Linguistik
Refine
Year of publication
- 2008 (77) (remove)
Document Type
- Article (43)
- Part of a Book (14)
- Preprint (11)
- Conference Proceeding (4)
- Review (4)
- Book (1)
Language
- Croatian (42)
- German (17)
- English (16)
- French (1)
- Portuguese (1)
Has Fulltext
- yes (77)
Is part of the Bibliography
- no (77)
Keywords
- Linguistik (18)
- Rezension (18)
- Germanistik (12)
- Russland (12)
- Kroatisch (7)
- Deutsch (6)
- Grammatik (4)
- Multicomponent Tree Adjoining Grammar (4)
- Range Concatenation Grammar (4)
- Syntaktische Analyse (4)
- Cakavisch (3)
- Morphologie (3)
- Syntax (3)
- Aspekt <Linguistik> (2)
- Dialektologie (2)
- German (2)
- Kajkavisch (2)
- Kiezdeutsch (2)
- Lexikographie (2)
- Literatursprache (2)
- Morphologie <Linguistik> (2)
- Phonologie (2)
- Soziolinguistik (2)
- Sprachpurismus (2)
- (Morpho)syntactic focus strategy (1)
- Ableitung <Linguistik> (1)
- Acquisition (1)
- Adverb (1)
- Akkusativ (1)
- Akzent (1)
- Altkirchenslawisch (1)
- Antezedenz <Linguistik> (1)
- Antonym (1)
- Arabisch (1)
- Automatentheorie (1)
- Broad focus (1)
- Computerlinguistik (1)
- Deixis (1)
- Della Bella, Ardelio (1)
- Determinativ (1)
- Diachronie (1)
- Diskursanalyse (1)
- Djuro Ferić (1)
- Ekavisch (1)
- Elite (1)
- Fachsprache (1)
- Focus ambiguity (1)
- Focus marker (1)
- Formale Sprache (1)
- Fremdenfeindlichkeit (1)
- Genitiv (1)
- Grammaires d’arbres adjoints à composantes multiples (1)
- Grammatiktheorie (1)
- Gundulić, Ivan (1)
- Gur (1)
- Ikavisch (1)
- Infinitkonstruktion (1)
- Informationsstruktur (1)
- Jagi´c (1)
- Jugendsprache (1)
- Kollokation (1)
- Kompositum (1)
- Kongress (1)
- Konjunktion (1)
- Konsekutivsatz (1)
- Kontrastive Grammatik (1)
- Latium / Mundart (1)
- Lehnwort (1)
- Lexikalisch funktionale Grammatik (1)
- Machine Learning (1)
- Mareti´c (1)
- Mosambik (1)
- Motion <Linguistik> (1)
- Mozambique (1)
- Moçambique (1)
- Multicomponent Tree Adjoining Grammars (1)
- Ngoni (1)
- Ngoni-Sprache (1)
- Nomen (1)
- Numerale (1)
- Objektivierung (1)
- Online-Publikation (1)
- Ortsname (1)
- Palatal (1)
- Passionsdarstellung (1)
- Phonetik (1)
- Phraseologie (1)
- Poetizität (1)
- Possessivität (1)
- Proklise (1)
- Ragusa (1)
- Range Concatenation Grammars (1)
- Rechtschreibung (1)
- Reflexives Verb (1)
- Reformismus (1)
- Relativsatz (1)
- Retroflex (1)
- Russisch (1)
- Schrift (1)
- Schweiz (1)
- Sibenik (1)
- Slavonic Languages (1)
- Sprachwandel (1)
- Stadtname (1)
- Standardisierung (1)
- Subjektivität (1)
- Synonym (1)
- Tagging (1)
- Tarragona <2008> (1)
- Tempus (1)
- Textlinguistik (1)
- Tomislav (1)
- Tone language (1)
- Tree Tuple (1)
- Tree-Adjoining Grammar (1)
- Tschetschenisch (1)
- Valenz <Linguistik> (1)
- Vatroslav (1)
- Wortschatz (1)
- Wörterbuch (1)
- Zadar (1)
- antecedent (1)
- compounds (1)
- consequential sentence constructions (1)
- educational proposals (1)
- genitive case (1)
- grammaires à concaténation d’intervalles (1)
- grammar (1)
- infinitive consequential constructions (1)
- language change (1)
- linking elements (1)
- légère sensibilité au contexte (1)
- migrants’ language (1)
- mild context-sensitivity (1)
- multi-ethnolect (1)
- possessive adjective (1)
- relative clause (1)
- syntactic models (1)
Institute
- Extern (77) (remove)
U radu se analizira jezik opisan u Della Bellinoj gramatici u odnosu na jezik jednoga od književnih djela koja su mu bila uzorom – Suze sina razmetnoga Ivana Gundulića. Istraživanje je usmjereno na imeničke oblike u obama djelima. Sličnosti i razlike komentiraju se za svaku deklinaciju posebno, i to sustavno za svaki padež. Budući da su neke uvjetovane formom Della Bellina književnoga predloška, pritom se upozorava na stvarne i prividne razlike.
J. Melvinger u radu o supstandardnome prijedložnom infinitivu (1982.) ne spominje mogućnost infinitivne kondenzacije posljedičnih ustrojstava, ni prijedložnog ni besprijedložnog infinitiva, iako donosi primjere u kojima je riječ o infinitivnoj prijedložnoj konstrukciji koja je priložna oznaka posljedice, a ne priložna oznaka načina, kako ona tvrdi: Kožnata jakna smiješna, a šal oko vrata škaklja za poludjeti. Tu mogućnost ne spominje ni u svojoj disertaciji (iako navodi primjere koje mi razumijevamo kao posljedične konstrukcije), a ne navodi je ni M. Ivić.
Jagić o Maretiću
(2008)
U radu se nastoje prikazati i kontekstualizirati Dujmušićevi jezikoslovni doprinosi očuvanju hrvatskoga standardnog jezika. Puristički se radovi, među kojima je najzanimljiviji i najopširniji “Antibarbarus hrvatskoga jezika”, klasificiraju prema Thomasovoj (1991) kategorizaciji purističke djelatnosti. Dujmušić je zanimljiv ne samo zbog izazovne, potpune anonimnosti, nego i zbog toga što je u vrijeme opozicije između vukovskoga i antivukovskoga purizma bio na onoj slabijoj, antivukovskoj strani. Znanstvena je recepcija Dujmušićeva rada potpuno izostala, što znači da njegove jezikoslovne prinose valja i prikazati i evaluirati.
U radu se iznosi pokušaj razvrstavanja glagola s elementom se u valencijskome rječniku hrvatskih glagola. Kao predložak poslužila je obrada iste vrste glagola u češkome elektroničkom valencijskom rječniku VALLEX, kao i prototipno-kontekstualna analiza povratnih glagola Branimira Belaja. Glagoli se razvrstavaju na temelju gramatičkih i semantičkih kriterija.
Ključne riječi: valencija; valencijski rječnik; glagoli sa se; element se kao čestica i kao zamjenica
U radu će biti riječi o imenicama koje označuju mjeru i koje se redovito pojavljuju u akuzativu iako bi sintaktički na tome mjestu trebao doći koji drugi oblik. Učestalom upotrebom u akuzativnome obliku te imenice gube svoje osnovno morfološko obilježje – promjenjivost, a time i svoju nedvojbenu pripadnost imenicama kao vrsti riječi i nameću pitanje kako ih obraditi u rječniku.
Leksičke funkcije kao pokazatelji značenjskih odnosa u kolokacijskim svezama hrvatskoga jezika
(2008)
U radu se na primjerima kolokacijskih sveza hrvatskoga jezika analiziraju leksičke funkcije koje je unutar svojega teorijskoga modela značenje – tekst razradio Igor Meljčuk. Na uzorku od desetak leksičkih funkcija koje predstavljaju opće značenjske modele primjenjive u svim jezicima opisuju se značenjski odnosi na osnovi kojih nastaju kolokacijske sveze, dakle, jezične jedinice koje po svojoj strukturi nadilaze razinu jedne riječi, tj. leksema.
Die Geschichte der Beziehungen zwischen Literaturwissenschaft und Linguistik im Rahmen der Germanistik in den letzten 50 Jahren ist durchaus wechselvoll: einer zunehmenden Abkühlung, ja Entfremdung auf der einen Seite steht auf der anderen das wachsende Interesse an gemeinsam fruchtbar zu beackernden Arbeitsfeldern gegenüber. Ein Streifzug durch die Jahrgänge der Siegener Zeitschrift für Literaturwissenschaft und Linguistik (LiLi) seit den frühen 70er Jahren gibt davon ebenso Zeugnis wie aktuelle Projekte kritischer Kooperation (Kasten/Neuland/Schönert 1997, Hoffmann/Kessler Hrsg. 2003) oder der Versuch einer wissenschaftsgeschichtlichen Aufarbeitung des Verhältnisses der beiden Fächer durch das Marbacher Literaturarchiv (Haß/König Hrsg. 2003). Im folgenden Beitrag wird ein kurzer Blick auf die diesbezügliche Situation in der Schweiz geworfen und ein konzeptueller Zugriff auf mögliche Berührungspunkte exemplarisch skizziert.