Linguistik-Klassifikation
Refine
Year of publication
Document Type
- Article (66) (remove)
Language
- English (29)
- German (25)
- Croatian (6)
- Portuguese (6)
Has Fulltext
- yes (66) (remove)
Keywords
- Deutsch (21)
- Syntax (12)
- Sinotibetische Sprachen (6)
- Generative Transformationsgrammatik (5)
- Semantik (5)
- Lexikologie (4)
- Tibetobirmanische Sprachen (4)
- Chinesisch (3)
- Englisch (3)
- Kroatisch (3)
Institute
This paper discusses the types of relative clause and noun complement structures found in the Rawang language, a Tibeto-Burman language of northern Myanmar, as well as their origin and uses, with data taken mainly from naturally occurring texts. Two types are preposed relative clauses, but in one the relative clause is nominalized, and in the other it is not. The non-nominalized form with a general head led to the development of nominalizing suffixes and one type of nominalized relative clause structure. As the nominalized form is a nominal itself, it can be postposed to the head in an appositional structure. There is also discussion of the Rawang structures in the context of Tibeto-Burman and the development of relative clause structures in the language family.
Many linguists in China and the West have talked about Chinese as a topic-comment language, that is, a language in which the structure of the clause takes the form of a topic, about which something is to be said, and a comment, which is what is said about the topic, rather than being a language with a subject-predicate structure like that of English. Y. R. Chao (1968), for example, said that all Chinese clauses have topic-comment structure and there are no exceptions.
Ausgehend von der Engelschen Auffassung der Situativergänzungen wird hier an die Adverbialia mittels neu vorgeschlagener analytischer Verfahren herangegangen. Diese Studie leistet zum einen eine einheitliche Beschreibung bestimmter Verben - "stattfinden", "gebären", "sterben", "erschehen", "anfangen", "öffnen" und "beginnen" - und bietet zum anderen syntaktische, semantische, morphosyntaktische und kommunikative Unterscheidungsmittel für strittige Fälle bei der Unterscheidung zwischen adverbialen Ergänzungen und adverbialen Angaben. Das in diesem Aufsatz Dargestellte kann akzeptiert oder revidiert werden, aber der empirische Teil zeigt eindeutige Ergebnisse.
U radu se prikazuje i analizira leksikografski status brojevnih riječi u Rječniku hrvatskoga kajkavskoga književnog jezika. Prilaže se popis brojevnih riječi obrađenih u rječniku, utvrđuje se u kojoj su mjeri u rječničkome članku zastupljeni elementi gramatičkoga opisa i navode li se oni dosljedno. Analiziraju se elementi definicije brojevnih riječi i njezina koherentnost.
U radu se daje pregled problema povezanih s normativnim statusom čestičnih/vezničkih skupina da li, je li i čestice/veznika li. Pokazuje se da postoji nekoliko pogrješaka povezanih s tumačenjem normativnog statusa i raspodjele tih skupina i te čestice te se provjerava normativno pravilo prema kojemu skupinu da li treba u standardnome jeziku zamijeniti česticom li (o tome se posve pogrješno često piše kao o zamjeni da li s je li, a skupina je li, s iznimkom skupine je li da koja ima funkciju dopunskoga pitanja, u standardnome jeziku ne postoji kao čestična/veznička skupina jer je njezin prvi član uvijek 3. lice prezenta glagola biti). Određuje se normativni status skupine je li, tj. pokazuje se da je ona u hrvatskome jeziku ili zastarjela ili da pripada razgovornomu stilu. Također se provjeravaju pravila u skladu s kojima se normativni status skupine da li u izravnome pitanju razlikuje od njezina statusa u neizravnome pitanju i prema kojima se skupina da li i u standardnome jeziku pojavljuje pri izricanju potvrdnosti te u alternativnim pitanjima. Donose se uvjeti zamjenjivosti skupina da li česticom/veznikom li, tj. izdvajaju se sintaktički konteksti u kojima ta zamjena nije potrebna ili nije moguća.
U radu se analizira sintaktička funkcija participa u hrvatskome jeziku 15./16. st. jer su se otprilike u to vrijeme u sintaktičkom ustrojstvu (staro)hrvatskoga jezika događale vrlo krupne jezične promjene, koje su posljedica “departicipijalizacije” participa, tj. preobrazbe naslijeđenih participnih oblika u glagolske priloge.
Syntactic negation and particularly the position of the negative particle 'nicht' are challenging themes not only for learners of German as a foreign language, but also for teachers and researchers of the grammar of German. This paper gives an overview of recent studies related to negation in Modern German. In its main part, it presents results of empirical research on the relationship between syntax and prosody in the field of negation.