490 Andere Sprachen
Refine
Year of publication
Document Type
- Article (224) (remove)
Language
Has Fulltext
- yes (224)
Is part of the Bibliography
- no (224)
Keywords
- Deutsch (20)
- Türkisch (14)
- Croatian language (13)
- hrvatski jezik (13)
- red riječi (13)
- word order (12)
- Bratoljub Klaić (10)
- Kroatisch (9)
- Polnisch (7)
- Linguistik (6)
- hrvatski standardni jezik (6)
- pravopis (6)
- Croatian (5)
- Metapher (5)
- Rezension (5)
- Tschechisch (5)
- accentuation (5)
- akcentuacija (5)
- leksikografija (5)
- lexicography (5)
- naglasak (5)
- orthography (5)
- tvorba riječi (5)
- word formation (5)
- Übersetzung (5)
- Čakavian (5)
- Adolf Bratoljub Klaić (4)
- Akzent (4)
- Cakavisch (4)
- Englisch (4)
- Etymologie (4)
- German (4)
- Lehnwort (4)
- Rječnik stranih riječi (4)
- accent (4)
- acute (4)
- akut (4)
- hrvatski (4)
- čakavski (4)
- 18. stoljeće (3)
- Deutschland (3)
- Dialektologie (3)
- Dictionary of Foreign Words (3)
- Fremdsprachenunterricht (3)
- Kajkavian (3)
- Nominalisierung (3)
- Slowenisch (3)
- Standard Croatian (3)
- Turkish (3)
- Türkei (3)
- Urslawisch (3)
- dialectology (3)
- dijalektologija (3)
- kajkavski (3)
- morfologija (3)
- naglasna paradigma (3)
- prijedlozi (3)
- sintaksa (3)
- syntax (3)
- 18th century (2)
- Albanisch (2)
- Chinesisch (2)
- Croatian Church Slavonic language (2)
- Deutsch als Fremdsprache (2)
- Diboov zakon (2)
- Dybo’s law (2)
- European Portuguese (2)
- Fachsprache (2)
- Fremdsprachenlernen (2)
- Germanistik (2)
- Germany (2)
- Gorski kotar (2)
- Indogermanische Sprachen (2)
- Istrien (2)
- Istrisch (2)
- Kajkavian dialect group (2)
- Kajkavian grammars (2)
- Klaić (2)
- Kontrastive Phraseologie (2)
- Korpus <Linguistik> (2)
- Latin (2)
- Lexicology (2)
- Lexikologie (2)
- Morphologie <Linguistik> (2)
- Morphosyntax (2)
- Mundart (2)
- Namenkunde (2)
- Neologismus (2)
- Onomastics (2)
- Phonologie (2)
- Phraseologie (2)
- Phraseologismus (2)
- Popovo (2)
- Proto-Slavic (2)
- Proto-Tibetobirmanisch (2)
- Rechtssprache (2)
- Slovene language (2)
- Soziolinguistik (2)
- Sprachpolitik (2)
- Stokavisch (2)
- Türkischunterricht (2)
- Türkçe (2)
- Ungarisch (2)
- Wortbildung (2)
- a-deklinacija (2)
- accent paradigms (2)
- accentual paradigm (2)
- adjectives (2)
- akcent (2)
- computer terminology (2)
- determiners (2)
- germanisms (2)
- germanizmi (2)
- hrvatski crkvenoslavenski jezik (2)
- hrvatski kajkavski književni jezik (2)
- i-glagoli (2)
- i-verbs (2)
- imenice (2)
- jezična politika (2)
- jugozapadni istarski dijalekt (2)
- kajkavske gramatike (2)
- kajkavski govori (2)
- kajkavski književni jezik (2)
- kajkavsko narječje (2)
- language policy (2)
- lexical aspect (2)
- lexis (2)
- modalnost (2)
- morphology (2)
- naglasni sustav (2)
- novoštokavski (2)
- o-osnove (2)
- općeslavenski (2)
- osobno ime (2)
- particles (2)
- posuđenice (2)
- pridjevi (2)
- računalno nazivlje (2)
- reflexive verbs (2)
- rječnik stranih riječi (2)
- ruski (2)
- semantic change (2)
- slovenski jezik (2)
- čakavsko narječje (2)
- čestice (2)
- Štokavian (2)
- štokavski (2)
- "one-word" idioms (1)
- (morfo)akcentologija (1)
- (morpho)accentology (1)
- (non-)gradable predicate (1)
- -ах родительного падежа множественного числа (1)
- 17. stoljeće (1)
- 17th century (1)
- 19. stoljeće (1)
- 19th century (1)
- A. B. Klaić (1)
- Ad-eylem birleşmeleri (1)
- Adressierung (1)
- Agriculture (1)
- Albanologie (1)
- Almanca (1)
- Almanya (1)
- Altkirchenslawisch (1)
- Ana dil eğitimi (1)
- Anadili Türkçe (1)
- Andrija Torkvat Brlić (1)
- Anglizismus (1)
- Anhang (1)
- Anka (1)
- Antonym (1)
- Antun Ivanošić (1)
- Antun Mandić (1)
- Antun Mažuranić (1)
- Aramaic (1)
- Assimilation <Phonetik> (1)
- Aufführung (1)
- Ausland (1)
- Aymara (1)
- Baltoslawisch (1)
- Banjole (1)
- Bantu (1)
- Bartol Kašić (1)
- Bačka (1)
- Beceri (1)
- Bedeutung (1)
- Bedeutungswandel (1)
- Belarusian language (1)
- Bibelübersetzung (1)
- Biblija (1)
- Biokovo mountain hinterland (1)
- Biologie (1)
- Biology (1)
- Bizovac speech (1)
- Blumenname (1)
- Boljun (1)
- Boratav, Pertev Nailî (1)
- Burgenland Croatian (1)
- Children (1)
- China (1)
- China <Motiv> (1)
- Cognitive metaphor theory (1)
- Common Slav(on)ic (1)
- Common Slavic (1)
- Composition (1)
- Courtesy (1)
- Croatian Kajkavian literary language (1)
- Croatian dialectology (1)
- Croatian language teachers’ attitude (1)
- Croatian linguistic atlas (1)
- Croatian orthography (1)
- Croatian phraseology (1)
- Croatian standard language (1)
- Cross-dialectal Diversity (1)
- D. A. Parčić (1)
- DP-structure (1)
- Dalmatien (1)
- Das Weihnachtsgeheimnis (1)
- Define (1)
- Deutsch als Zweitsprache (1)
- Deutschunterricht (1)
- Diachronic research (1)
- Diachronie (1)
- Dictionary of foreign words (1)
- Die Familie Schroffenstein (1)
- Digital dictionary (1)
- Diocese of Senj and Modruš (Krbava) (1)
- Discourse (1)
- Diskursanalyse (1)
- Dolnje Mraševo (1)
- Dorota Masłowska (1)
- Dragoslavec Breg (1)
- Držić (1)
- Dubrovnik literary language of the 17th century (1)
- Dybo's law (1)
- Dyboov zakon (1)
- Edat (1)
- Education (1)
- Einwanderer (1)
- Elision (1)
- Ellipse <Linguistik> (1)
- English (1)
- Entlehnung (1)
- Entwicklung (1)
- Ergativ (1)
- Error (1)
- Esperanto (1)
- Essen (1)
- Estonian (1)
- Etymology (1)
- Evidentialität (1)
- Explain (1)
- Fairy tail characters (1)
- Familienname (1)
- Fehler (1)
- Feste Nomen-Verb-Verbindungen (1)
- Film (1)
- First language education (1)
- First name (1)
- Flesch Reading Ease readability formula (1)
- Flower names (1)
- Frauensprache (1)
- Fremdsprache (1)
- Fremdsprachenpolitik (1)
- Fulani (1)
- Funktionsverbgefüge (1)
- Gegründete Versuche und Erfahrungen von der zur unsern Zeit höhstnöthigen Holzsaat (1)
- Germanische Sprachen (1)
- Germanismus (1)
- Geschichte 1980-1989 (1)
- Geschlechtsspezifische Kommunikation (1)
- Geschmack (1)
- Gewalt (1)
- Gorenje Mraševo (1)
- Governmental declarations (1)
- Gradpartikel (1)
- Grammatische Kategorie (1)
- Greek (1)
- Grundlegung einer allgemeinen Translationstheorie (1)
- Gruß (1)
- Gundulić (1)
- Hebrew (1)
- Hektorović (1)
- Historische Phonetik (1)
- Historische Phonologie (1)
- Hrvatski jezični atlas (1)
- Hybride (1)
- Höflichkeit (1)
- Hörverstehen (1)
- Ignac Kristijanović (1)
- Ikavian (1)
- Informationsstruktur (1)
- Intensiv (1)
- Intensive (1)
- Intensive particle (1)
- Intensivpartikel (1)
- Interaction (1)
- Interaktion (1)
- Interferenz <Linguistik> (1)
- Interjektion (1)
- Interkulturalität (1)
- Interkulturelles Verstehen (1)
- Internationalismus <Linguistik> (1)
- Intransitives Verb (1)
- Iž (1)
- Japanisch (1)
- Jevšček near Livek (1)
- Jevšček pokraj Livka (1)
- Jugend (1)
- Jussiv (1)
- Juxtaposition (1)
- Kaikavian literary language (1)
- Kajkavian dialect (1)
- Kajkavian literary language (1)
- Kajkavian subdialects (1)
- Kajkavian syntax (1)
- Kajkavisch (1)
- Kali (1)
- Kinderfernsehen (1)
- Kindersprache (1)
- Kleist, Heinrich von (1)
- Kognat <Linguistik> (1)
- Kognitive Linguistik (1)
- Kollokation (1)
- Komazini (1)
- Kompositum (1)
- Kompozisyon (1)
- Kongress (1)
- Konsonantengruppe (1)
- Kontrastive Lexikologie (1)
- Kontrastive Semantik (1)
- Kopulativkompositum (1)
- Kosovo (1)
- Kotezi (1)
- Kultur (1)
- Kurdish (1)
- Kutenai (1)
- Kvarner (1)
- Kwa-Sprachen (1)
- Köken bilgisi (1)
- Landwirtschaft (1)
- Language Mapping (1)
- Language Perception (1)
- Latein (1)
- Laute (1)
- Lautgesetz (1)
- Legal language (1)
- Legal vocabulary (1)
- Lehrmittel (1)
- Lenhardt, Wenzel Elias (1)
- Lexik (1)
- Lhoussain Azergui (1)
- Lied (1)
- Literatur (1)
- Literaturwissenschaft (1)
- Liturgie (1)
- Lower Carniolan dialect (1)
- Lower Podravina speeches (1)
- Lucić (1)
- Markiertheit (1)
- Marko Marulić (1)
- Mediation of knowledge (1)
- Medulin (1)
- Metaphorical source domain (1)
- Metaphorical target domain (1)
- Mia Couto (1)
- Middle English (1)
- Miroslav Krleža (1)
- Modus (1)
- Mukrī (1)
- Märchen (1)
- Märchengestalt (1)
- Nadiško (Nadiža/Natisone) dialect of Slovene (1)
- Namengebung (1)
- Naming (1)
- Nation (1)
- Native language Turkish (1)
- Neo-Latin (1)
- Neo-Štokavian (1)
- Neoštokavian (1)
- Novalja (1)
- Novi rječnik stranih riječi (1)
- Nungisch (1)
- Old Croatian legal terminology (1)
- Old English (1)
- Old Slavic language (1)
- Old Štokavian (1)
- Old Štokavian Podravian dialect (1)
- Online-Wörterbuch (1)
- Optimalitätstheorie (1)
- Palatalisierung (1)
- Particle (1)
- Partikel (1)
- Passivierung (1)
- Pekiştirme (1)
- Pekiştirme edatları (1)
- Periodization (1)
- Persisch (1)
- Personenname (1)
- Personennamenkunde (1)
- Phraseme (1)
- Phraseology (1)
- Pleonasmus (1)
- Podgajci speech (1)
- Polish (1)
- Polish language (1)
- Posavina / Mundart (1)
- Possessivität (1)
- Pragmalinguistics (1)
- Pragmatik (1)
- Premantura dialects (1)
- Press language (1)
- Printed dictionary (1)
- Präfix (1)
- Qiang-Sprache (1)
- Regierungserklärung (1)
- Reiß, Katharina (1)
- Revolution (1)
- Rezensionen (1)
- Rimokatolička Crkva (1)
- Rječnik stranih riječi, izraza i kratica (1)
- Rječnik stranih riječi, izraza i kratica (Dictionary of Foreign Words, Phrases and Abbreviations) (1)
- Role and Reference Grammar (1)
- Romanisms (1)
- Russian (1)
- SMS discourse (1)
- SMS diskurs (1)
- SPE (1)
- Schreib- und Lesefähigkeit (1)
- Semantic field (1)
- Semantik (1)
- Senjska i Modruška (Krbavska) biskupija (1)
- Serbianisms (1)
- Serbokroatisch (1)
- Sex life (1)
- Sexual intercourse (1)
- Sexuality (1)
- Sexualverhalten (1)
- Skill (1)
- Skopostheorie (1)
- Slavic accentology (1)
- Slavonian dialect (1)
- Slivno (1)
- Slovene (1)
- Slovene neo-cirkumflex (1)
- Slowakei (1)
- Slowakisch (1)
- Social Media (1)
- Southern Ndebele (1)
- Southwest Istrian dialect group (1)
- Southwest Istrian dialects (1)
- Soziale Integration (1)
- Speech acts (1)
- Sprachatlas (1)
- Sprache (1)
- Sprachtypologie (1)
- Sprachwandel (1)
- Sprechakt (1)
- Sprichwortforschung (1)
- Stangov zakon (1)
- Stang’s law (1)
- Stein, Edith (1)
- Stereotyp (1)
- Strafgesetzbuch (1)
- Substantive (1)
- Svemogući neba i zemlje Stvoritelj (1)
- Sveti Đurđ (1)
- Syntagma (1)
- Syntax (1)
- Sözcük bilim (1)
- TCU (1)
- Tagalog (1)
- Technical language (1)
- Technical meanings (1)
- Technical term (1)
- Television programme (1)
- Terminology (1)
- Textproduktion (1)
- Theater (1)
- Theorie (1)
- Tibetisch (1)
- Tibetobirmanische Sprachen (1)
- Tier (1)
- Tiere (1)
- Tiername (1)
- Tod (1)
- Tonologie (1)
- Transitivität (1)
- Translation (1)
- Translationstheorie (1)
- Tschechische Republik (1)
- Turkey (1)
- Turkish Penal Code (1)
- Turkish and Turkish culture lesson (1)
- Turkish fairy tales (1)
- Turkish immigrants (1)
- Turkish language and culture course (1)
- Turkish-German relations (1)
- Tätigkeitsverb (1)
- Türk göçmenler (1)
- Türk-Alman ilişkileri (1)
- Türkisch als Fremdsprache (1)
- Türkisch als Zweitsprache (1)
- Türkische Märchen (1)
- Türkischer Einwanderer (1)
- Türkisches Strafgesetzbuch (1)
- Türkçe ve Türk Kültürü dersi (1)
- Türkçe ve Türk kültürü dersi (1)
- Ugljan (1)
- Ukrainian (1)
- Unicode (1)
- Upper Lonja dialect (1)
- Valenz <Linguistik> (1)
- Valpovo dialect (1)
- Valpovo type speeches (1)
- Van Wijkov zakon (1)
- Van Wijk’s law (1)
- Verb (1)
- Verbalnomen (1)
- Vermeer, Hans J. (1)
- Verwandtschaftsbezeichnung (1)
- Virtuelle Hochschule (1)
- Vokal (1)
- Vorname (1)
- West Africa (1)
- Wirtschaftssprache (1)
- Wissensvermittlung (1)
- Wortart (1)
- Wortfeld (1)
- Wortgeografie (1)
- Wortverbindung (1)
- Writing skills (1)
- Wörterbuch (1)
- Yazma becerisi (1)
- Yeni Türk Ceza Kanunu (1)
- Zabiokovlje (1)
- Zagar (1)
- Zažablje (1)
- Zeitungstexte (1)
- Zentralisierung <Linguistik> (1)
- Zulu (1)
- a-declension (1)
- absolute and relative quantifiers (1)
- abstract constructions (1)
- accent marking (1)
- accent system (1)
- accent type (1)
- accent typology (1)
- accent(uation) (1)
- accentual system (1)
- accessibility (1)
- acronyms (1)
- adaptacija (1)
- adaptation (1)
- adjectival pronoun sam (1)
- adjective formation (1)
- adverbijalna odredba mjesta (1)
- adverbs (1)
- akcenatski tipovi (1)
- an explanation of the Transylvanian toponyms (1)
- analiza diskursa (1)
- animacy (1)
- anlamca kaynaşmış birleşik fiiller (1)
- anonymous prose comedies (1)
- anthroponymy (1)
- antilocality (1)
- antroponimija (1)
- apsolutni i relativni kvantifikatori (1)
- apstraktne konstrukcije (1)
- aramejski (1)
- areal distribution (1)
- arealna distribucija (1)
- aspect (1)
- atribut (1)
- autobiografski diskurs (1)
- autobiographical discourse (1)
- autochthonous Transylvanian family names (1)
- besprijedložni izrazi (1)
- bilježenje naglasaka (1)
- bizovački govor (1)
- bjeloruski (1)
- blends (1)
- brojevne riječi (1)
- bugarski jezik (1)
- canonical visitations (1)
- case terms (1)
- change of state verb (1)
- chunking (1)
- circumposition (1)
- cirkumpozcija (1)
- classes of objects (1)
- classification (1)
- clause complex (1)
- clitic pronouns (1)
- clitics (1)
- clitics positioning (1)
- codification (1)
- colligation (1)
- combination potential (1)
- common European phrasemes (1)
- comparative idioms (1)
- compensatory lengthening (1)
- compensatory role of congruence (1)
- complex verbal predicate (1)
- compound verbs (1)
- conjunctions (1)
- constituency (1)
- contact position (1)
- conversational implicatures (1)
- coordination (1)
- corpus linguistics (1)
- crkveni jezik (1)
- crta (1)
- crtica (1)
- curriculum model (1)
- dash (1)
- dativ štete (1)
- declension (1)
- definicije (1)
- definitions (1)
- demonstratives (1)
- determinatori (1)
- devoicing (1)
- dialect (1)
- dictionary entry (1)
- dictionary of foreign words (1)
- differences in accent marking (in the times of Klaić, compared to the present situation) (1)
- dijelovi rečenice (1)
- diminutives (1)
- discourse analysis (1)
- distaktna pozicija (1)
- ditransitive verbs (1)
- dolenjski dijalekt (1)
- doseg (1)
- doseg negacije (1)
- dubrovački književni jezik XVII. stoljeća (1)
- dvoprijelazni glagoli (1)
- e-riječi (1)
- e-words (1)
- eastern Ludbreg-Podravina region (1)
- ecclesiastical language (1)
- egzistencijalnost (1)
- eighteenth century (1)
- ekavski čakavski dijalekt (1)
- element se (1)
- eliptična pozicija (1)
- elliptical position (1)
- engleski (1)
- eponym Novoselčani (1)
- etnik Novoselčani (1)
- etymological writing (1)
- eulogies (1)
- external factors (1)
- fazni glagoli (1)
- first name (1)
- flexión de los sustantivos cuyo genitivo termina en –a (1)
- focus movement (1)
- fonologija (1)
- fonološko nazivlje (1)
- fonološko-sintaktičko sučelje (1)
- foreign words (1)
- formula čitkosti FRE (1)
- frazemi (1)
- frazemske polusloženice (1)
- frazeologija (1)
- function of literature (1)
- functional grammar (1)
- functional sentence perspective (1)
- functional syntactic perspective (1)
- functional words (1)
- funkcije književnosti (1)
- funkcionalistički pogled na rečenicu (1)
- funkcionalna gramatika (1)
- funkcionalna rečenična perspektiva (1)
- gazete metinleri (1)
- general linguistics (1)
- generalizacija (1)
- generalization (1)
- generative grammar (1)
- generative phonology (1)
- generativna fonologija (1)
- generativna gramatika (1)
- genitivno -ah (1)
- genre (1)
- glagoli (1)
- glagoli govorenja (1)
- glagoli negativnog transfera (1)
- glagoli percepcije (1)
- glagolska akcentuacija (1)
- glagolski okviri (1)
- glagolski pridjev radni (1)
- glagolski vid (1)
- glasovi (1)
- glasovno nazivlje (1)
- gornjolonjski dijalekt (1)
- govor (1)
- govori donje Podravine (1)
- gradišćanski hrvatski (1)
- grafemi (1)
- grafija (1)
- grafoderivati (1)
- gramatika hrvatskoga jezika (1)
- gramatika uloga i referenci (1)
- grammar (1)
- grammars of Croatian language (1)
- grammatical aspect (1)
- grammaticalization (1)
- graphemes (1)
- graphics (1)
- graphoderivatives (1)
- grounding (1)
- grčki (1)
- género masculino y neutro (1)
- hebrejski (1)
- heritage speakers (1)
- hipotaksa (1)
- historical linguistics (1)
- historical sociolinguistics (1)
- historical syntax (1)
- hrvatska dijalektologija (1)
- hrvatska frazeologija (1)
- hrvatski pravopis (1)
- hyphen (1)
- hypotaxis (1)
- i-Stamm (1)
- identity (1)
- ideological code (1)
- ideološki kod (1)
- idioms (1)
- ikavski južnočakavski dijalekt (1)
- imbrication (1)
- imenice e-vrste (1)
- imenice i-vrste (1)
- imenice srednjega roda o sklonidbe (1)
- imenska skupina (1)
- indefinite pronouns (1)
- infinitiv (1)
- infinitive (1)
- informacijska struktura rečenice (1)
- information structure (1)
- information structure of the sentence (1)
- instrumental (1)
- intensification (1)
- intensification scale (1)
- intensifiers (1)
- intensity (1)
- intenzifikacija (1)
- intenzifikatori (1)
- interposition (1)
- interpozicija (1)
- istočna ludbreška Podravina (1)
- itembased constructions (1)
- jednačenje po zvučnosti (1)
- jednostavne i kompleksne riječi (1)
- jezikopis (1)
- jezikoslovno nazivlje (1)
- jezična norma (1)
- jezična promjena (1)
- jezični kontakt (1)
- jezično usvajanje (1)
- kajkavska sintaksa (1)
- kanonske vizitacije (1)
- karstology (1)
- klase objekata (1)
- klasifikacija (1)
- klitike (1)
- kodifikacija (1)
- koligacija (1)
- kombinacijski potencijal (1)
- kompenzacijska uloga sročnosti (1)
- kompenzacijsko duljenje (1)
- konstrukcije zasnovane na čestici (1)
- kontaktna pozicija (1)
- konverzacijska implikatura (1)
- koordinacijske tvorenice (1)
- korijensko pisanje (1)
- korpusna lingvistika (1)
- l-participle (1)
- language acquisition (1)
- language change (1)
- language contact (1)
- language model (1)
- language orientation teaching (1)
- langue/parole (1)
- latinski (1)
- latinski jezik (1)
- leksik (1)
- leksikografska analiza (1)
- leksički vid (1)
- leksičko-gramatički model (1)
- lexico-grammar model (1)
- lexicographic analysis (1)
- light-verb constructions (1)
- linguistic norm (1)
- linguistic terminology (1)
- linguistic theory (1)
- linguistics (1)
- linguography (1)
- lingvistika teksta (1)
- ljestvica pojačajnosti (1)
- loan-words (1)
- loanwords (1)
- lokalizacija (1)
- macroroles (1)
- makrouloge (1)
- malefactive dative (1)
- maritime terminology (1)
- markedness (1)
- metalepsa (1)
- metalepsis (1)
- metanarativnost (1)
- metanarrative (1)
- methodology (1)
- metodologija (1)
- mjestopis (1)
- modal particles (1)
- modal verbs (1)
- modality (1)
- modalne čestice (1)
- modalni glagoli (1)
- modifiers (1)
- modifikatori (1)
- morfología (1)
- morfonološko pravopisno načelo (1)
- morphophonological orthographic principle (1)
- multilingualism in Transylvania (1)
- muški i srednji rod (1)
- nadiški dijalekt slovenskoga (1)
- naglasna tipologija (1)
- naglasne paradigme (1)
- naravna fonologija (1)
- narječje (1)
- national unity (1)
- natural phonology (1)
- nazivlje (1)
- nazivlje glasovnih promjena (1)
- nazivlje jezikoslovnih disciplina (1)
- negacija (1)
- negation (1)
- negativan prijenos (1)
- negative concord (1)
- negative prefix (1)
- negative transfer (1)
- nenaglašene sintaktičke jedinice (nenaglasnice/klitike) (1)
- neo cirkumfleks (1)
- neo-circumflex (1)
- neodređene zamjenice (1)
- neologisms (1)
- neuter o-stem nouns (1)
- nickname (1)
- niječni prefiks (1)
- niječno slaganje (1)
- njemački (1)
- nominal e-stems (1)
- nominal i-stems (1)
- non-prepositional phrases (1)
- noun phrase (1)
- novolatinski jezik (1)
- novotvorenice (1)
- null objects (1)
- numerals (1)
- o-stem (1)
- o-stems (1)
- obezvučivanje (1)
- obilježenost (1)
- obiteljski nadimak (1)
- object realization (1)
- obligatory control (1)
- obvezna kontrola (1)
- occasionalisms in advertisements (1)
- oikonymy (1)
- ojkonimija (1)
- older Croatian grammars (1)
- optimality theory (1)
- optimalnosna teorija (1)
- opća lingvistika (1)
- općeeuropski frazemi (1)
- orthographic methodology (1)
- ortography (1)
- padežno nazivlje (1)
- panned language (1)
- paradigmofonemski (1)
- paradigmophonemic (1)
- parataksa (1)
- parataxis (1)
- parenteza (1)
- parenthesis (1)
- parts of the sentence (1)
- pastoralism (1)
- periodizacija (1)
- personal name (1)
- phase verbs (1)
- phonetics (1)
- phonological terminology (1)
- phonology (1)
- phonology-syntax interface (1)
- phraseology (1)
- pisanje i izgovor jata (1)
- pivot-constructions (1)
- pivot-sheme (1)
- pleonastična pozicija (1)
- podgajački govor (1)
- pojačajnost (1)
- pokrate (1)
- poljski jezik (1)
- položaj niječnih izraza (1)
- položaj zanaglasnica (1)
- polusloženice (1)
- pomorsko nazivlje (1)
- poredbeni frazemi (1)
- position of enclitics (1)
- position of negative expressions (1)
- posmrtni govori (1)
- post-colonialism (1)
- postpozicija (1)
- posvojnost (1)
- povijesna sintaksa (1)
- povijesna sociolingvistika (1)
- povijesno jezikoslovlje (1)
- povijest hrvatskoga jezika (1)
- povijest hrvatskoga jezičnoga standarda (1)
- povratni glagoli (1)
- pozicijska obilježja (1)
- pozicioniranje klitika (1)
- poštapalice (1)
- pragmatics (1)
- pragmatika (1)
- praksa poučavanja (1)
- prapositions (1)
- praslavenski (1)
- pravopisna metodologija (1)
- predicate (1)
- predikat (1)
- premanturski govori (1)
- preposition (1)
- prepositional phrases (1)
- prepositions (1)
- prepozicija (1)
- prevođenje i recepcija starogrčkih tragedija (1)
- prezime (1)
- prijedložni izrazi (1)
- prijedložno-padežni izrazi s mjesnim značenjem (1)
- prijevod (1)
- prijevodni i paralelni korpusi (1)
- prilozi (1)
- priložna oznaka mjesta (1)
- prokliza (1)
- pronoun sebe (self) (1)
- pronouns (1)
- prosody (1)
- protoslavenski jezik (1)
- proverbs (1)
- rapid prosody transcription (1)
- razlike u bilježenju naglasaka (u Klaićevo vrijeme i danas) (1)
- readability (1)
- reading (1)
- referencija (1)
- reklamni diskurs (1)
- reklamni okazionalizmi (1)
- relative clauses (1)
- relatives terminology (1)
- resumptive pronouns (1)
- rječnički članak (1)
- rodbinsko nazivlje (1)
- romanizmi (1)
- rusizmi (1)
- russianisms (1)
- scalar implicature (1)
- scope (1)
- scope of negation (1)
- se element (1)
- sedentarism (1)
- semantic role (1)
- semantička promjena (1)
- semantičke promjene (1)
- semantičke uloge (1)
- sentence prosody (1)
- simple and complex words (1)
- sintagmofonemski (1)
- sintaksički ambigvitet (1)
- sintaktički ambigvitet (1)
- sintaktički razvoj (1)
- sklonidba (1)
- slavenska akcentologija (1)
- slavenski neocirkumfleks (1)
- slavonski dijalekt (1)
- slogotvorno r (1)
- slovenski (1)
- slovopis (1)
- složena rečenica (1)
- složeni glagolski predikat (1)
- smješnice (1)
- sociolect (1)
- sociolekt (1)
- sound terms (1)
- specialised discourse (1)
- speech processing (1)
- spelling (1)
- spojnica (1)
- spontani razgovor (1)
- srbizmi (1)
- srednjoengleski (1)
- starije hrvatske slovnice (1)
- staroengleski (1)
- starohrvatska pravna terminologija (1)
- staroslavenski (1)
- staroštokavski (1)
- staroštokavski podravski govori (1)
- statistical text analysis (1)
- statistička analiza teksta (1)
- stavovi nastavnika hrvatskog jezika (1)
- stopljenice (1)
- strane riječi (1)
- stress (1)
- stress shifting (1)
- stručni diskurs (1)
- subject-only resumption (1)
- subordinacijske tvorenice (1)
- subordination (1)
- surname (1)
- sustantivos (1)
- suznačne riječi (1)
- syntactic development (1)
- syntagmophonemic (1)
- teaching practice (1)
- tekst (1)
- tekstologija (1)
- telicity (1)
- teorija jezika (1)
- teorija optimalnosti (1)
- terminology (1)
- terminology of sound changes (1)
- terms denoting linguistic disciplines (1)
- text (1)
- text linguistics (1)
- textology (1)
- the Bible (1)
- the Croatian Kajkavian literary language (1)
- the Roman Catholic Church (1)
- the discourse of advertising (1)
- the history of Croatian language (1)
- time (1)
- tipologija jezika (1)
- topography (1)
- toponimija (1)
- toponymy (1)
- trans-colonialism (1)
- transfer (1)
- translation (1)
- translation and reception of ancient Greek tragedy in Croatia (1)
- translational and parallel corpora (1)
- tvorba pridjeva (1)
- ukrajinski (1)
- umanjenice (1)
- unikod (1)
- unstressed syntactic units (clitics) (1)
- valpovački govor (1)
- valpovački tip govora (1)
- van Wijk's law (1)
- van Wijkov zakon (1)
- vanjski faktori (1)
- verb frames (1)
- verbal accentuation (1)
- verbal aspect (1)
- verbs (1)
- verbs of negative transfer (1)
- verbs of perception (1)
- verbs of speaking (1)
- veznici (1)
- voicing assimilation (1)
- vokalni fonemi (1)
- vowel phonemes (1)
- vrijeme (1)
- words of the Russian origin (1)
- zamjenica sebe; povratni glagoli (1)
- zamjenice (1)
- zamjenički pridjev sam (1)
- znanost o kršu (1)
- Äquivalenz (1)
- Übername (1)
- Čakavian Ekavian dialect (1)
- Čakavian Southikavian dialect (1)
- čakavian (1)
- čakavisch (1)
- čakavski govor (1)
- češki (1)
- čitanje (1)
- čitkost (1)
- ē-osnove (1)
- ē–stems (1)
- ě-glagoli (1)
- ě-verbs (1)
- Šaptinovci type speeches (1)
- Šokci (1)
- Štokavian dialect (1)
- šaptinovački tip govora (1)
- šokački (1)
- štokavsko narječje (1)
- žanr (1)
- болгарский язык (1)
- история хорватского языкового стандарта (1)
- локализация (1)
- модальность (1)
- написание и произношение буквы ять (1)
- посессивность (1)
- русский язык (1)
- слогообразующее р (1)
- типология язика (1)
- хорватский стандартный язык (1)
- чешский язык (1)
- экзистенциальность (1)
Institute
Prema opisima u suvremenim hrvatskim gramatikama dalo bi se zaključiti da hrvatski koordinativne složenice ili ne poznaje ili da ih je toliko malo da ne traže opis. U članku se podsjeća da je u starijim gramatikama o njima bilo riječi, a da svojom suvremenom količinom i različitim ostvarajima (imeničke, pridjevske, priložne, sa spojnicima -o- i -0-) gramatički opis itekako zaslužuju. Pokazuje se zbog kojih se svojih odlika takve složenice mogu smatrati riječima, a ne spojevima riječi, sintagmama. Na primjeru jezika Anke Žagar pokazuje se da model koordinativnih složenica kao potencija može unutar poezije poprimiti i jezičnostvaralačke inačice.
Iločki jezikoslovni razmišljaji : (Marko Samardžija: Devet iločkih priopćenja i jedno warszawsko)
(2010)
Polazeći od teorije paralelne arhitekture koja sve jezične razine smatra generativnima, u radu se iznose rezultati istraživanja suodnosa između reda riječi, tj. reda rečeničnih sastavnica na sintaktičkoj i na fonološkoj razini, i informacijske strukture kao sastavnice rečenične gramatike. Analiza u kojoj je informacijska struktura ravnopravna razina, a ne izvanjska, pragmatički uvjetovana sastavnica, omogućuje semantički informirano tumačenje varijacija u redu riječi u hrvatskom jeziku. Istraživanje rezultati kojega se iznose metodološki predstavlja premošćivanje jaza između formalnih i funkcionalnih pristupa. Kao primjer se uzima hrvatski, koji se tradicionalno smatra jezikom u kojem je red sintaktičkih komponenata (relativno) slobodan, dok se za položaj klitika u njemu smatra da je (relativno) ograničen. Na brojnim primjerima u radu pokazuje se kako klitike i grozdovi klitika svojim smještajem unutar linearnog rečeničnog ustrojstva ne predstavljaju nepravilnost sustava, nego oblik dinamiziranja rečeničnoga sadržaja koji izvorni govornici prihvaćaju kao otvorenu mogućnost. U dosadašnjim su se istraživanjima takvoj analizi postavljale dvije ključne prepreke. Prva se tiče bavljenja isključivo tzv. „neutralnim”, kontekstualno neuvjetovanim tipovima rečenica, dakle onima koje uglavnom odgovaraju na pitanje O čemu se radi? Druga se tiče nedostatka empirijskih istraživanja, kako korpusnih, tako i psiholingvističkih, kojima se otvara potpuno nov uvid u jezičnu strukturu i istančane mogućnosti njezine izražajnosti na informacijskoj razini. U radu se bavim obama uočenim problemima.
Sprache gehört zu den wesentlichen Aspekten der Interkulturalität. Zuerst wird eine kurze Einführung in die soziolinguistische Interkulturalitätsforschung gegeben, besonders in Hinblick auf interlinguale Strategien als Forschungsfeld. Als theoretischer Rahmen wird der Forschungsansatz des Sprachmanagements vorgestellt, mit dem die Konstruktionsprozesse sprachlicher Verständigung in interkulturellen Situationen auf verschiedenen Ebenen umfassend behandeln werden können. In der Fallstudie geht es um eine deutsch-polnischen Inszenierung von Familie Schroffenstein (Heinrich von Kleist). Die in dieser Inszenierung verwendeten alternativen Strategien wie rezeptive Zweisprachigkeit, Sprachaustausch oder Einbeziehung der weniger verbreiteten Partnersprache weisen neue Anwendungsmöglichkeiten für die deutsche Sprache im mehrsprachigen Kontext auf, die auch in der Forschung und Lehre der interkulturellen Germanistik berücksichtigt werden sollten.
U redu riječi prijedlozi imaju relativno stalno mjesto po kojemu su i nazvani – predlažu se ispred riječi na koju se odnose. U gramatikama se još spominje i postpozicija, kad prijedlozi dolaze iza riječi na koju se odnose (svemu unatoč...). U ovom radu prijedlozi se ne promatraju na morfološkoj razini, dakle na razini jedne riječi, nego se promatraju kao funkcionalna skupina koja uključuje i višerječne prijedložne izraze. Analizom su obuhvaćene i sveze riječi, odnosno koligacije temeljene na gramatičkoj uvjetovanosti sastavnica, a koje tvore jednu značenjsku cjelinu. Ta dva metodološka pomaka u percepciji prijedloga i u percepciji riječi pokazuju da se prijedlog može naći i u drugim pozicijama te se u radu analizira gdje se sve u rečenici mogu naći prijedlozi.
Cilj je ovoga rada predstaviti morfološke značajke imenica a-deklinacije u govoru Svetoga Đurđa. Analiza se temelji na ekscerpiranim primjerima iz transkripcija ogledā slobodnoga govora prikupljenih tijekom vlastitih terenskih istraživanja te na podatcima iz detaljnih morfoloških upitnika. Građa je provjerena i u Rječniku govora Svetog Đurđa. U radu su imenice a-vrste opisane po sljedećemu načelu: najprije je predstavljen tablični pregled nastavaka u vrsti te su zabilježene posebnosti vezane uz određene padeže. Poslije njih slijedi pregled morfonoloških alternacija, naglasnih tipova iz sinkronijske perspektive te pregled povijesnoga razvoja morfologije imenica navedene vrste. Posebno su analizirane te objašnjene u komentarima imenice koje se svojom paradigmom ne uklapaju u najčešće obrasce. Zaključci dobiveni ovim istraživanjem uspoređeni su s dosad objavljenim prikazima morfologije govora Svetoga Đurđa u kritičkome osvrtu. Novi, detaljniji i precizniji zaključci, koji potiču na opis drugih sklonidbenih vrsta imenica, odnosno, morfološki opis drugih vrsta riječi, doprinijet će boljemu poznavanju govora.
U radu se analizira Klaićev Rječnik stranih riječi iz 1983. godine koji je priredio Željko Klaić, sin Bratoljuba Klaića, i koji je izdan u godini smrti Bratoljuba Klaića i Novi rječnik stranih riječi iz 2012. godine koji potpisuju Bratoljub Klaić i Školska knjiga. Analiza se temelji na rječničkim člancima natuknica koje nose terminološke oznake gram., lingv. i fon. Posebna se pozornost posvećuje ustroju rječničkoga članka, definicijama koje se uz te natuknice donose te donošenju istoznačnica. Analizira se glasovno nazivlje, padežno nazivlje, pravopisno nazivlje te nazivlje jezikoslovnih grana, disciplina i pristupa.
Rad opisuje jedan od dvaju interpunkcijskih znakova (središnje crte i navodnici) koji bitno odstupaju od odnosa jednoga znaka za jedno (unikodno) značenje. Dok navodnici imaju višestruke grafeme (točnije, osam) za jedno značenje, središnje crte najčešće imaju dva grafema (kraća i dulja crta) koja pokrivaju čak 11 (unikodnih i latiničnih) crtnih znakova. Dok je kriterij crtne duljine tradicionalno visoko istaknut u pravopisnim priručnicima, u predstavljenoj se kategorizaciji on nalazi tek na šestoj hijerarhijskoj razini. Osim što su u međuvremenu standardizirana dva nova unikodna crtna znaka (two-em dash i three-em dash, Unicode 6.1, siječanj 2012.), drugačija metodologija i uspoređivanje jezičnopovijesnoga i računalnojezikoslovnoga aspekta proširila je spoznaje o crtnim znakovima u hrvatskome jeziku o kojima je pisano u Portada i Stojanov (2009). Predstavlja se kategorizacija osjetljiva na dihotomiju grafičkoga prikaza i značenja koja sve crtne znakove dijeli u pet hijerarhijskih razina. Između 44 unikodna vodoravna i neprekinuta crtna znaka, podjelom prema tipu, vremenu, funkciji, smjeru i visini, došlo se do 11 latiničnih suvremenih pismovnih vodoravnih središnjih znakova među kojima svaki latinični jezik odabire svoje crtne znakove. Svim se crtnim unikodnim grafemima opisalo značenje i uporaba. S druge strane, crtni se znakovi promatraju u kroatističkoj jezičnopovijesnoj pravopisnoj perspektivi. U odnosu na bogati repozitorij unikodno standardiziranih crtnih znakova utvrdilo se da je pravopisna norma bitno redukcijska. Pravopisno normiranje crtnih znakova podijelilo se u dva razdoblja i tri skupine, ovisno o grafemskome obliku (prva i druga generacija pravopisnih pri ručnika) i nazivlju (prijestandardna faza i dva standardna smjera normiranja ovisno o prihvaćanju terminoloških parova spojnica – crtica i crtica – crta). Na temelju jezičnopovijesnoga i računalnojezikoslovnoga poredbenog istraživanja te na temelju supostavljanja unikodne standardizacije crtnih znakova pravopisnoj tradiciji opisa središnjih crta željelo se ukazati na (i) potrebu za širim i interdisciplinarnim pristupom opisa pisane jezične prakse, (ii) nedovoljnost opisa školske razine pravopisnih priručnika za suvremeno pisanje, kao i na (iii) nedostatnost postojeće kroatističke kodifikacije obaju terminoloških smjerova. Da bi se pravopisni priručnici mogli nazvati znanstveno utemeljenim djelima, u znatnijoj bi mjeri trebali opisati računalno pisanje i na razini interpunkcije uvesti razlikovanje znaka i grafema. Jedno od takvih mjesta opisa prema kojima bi pravopisi mogli unaprijediti svoju tehnološku suvremenost jest pitanje pisanja spojnice na početku prelomljena retka o čemu se iznijelo osam argumenata za odbacivanje aktualne tradicije. Raščlamba je pokazala da ima opravdanosti da se crtna kodifikacija temelji na trima ili četirima znakovima koji se iz 11 unikodnih latiničnih znakova svode uspostavljanjem osnovnih skupina središnjih crta, radno nazvanih c1, c2, c3 i c4 kao najkraća, srednje duga, duga i jako duga središnja crta.
"The Cultural Revolution generation always talks about how they lived through such a painful calamity in Chinese history, but I feel that the shock and incredible impact the decade of reform and economic commodification in the 1980s had on individuals was also extremely profound. [...] [Y]ou can't say that simply because that generation's material life is richer, their lives are happier. What I really want to focus on is, over the course of this transformation, who is paying the price? What kinds of people are paying the price?" Beide Äußerungen fielen anlässlich des Erscheinens von "Platform" (2000), Jias zweitem Spielfilm, der Anfang September 2000 auf dem Filmfestival von Venedig seine Weltpremiere feierte. Mit ihm nahm der Regisseur eine Besichtigung der 1980er Jahre in China, genauer: des Zeitraums von 1979 bis 1990, vor; das heißt, wenn man sich eine gewisse Vereinfachung gestattete, könnte man sagen: Worauf die Geschehnisse bei Zhang, Chen und Tian zulaufen, nämlich auf die Kulturevolution, bildet in Platform wenn auch nicht den Ausgangspunkt, so doch zumindest das diesen konkurrenzlos prägende Großereignis. Oder etwas salopp formuliert: Indem er chronologisch dort weitermacht, wo "Lebewohl, meine Konkubine", "Der blaue Drachen" und "Leben!" aufgehört haben, tritt Jias Film als eine Art Sequel der drei Werke in Erscheinung, mag es sich bei ihm auch in vielerlei Hinsicht um eine Revision derselben oder, im Sinne von Harold Blooms "anxiety-of-influence"-Konzept, um eine ödipale Kampfansage eines jungen Filmemachers an die Regie Vätergeneration handeln.
The paper takes recourse to oral tradition and linguistics to ascertain the assertion that the presentday Kanuri and Kanembu speech forms emerged from the same parent language. In determining the parent language, the descriptions of the various components (i.e. clans and ethnic groups) of Kanuri and Kanembu are given as a first basis and the relation of each dialect of Kanuri and Kanembu to the other (i.e. dialect contiguity) is demonstrated as a second basis. Taking into consideration the sociolinguistic background of both Kanuri and Kanembu, the brief history of their divergence, the strong contention of the Borno Ulama and the dialect contiguity of the data presented, the paper concludes that Kanuri and Kanembu are initially one and the same language with ancient classical Kanembu being the parent language.
Lehnwörter dienen als wichtiges linguistisches Indiz für Sprachkontakt, d.h. der Koexistenz mehrerer Sprachen innerhalb einer bestimmten Region, deren Sprecher diese Sprachen alternativ verwenden. Sprachkontakte können im politischen, historischen, geographischen und/oder kulturgeschichtlichen Kontext betrachtet werden. Der folgende Artikel beschäftigt sich mit linguistischen Einflüssen des Kanuri, einer nilosaharanischen Sprache, auf das Gamergu, das zur afroasiatischen Sprachfamilie gehört. Beide Sprachen werden in Nordost-nigeria gesprochen. Anhand von Beispielen aus dem Bereich der Lexik soll ein Zusammenhang von Geschichte und Linguistik deutlich werden. Lehnwörter im Gamergu finden sich in allen Bereichen des Kulturwortschatzes. Die hier aufgeführten Beispiele können dem semantischen Feld "Naturraum" im weiteren Sinne zugeordnet werden, wie z.B. Pflanzen, Bäume, Tiere, Himmelsrichtungen, Mineralien und Körperteile.
Članak analizira akcenatski sustav valpovačkoga podravskog govora na temelju Klaićeva opisa govora Bizovca. Usporedba njegova opisa s opisima drugih dijalektologa vodi do zaključka da su razlike između postojećih opisa valpovačke akcentuacije znatne te da je Klaićev opis od svih opisa najdetaljniji i najpouzdaniji. Drugi dio članka opisuje akcenatsku karakteristiku koja dijeli valpovački govor od ostalih slavonskih govora: povlačenje naglaska s dočetnoga sloga prozodijske riječi na početni slog. Navode se neke tipološke paralele iz drugih hrvatskih govora, zatim ruskoga i litavskoga jezika. Potvrđena je teza, koju je zastupalo više jezikoslovaca, da je povlačenje naglaska posljedica utjecaja mađarskog jezika na valpovački govor.
Brojni naglasni "tipovi" prvi put detaljno popisani u radovima Đ. Daničića bili su povod mnogim akcentološkim radovima u XX. st. Cilj im je prije svega bio učiniti naglasnu tipologiju jednostavnijom i preglednijom te upozoriti na (ne)aktualnosti naglasnih uzoraka koji su se dugo prepisivali i prenosili u literaturi. Šireuporabno neprimjenljiva Daničićeva naglasna tipologija bila je povod i Klaićevu (1963.) pokušaju smanjenja broja tipova, i to polazeći od proklize, osvrćući se na povijest jezika i na dijalekte. Prenošenje naglaska na proklitiku zahtijeva dobro poznavanje povijesti jezika tako da se to sažimanje ne doima šire uporabljivim, no svakako otvara pitanja kojima se i danas bavimo, a to je pitanje (ne)prenošenja naglaska na proklitiku i pitanje broja uzoraka promjenljivoga naglasnoga tipa. Analizom Klaićeve naglasne tipologije, koja se nameće iz njegovih radova, želimo pokazati koliko je odmaknula od Daničićeva tipologiziranja i koliko je bliska današnjim prikazima.
U ovom se radu prijevodi starogrčkih tragedija Bratoljuba Klaića promatraju u odnosu na njegove prethodnike te na zahtjeve onovremene recepcije antičkih dramskih tekstova. Na odabranim se primjerima iz Sofoklovih drama Antigona i Kralj Edip, a u usporedbi sa starijim prijevodima Kolomana Raca, analizira status Klaićeva prijevoda u odnosu na izvornik, određuju bitna načela njegove prevoditeljske metodologije te uočavaju strategije kojima rješava neke od problema interpretacije starogrčkoga teksta.
Bratoljub Klaić odabrao je oblik poslanice da bi progovorio o knjizi svoga prijatelja i istaknutoga hrvatskoga jezikoslovca Ljudevita Jonkea "Književni jezik u teoriji i praksi" koja je u vrijeme kada se pojavila (1964.) izazvala veliko zanimanje stručne i šire kulturne javnosti. Odabirom oblika poslanice htio je naglasiti pohvalničke namjere svojega teksta, ali i pružiti podršku kolegi i prijatelju koji je često prolazio teške trenutke zbog svoje borbe za pravo hrvatskoga naroda da sam odlučuje o imenu svojega jezika i o njegovoj normi.
Ovaj rad predstavit će akcentuaciju, podrijetlo i distribuciju naglasaka u kajkavskim govorima istočne ludbreške Podravine. Prozodija ludbreških govora naselja istočno od Ludbrega, u smjeru Ludbreg – Legrad, nije prikazana u dosadašnjim istraživanjima mjesnih govora toga kraja pa je cilj ovoga rada opisati sadašnje stanje koje se zbog utjecaja medija i migracija stanovništva mijenja, a jedna od očekivanih promjena u razvoju fonoloških sustava mjesnih govora gubljenje je oprjeke po kvantiteti. Istraživanja će se nadovezati na dosad provedena istraživanja fonoloških sustava govora ludbreške Podravine.
Als einer der wesentlichen und natürlichen Bestandteile der sprachlichen Kompetenz weisen Kollokationen sowohl in alltäglichen als auch in formellen Kommunikationssituationen einen elementaren Stellenwert auf. Für die Fremdsprachenlerner machen diese vorgeformten Mehrworteinheiten Produktionsschwierigkeiten aus, da sie in den meisten Fällen zahlreiche strukturelle und semantische Unterschiede zwischen Mutter- und zu lernender Fremdsprache aufweisen. Bei der Sprachproduktion neigen die Lerner häufig dazu, die Kollokationen in ihrer Muttersprache wörtlich in die Zielsprache zu übertragen, was vor allem im Falle von Divergenzen zu eventuellen Interferenzfehlern führen kann. Aus diesem Grund verdient die kontrastive Erfassung von Kollokationen in fremdsprachendidaktischer Diskussion ein besonderes Interesse. Ausgehend von diesen Diskussionen bezweckt die vorliegende Untersuchung primär, die somatischen Kollokationen im Deutschen und Türkischen im Rahmen der kontrastiven Phraseologie unter die Lupe zu nehmen und im Lichte dieser interlingualen Betrachtung die Äquivalenzbeziehungen zwischen beiden Sprachen in diesem lexikalischen Bereich darzulegen. Von den bei der Analyse beschriebenen Erkenntnissen sollen einige didaktische Folgerungen für türkische Deutschlerner abgeleitet werden.
Rad se bavi analizom svojstava, funkcija i markera konverzacijkih implikatura u SMS diskursu. U prvome dijelu članka utvrđuju se temeljni mehanizmi prijenosa implicitnih intencionalno enodiranih sadržaja u diskurs te se određuju obilježja jezične strukture i govorne produkcije tipična za dopisivanje putem SMS poruka. Diskurs SMS dopisivanja smatra se plodnim područjem za proučavanje implikatura zbog bogatstva implicitnim sadržajima (uvjetovanoga sažetošću SMS forme); posrednosti komunikacije koja iziskuje jezično ili znakovno markiranje implikatura te specifičnih načina prijenosa i signaliziranja implicitnih sadržaja. U drugome dijelu rada predstavljaju se paralingvistički i jezični markeri konverzacijskih implikatura koji su se temeljem analize korpusa SMS dopisivanja pokazali najzastupljenijima u upotrebi. Cilj je rada ukazati na specifičnosti SMS diskursa kada su u pitanju sredstva i mehanizmi enkodiranja, signaliziranja te uspješnoga dekodiranja implicitnih sadržaja.
U radu su prikazana dosadašnja istraživanja u području statističke analize teksta, s posebnim naglaskom na razvoj formula čitkosti. Pored teorijskog objašnjenja čitanja, razumijevanja i čitkosti, prikazani su rezultati analize korpusa tekstova na engleskom i hrvatskom jeziku. Na kraju, preporučuje se formula čitkosti za hrvatski jezik, modificirana prema Fleschovoj formuli za engleski jezik, koja se može koristiti kao objektivni pokazatelj za grubu procjenu težine teksta na hrvatskom jeziku.