvrđuje se vrijednost novčane jedinice i podrijetlo naziva, provodi se morfološka analiza leksema, određuju se kanonski likovi i njihove gramatičke odrednice te se lik rajniški uspostavlja kao najreprezentativniji gdje se donose etimologija i definicija. Dvadesetak leksičkih varijanata za naziv ‘rajnski forint’ posljedica su različitih jezičnih procesa u prihvaćanju, upotrebi i adaptaciji toga naziva u kajkavskom književnom jeziku.
Deklinacija brojeva dva, oba, tri i četiri u kajkavskim pravnim tekstovima od 16. do 18. Stoljeća
(2007)
Autori se u članku bave deklinacijom brojeva dva, oba, tri i četiri u kajkavskim tekstovima pravne regulative od 16. do 18. stoljeća. Kao korpus za jezičnu analizu uzimaju 23 teksta iz 16. st., 40 tekstova iz 17. st. i 19 tekstova iz 18. st. U jezičnoj se analizi posebna pažnja posvećuje usporedbi između oblika dvojine i množine u deklinaciji brojeva dva i oba, kao i razvoju množinskih oblika u deklinaciji brojeva tri i četiri. Autori navode sve zabilježene oblike brojeva dva, oba, tri i četiri, uspoređuju njihovu pojavnost u različitom vremenskom presjeku i na temelju rezultata jezične analize nude deklinacijski tip navedenih brojeva. Deklinacija brojeva u kosim padežima promatra se s obzirom na to jesu li navedeni brojevi dijelom prijedložnih ili neprijedložnih izraza, a posebno je pitanje učestalosti indeklinabilnih oblika.
U radu se obrađuju načini tvorbe pridjeva, priloga, prijedloga, zamjenica i veznika na primjerima iz Tadijanovićeva djela „Svašta po malo“. Posebno se upozorava na tipove tvorba koji su neobični zbog značenja koje ima tvorenica, na tvorbu neuobičajenih tvorenica prema već postojećim modelima, na različite pristupe i tumačenja u određivanju tvorbenih načina te na odnos motiviranih i nemotiviranih riječi sa stajališta povijesne i suvremene tvorbe. Analizirani se primjeri uspoređuju s potvrdama iz „Rječnika hrvatskoga ili srpskoga jezika JAZU“.
U radu se predstavlja rukopisni rječnik Vocabolario italiano-illirico, dvojezični hrvatsko-talijanski rječnik, djelo Dubrovčanina fra Lovre Cekinića. Rukopis je nastao 40-ih godina 18. stoljeća, a danas se čuva u biblioteci Samostana Male braće u Dubrovniku. Analizira se autorova leksikografska metoda te se naznačuje leksičko bogatstvo desne, hrvatske strane.
Parni prijedlozi
(2007)