490 Andere Sprachen
Refine
Year of publication
Document Type
- Article (224) (remove)
Language
Has Fulltext
- yes (224)
Is part of the Bibliography
- no (224)
Keywords
- Deutsch (20)
- Türkisch (14)
- Croatian language (13)
- hrvatski jezik (13)
- red riječi (13)
- word order (12)
- Bratoljub Klaić (10)
- Kroatisch (9)
- Polnisch (7)
- Linguistik (6)
- hrvatski standardni jezik (6)
- pravopis (6)
- Croatian (5)
- Metapher (5)
- Rezension (5)
- Tschechisch (5)
- accentuation (5)
- akcentuacija (5)
- leksikografija (5)
- lexicography (5)
- naglasak (5)
- orthography (5)
- tvorba riječi (5)
- word formation (5)
- Übersetzung (5)
- Čakavian (5)
- Adolf Bratoljub Klaić (4)
- Akzent (4)
- Cakavisch (4)
- Englisch (4)
- Etymologie (4)
- German (4)
- Lehnwort (4)
- Rječnik stranih riječi (4)
- accent (4)
- acute (4)
- akut (4)
- hrvatski (4)
- čakavski (4)
- 18. stoljeće (3)
- Deutschland (3)
- Dialektologie (3)
- Dictionary of Foreign Words (3)
- Fremdsprachenunterricht (3)
- Kajkavian (3)
- Nominalisierung (3)
- Slowenisch (3)
- Standard Croatian (3)
- Turkish (3)
- Türkei (3)
- Urslawisch (3)
- dialectology (3)
- dijalektologija (3)
- kajkavski (3)
- morfologija (3)
- naglasna paradigma (3)
- prijedlozi (3)
- sintaksa (3)
- syntax (3)
- 18th century (2)
- Albanisch (2)
- Chinesisch (2)
- Croatian Church Slavonic language (2)
- Deutsch als Fremdsprache (2)
- Diboov zakon (2)
- Dybo’s law (2)
- European Portuguese (2)
- Fachsprache (2)
- Fremdsprachenlernen (2)
- Germanistik (2)
- Germany (2)
- Gorski kotar (2)
- Indogermanische Sprachen (2)
- Istrien (2)
- Istrisch (2)
- Kajkavian dialect group (2)
- Kajkavian grammars (2)
- Klaić (2)
- Kontrastive Phraseologie (2)
- Korpus <Linguistik> (2)
- Latin (2)
- Lexicology (2)
- Lexikologie (2)
- Morphologie <Linguistik> (2)
- Morphosyntax (2)
- Mundart (2)
- Namenkunde (2)
- Neologismus (2)
- Onomastics (2)
- Phonologie (2)
- Phraseologie (2)
- Phraseologismus (2)
- Popovo (2)
- Proto-Slavic (2)
- Proto-Tibetobirmanisch (2)
- Rechtssprache (2)
- Slovene language (2)
- Soziolinguistik (2)
- Sprachpolitik (2)
- Stokavisch (2)
- Türkischunterricht (2)
- Türkçe (2)
- Ungarisch (2)
- Wortbildung (2)
- a-deklinacija (2)
- accent paradigms (2)
- accentual paradigm (2)
- adjectives (2)
- akcent (2)
- computer terminology (2)
- determiners (2)
- germanisms (2)
- germanizmi (2)
- hrvatski crkvenoslavenski jezik (2)
- hrvatski kajkavski književni jezik (2)
- i-glagoli (2)
- i-verbs (2)
- imenice (2)
- jezična politika (2)
- jugozapadni istarski dijalekt (2)
- kajkavske gramatike (2)
- kajkavski govori (2)
- kajkavski književni jezik (2)
- kajkavsko narječje (2)
- language policy (2)
- lexical aspect (2)
- lexis (2)
- modalnost (2)
- morphology (2)
- naglasni sustav (2)
- novoštokavski (2)
- o-osnove (2)
- općeslavenski (2)
- osobno ime (2)
- particles (2)
- posuđenice (2)
- pridjevi (2)
- računalno nazivlje (2)
- reflexive verbs (2)
- rječnik stranih riječi (2)
- ruski (2)
- semantic change (2)
- slovenski jezik (2)
- čakavsko narječje (2)
- čestice (2)
- Štokavian (2)
- štokavski (2)
- "one-word" idioms (1)
- (morfo)akcentologija (1)
- (morpho)accentology (1)
- (non-)gradable predicate (1)
- -ах родительного падежа множественного числа (1)
- 17. stoljeće (1)
- 17th century (1)
- 19. stoljeće (1)
- 19th century (1)
- A. B. Klaić (1)
- Ad-eylem birleşmeleri (1)
- Adressierung (1)
- Agriculture (1)
- Albanologie (1)
- Almanca (1)
- Almanya (1)
- Altkirchenslawisch (1)
- Ana dil eğitimi (1)
- Anadili Türkçe (1)
- Andrija Torkvat Brlić (1)
- Anglizismus (1)
- Anhang (1)
- Anka (1)
- Antonym (1)
- Antun Ivanošić (1)
- Antun Mandić (1)
- Antun Mažuranić (1)
- Aramaic (1)
- Assimilation <Phonetik> (1)
- Aufführung (1)
- Ausland (1)
- Aymara (1)
- Baltoslawisch (1)
- Banjole (1)
- Bantu (1)
- Bartol Kašić (1)
- Bačka (1)
- Beceri (1)
- Bedeutung (1)
- Bedeutungswandel (1)
- Belarusian language (1)
- Bibelübersetzung (1)
- Biblija (1)
- Biokovo mountain hinterland (1)
- Biologie (1)
- Biology (1)
- Bizovac speech (1)
- Blumenname (1)
- Boljun (1)
- Boratav, Pertev Nailî (1)
- Burgenland Croatian (1)
- Children (1)
- China (1)
- China <Motiv> (1)
- Cognitive metaphor theory (1)
- Common Slav(on)ic (1)
- Common Slavic (1)
- Composition (1)
- Courtesy (1)
- Croatian Kajkavian literary language (1)
- Croatian dialectology (1)
- Croatian language teachers’ attitude (1)
- Croatian linguistic atlas (1)
- Croatian orthography (1)
- Croatian phraseology (1)
- Croatian standard language (1)
- Cross-dialectal Diversity (1)
- D. A. Parčić (1)
- DP-structure (1)
- Dalmatien (1)
- Das Weihnachtsgeheimnis (1)
- Define (1)
- Deutsch als Zweitsprache (1)
- Deutschunterricht (1)
- Diachronic research (1)
- Diachronie (1)
- Dictionary of foreign words (1)
- Die Familie Schroffenstein (1)
- Digital dictionary (1)
- Diocese of Senj and Modruš (Krbava) (1)
- Discourse (1)
- Diskursanalyse (1)
- Dolnje Mraševo (1)
- Dorota Masłowska (1)
- Dragoslavec Breg (1)
- Držić (1)
- Dubrovnik literary language of the 17th century (1)
- Dybo's law (1)
- Dyboov zakon (1)
- Edat (1)
- Education (1)
- Einwanderer (1)
- Elision (1)
- Ellipse <Linguistik> (1)
- English (1)
- Entlehnung (1)
- Entwicklung (1)
- Ergativ (1)
- Error (1)
- Esperanto (1)
- Essen (1)
- Estonian (1)
- Etymology (1)
- Evidentialität (1)
- Explain (1)
- Fairy tail characters (1)
- Familienname (1)
- Fehler (1)
- Feste Nomen-Verb-Verbindungen (1)
- Film (1)
- First language education (1)
- First name (1)
- Flesch Reading Ease readability formula (1)
- Flower names (1)
- Frauensprache (1)
- Fremdsprache (1)
- Fremdsprachenpolitik (1)
- Fulani (1)
- Funktionsverbgefüge (1)
- Gegründete Versuche und Erfahrungen von der zur unsern Zeit höhstnöthigen Holzsaat (1)
- Germanische Sprachen (1)
- Germanismus (1)
- Geschichte 1980-1989 (1)
- Geschlechtsspezifische Kommunikation (1)
- Geschmack (1)
- Gewalt (1)
- Gorenje Mraševo (1)
- Governmental declarations (1)
- Gradpartikel (1)
- Grammatische Kategorie (1)
- Greek (1)
- Grundlegung einer allgemeinen Translationstheorie (1)
- Gruß (1)
- Gundulić (1)
- Hebrew (1)
- Hektorović (1)
- Historische Phonetik (1)
- Historische Phonologie (1)
- Hrvatski jezični atlas (1)
- Hybride (1)
- Höflichkeit (1)
- Hörverstehen (1)
- Ignac Kristijanović (1)
- Ikavian (1)
- Informationsstruktur (1)
- Intensiv (1)
- Intensive (1)
- Intensive particle (1)
- Intensivpartikel (1)
- Interaction (1)
- Interaktion (1)
- Interferenz <Linguistik> (1)
- Interjektion (1)
- Interkulturalität (1)
- Interkulturelles Verstehen (1)
- Internationalismus <Linguistik> (1)
- Intransitives Verb (1)
- Iž (1)
- Japanisch (1)
- Jevšček near Livek (1)
- Jevšček pokraj Livka (1)
- Jugend (1)
- Jussiv (1)
- Juxtaposition (1)
- Kaikavian literary language (1)
- Kajkavian dialect (1)
- Kajkavian literary language (1)
- Kajkavian subdialects (1)
- Kajkavian syntax (1)
- Kajkavisch (1)
- Kali (1)
- Kinderfernsehen (1)
- Kindersprache (1)
- Kleist, Heinrich von (1)
- Kognat <Linguistik> (1)
- Kognitive Linguistik (1)
- Kollokation (1)
- Komazini (1)
- Kompositum (1)
- Kompozisyon (1)
- Kongress (1)
- Konsonantengruppe (1)
- Kontrastive Lexikologie (1)
- Kontrastive Semantik (1)
- Kopulativkompositum (1)
- Kosovo (1)
- Kotezi (1)
- Kultur (1)
- Kurdish (1)
- Kutenai (1)
- Kvarner (1)
- Kwa-Sprachen (1)
- Köken bilgisi (1)
- Landwirtschaft (1)
- Language Mapping (1)
- Language Perception (1)
- Latein (1)
- Laute (1)
- Lautgesetz (1)
- Legal language (1)
- Legal vocabulary (1)
- Lehrmittel (1)
- Lenhardt, Wenzel Elias (1)
- Lexik (1)
- Lhoussain Azergui (1)
- Lied (1)
- Literatur (1)
- Literaturwissenschaft (1)
- Liturgie (1)
- Lower Carniolan dialect (1)
- Lower Podravina speeches (1)
- Lucić (1)
- Markiertheit (1)
- Marko Marulić (1)
- Mediation of knowledge (1)
- Medulin (1)
- Metaphorical source domain (1)
- Metaphorical target domain (1)
- Mia Couto (1)
- Middle English (1)
- Miroslav Krleža (1)
- Modus (1)
- Mukrī (1)
- Märchen (1)
- Märchengestalt (1)
- Nadiško (Nadiža/Natisone) dialect of Slovene (1)
- Namengebung (1)
- Naming (1)
- Nation (1)
- Native language Turkish (1)
- Neo-Latin (1)
- Neo-Štokavian (1)
- Neoštokavian (1)
- Novalja (1)
- Novi rječnik stranih riječi (1)
- Nungisch (1)
- Old Croatian legal terminology (1)
- Old English (1)
- Old Slavic language (1)
- Old Štokavian (1)
- Old Štokavian Podravian dialect (1)
- Online-Wörterbuch (1)
- Optimalitätstheorie (1)
- Palatalisierung (1)
- Particle (1)
- Partikel (1)
- Passivierung (1)
- Pekiştirme (1)
- Pekiştirme edatları (1)
- Periodization (1)
- Persisch (1)
- Personenname (1)
- Personennamenkunde (1)
- Phraseme (1)
- Phraseology (1)
- Pleonasmus (1)
- Podgajci speech (1)
- Polish (1)
- Polish language (1)
- Posavina / Mundart (1)
- Possessivität (1)
- Pragmalinguistics (1)
- Pragmatik (1)
- Premantura dialects (1)
- Press language (1)
- Printed dictionary (1)
- Präfix (1)
- Qiang-Sprache (1)
- Regierungserklärung (1)
- Reiß, Katharina (1)
- Revolution (1)
- Rezensionen (1)
- Rimokatolička Crkva (1)
- Rječnik stranih riječi, izraza i kratica (1)
- Rječnik stranih riječi, izraza i kratica (Dictionary of Foreign Words, Phrases and Abbreviations) (1)
- Role and Reference Grammar (1)
- Romanisms (1)
- Russian (1)
- SMS discourse (1)
- SMS diskurs (1)
- SPE (1)
- Schreib- und Lesefähigkeit (1)
- Semantic field (1)
- Semantik (1)
- Senjska i Modruška (Krbavska) biskupija (1)
- Serbianisms (1)
- Serbokroatisch (1)
- Sex life (1)
- Sexual intercourse (1)
- Sexuality (1)
- Sexualverhalten (1)
- Skill (1)
- Skopostheorie (1)
- Slavic accentology (1)
- Slavonian dialect (1)
- Slivno (1)
- Slovene (1)
- Slovene neo-cirkumflex (1)
- Slowakei (1)
- Slowakisch (1)
- Social Media (1)
- Southern Ndebele (1)
- Southwest Istrian dialect group (1)
- Southwest Istrian dialects (1)
- Soziale Integration (1)
- Speech acts (1)
- Sprachatlas (1)
- Sprache (1)
- Sprachtypologie (1)
- Sprachwandel (1)
- Sprechakt (1)
- Sprichwortforschung (1)
- Stangov zakon (1)
- Stang’s law (1)
- Stein, Edith (1)
- Stereotyp (1)
- Strafgesetzbuch (1)
- Substantive (1)
- Svemogući neba i zemlje Stvoritelj (1)
- Sveti Đurđ (1)
- Syntagma (1)
- Syntax (1)
- Sözcük bilim (1)
- TCU (1)
- Tagalog (1)
- Technical language (1)
- Technical meanings (1)
- Technical term (1)
- Television programme (1)
- Terminology (1)
- Textproduktion (1)
- Theater (1)
- Theorie (1)
- Tibetisch (1)
- Tibetobirmanische Sprachen (1)
- Tier (1)
- Tiere (1)
- Tiername (1)
- Tod (1)
- Tonologie (1)
- Transitivität (1)
- Translation (1)
- Translationstheorie (1)
- Tschechische Republik (1)
- Turkey (1)
- Turkish Penal Code (1)
- Turkish and Turkish culture lesson (1)
- Turkish fairy tales (1)
- Turkish immigrants (1)
- Turkish language and culture course (1)
- Turkish-German relations (1)
- Tätigkeitsverb (1)
- Türk göçmenler (1)
- Türk-Alman ilişkileri (1)
- Türkisch als Fremdsprache (1)
- Türkisch als Zweitsprache (1)
- Türkische Märchen (1)
- Türkischer Einwanderer (1)
- Türkisches Strafgesetzbuch (1)
- Türkçe ve Türk Kültürü dersi (1)
- Türkçe ve Türk kültürü dersi (1)
- Ugljan (1)
- Ukrainian (1)
- Unicode (1)
- Upper Lonja dialect (1)
- Valenz <Linguistik> (1)
- Valpovo dialect (1)
- Valpovo type speeches (1)
- Van Wijkov zakon (1)
- Van Wijk’s law (1)
- Verb (1)
- Verbalnomen (1)
- Vermeer, Hans J. (1)
- Verwandtschaftsbezeichnung (1)
- Virtuelle Hochschule (1)
- Vokal (1)
- Vorname (1)
- West Africa (1)
- Wirtschaftssprache (1)
- Wissensvermittlung (1)
- Wortart (1)
- Wortfeld (1)
- Wortgeografie (1)
- Wortverbindung (1)
- Writing skills (1)
- Wörterbuch (1)
- Yazma becerisi (1)
- Yeni Türk Ceza Kanunu (1)
- Zabiokovlje (1)
- Zagar (1)
- Zažablje (1)
- Zeitungstexte (1)
- Zentralisierung <Linguistik> (1)
- Zulu (1)
- a-declension (1)
- absolute and relative quantifiers (1)
- abstract constructions (1)
- accent marking (1)
- accent system (1)
- accent type (1)
- accent typology (1)
- accent(uation) (1)
- accentual system (1)
- accessibility (1)
- acronyms (1)
- adaptacija (1)
- adaptation (1)
- adjectival pronoun sam (1)
- adjective formation (1)
- adverbijalna odredba mjesta (1)
- adverbs (1)
- akcenatski tipovi (1)
- an explanation of the Transylvanian toponyms (1)
- analiza diskursa (1)
- animacy (1)
- anlamca kaynaşmış birleşik fiiller (1)
- anonymous prose comedies (1)
- anthroponymy (1)
- antilocality (1)
- antroponimija (1)
- apsolutni i relativni kvantifikatori (1)
- apstraktne konstrukcije (1)
- aramejski (1)
- areal distribution (1)
- arealna distribucija (1)
- aspect (1)
- atribut (1)
- autobiografski diskurs (1)
- autobiographical discourse (1)
- autochthonous Transylvanian family names (1)
- besprijedložni izrazi (1)
- bilježenje naglasaka (1)
- bizovački govor (1)
- bjeloruski (1)
- blends (1)
- brojevne riječi (1)
- bugarski jezik (1)
- canonical visitations (1)
- case terms (1)
- change of state verb (1)
- chunking (1)
- circumposition (1)
- cirkumpozcija (1)
- classes of objects (1)
- classification (1)
- clause complex (1)
- clitic pronouns (1)
- clitics (1)
- clitics positioning (1)
- codification (1)
- colligation (1)
- combination potential (1)
- common European phrasemes (1)
- comparative idioms (1)
- compensatory lengthening (1)
- compensatory role of congruence (1)
- complex verbal predicate (1)
- compound verbs (1)
- conjunctions (1)
- constituency (1)
- contact position (1)
- conversational implicatures (1)
- coordination (1)
- corpus linguistics (1)
- crkveni jezik (1)
- crta (1)
- crtica (1)
- curriculum model (1)
- dash (1)
- dativ štete (1)
- declension (1)
- definicije (1)
- definitions (1)
- demonstratives (1)
- determinatori (1)
- devoicing (1)
- dialect (1)
- dictionary entry (1)
- dictionary of foreign words (1)
- differences in accent marking (in the times of Klaić, compared to the present situation) (1)
- dijelovi rečenice (1)
- diminutives (1)
- discourse analysis (1)
- distaktna pozicija (1)
- ditransitive verbs (1)
- dolenjski dijalekt (1)
- doseg (1)
- doseg negacije (1)
- dubrovački književni jezik XVII. stoljeća (1)
- dvoprijelazni glagoli (1)
- e-riječi (1)
- e-words (1)
- eastern Ludbreg-Podravina region (1)
- ecclesiastical language (1)
- egzistencijalnost (1)
- eighteenth century (1)
- ekavski čakavski dijalekt (1)
- element se (1)
- eliptična pozicija (1)
- elliptical position (1)
- engleski (1)
- eponym Novoselčani (1)
- etnik Novoselčani (1)
- etymological writing (1)
- eulogies (1)
- external factors (1)
- fazni glagoli (1)
- first name (1)
- flexión de los sustantivos cuyo genitivo termina en –a (1)
- focus movement (1)
- fonologija (1)
- fonološko nazivlje (1)
- fonološko-sintaktičko sučelje (1)
- foreign words (1)
- formula čitkosti FRE (1)
- frazemi (1)
- frazemske polusloženice (1)
- frazeologija (1)
- function of literature (1)
- functional grammar (1)
- functional sentence perspective (1)
- functional syntactic perspective (1)
- functional words (1)
- funkcije književnosti (1)
- funkcionalistički pogled na rečenicu (1)
- funkcionalna gramatika (1)
- funkcionalna rečenična perspektiva (1)
- gazete metinleri (1)
- general linguistics (1)
- generalizacija (1)
- generalization (1)
- generative grammar (1)
- generative phonology (1)
- generativna fonologija (1)
- generativna gramatika (1)
- genitivno -ah (1)
- genre (1)
- glagoli (1)
- glagoli govorenja (1)
- glagoli negativnog transfera (1)
- glagoli percepcije (1)
- glagolska akcentuacija (1)
- glagolski okviri (1)
- glagolski pridjev radni (1)
- glagolski vid (1)
- glasovi (1)
- glasovno nazivlje (1)
- gornjolonjski dijalekt (1)
- govor (1)
- govori donje Podravine (1)
- gradišćanski hrvatski (1)
- grafemi (1)
- grafija (1)
- grafoderivati (1)
- gramatika hrvatskoga jezika (1)
- gramatika uloga i referenci (1)
- grammar (1)
- grammars of Croatian language (1)
- grammatical aspect (1)
- grammaticalization (1)
- graphemes (1)
- graphics (1)
- graphoderivatives (1)
- grounding (1)
- grčki (1)
- género masculino y neutro (1)
- hebrejski (1)
- heritage speakers (1)
- hipotaksa (1)
- historical linguistics (1)
- historical sociolinguistics (1)
- historical syntax (1)
- hrvatska dijalektologija (1)
- hrvatska frazeologija (1)
- hrvatski pravopis (1)
- hyphen (1)
- hypotaxis (1)
- i-Stamm (1)
- identity (1)
- ideological code (1)
- ideološki kod (1)
- idioms (1)
- ikavski južnočakavski dijalekt (1)
- imbrication (1)
- imenice e-vrste (1)
- imenice i-vrste (1)
- imenice srednjega roda o sklonidbe (1)
- imenska skupina (1)
- indefinite pronouns (1)
- infinitiv (1)
- infinitive (1)
- informacijska struktura rečenice (1)
- information structure (1)
- information structure of the sentence (1)
- instrumental (1)
- intensification (1)
- intensification scale (1)
- intensifiers (1)
- intensity (1)
- intenzifikacija (1)
- intenzifikatori (1)
- interposition (1)
- interpozicija (1)
- istočna ludbreška Podravina (1)
- itembased constructions (1)
- jednačenje po zvučnosti (1)
- jednostavne i kompleksne riječi (1)
- jezikopis (1)
- jezikoslovno nazivlje (1)
- jezična norma (1)
- jezična promjena (1)
- jezični kontakt (1)
- jezično usvajanje (1)
- kajkavska sintaksa (1)
- kanonske vizitacije (1)
- karstology (1)
- klase objekata (1)
- klasifikacija (1)
- klitike (1)
- kodifikacija (1)
- koligacija (1)
- kombinacijski potencijal (1)
- kompenzacijska uloga sročnosti (1)
- kompenzacijsko duljenje (1)
- konstrukcije zasnovane na čestici (1)
- kontaktna pozicija (1)
- konverzacijska implikatura (1)
- koordinacijske tvorenice (1)
- korijensko pisanje (1)
- korpusna lingvistika (1)
- l-participle (1)
- language acquisition (1)
- language change (1)
- language contact (1)
- language model (1)
- language orientation teaching (1)
- langue/parole (1)
- latinski (1)
- latinski jezik (1)
- leksik (1)
- leksikografska analiza (1)
- leksički vid (1)
- leksičko-gramatički model (1)
- lexico-grammar model (1)
- lexicographic analysis (1)
- light-verb constructions (1)
- linguistic norm (1)
- linguistic terminology (1)
- linguistic theory (1)
- linguistics (1)
- linguography (1)
- lingvistika teksta (1)
- ljestvica pojačajnosti (1)
- loan-words (1)
- loanwords (1)
- lokalizacija (1)
- macroroles (1)
- makrouloge (1)
- malefactive dative (1)
- maritime terminology (1)
- markedness (1)
- metalepsa (1)
- metalepsis (1)
- metanarativnost (1)
- metanarrative (1)
- methodology (1)
- metodologija (1)
- mjestopis (1)
- modal particles (1)
- modal verbs (1)
- modality (1)
- modalne čestice (1)
- modalni glagoli (1)
- modifiers (1)
- modifikatori (1)
- morfología (1)
- morfonološko pravopisno načelo (1)
- morphophonological orthographic principle (1)
- multilingualism in Transylvania (1)
- muški i srednji rod (1)
- nadiški dijalekt slovenskoga (1)
- naglasna tipologija (1)
- naglasne paradigme (1)
- naravna fonologija (1)
- narječje (1)
- national unity (1)
- natural phonology (1)
- nazivlje (1)
- nazivlje glasovnih promjena (1)
- nazivlje jezikoslovnih disciplina (1)
- negacija (1)
- negation (1)
- negativan prijenos (1)
- negative concord (1)
- negative prefix (1)
- negative transfer (1)
- nenaglašene sintaktičke jedinice (nenaglasnice/klitike) (1)
- neo cirkumfleks (1)
- neo-circumflex (1)
- neodređene zamjenice (1)
- neologisms (1)
- neuter o-stem nouns (1)
- nickname (1)
- niječni prefiks (1)
- niječno slaganje (1)
- njemački (1)
- nominal e-stems (1)
- nominal i-stems (1)
- non-prepositional phrases (1)
- noun phrase (1)
- novolatinski jezik (1)
- novotvorenice (1)
- null objects (1)
- numerals (1)
- o-stem (1)
- o-stems (1)
- obezvučivanje (1)
- obilježenost (1)
- obiteljski nadimak (1)
- object realization (1)
- obligatory control (1)
- obvezna kontrola (1)
- occasionalisms in advertisements (1)
- oikonymy (1)
- ojkonimija (1)
- older Croatian grammars (1)
- optimality theory (1)
- optimalnosna teorija (1)
- opća lingvistika (1)
- općeeuropski frazemi (1)
- orthographic methodology (1)
- ortography (1)
- padežno nazivlje (1)
- panned language (1)
- paradigmofonemski (1)
- paradigmophonemic (1)
- parataksa (1)
- parataxis (1)
- parenteza (1)
- parenthesis (1)
- parts of the sentence (1)
- pastoralism (1)
- periodizacija (1)
- personal name (1)
- phase verbs (1)
- phonetics (1)
- phonological terminology (1)
- phonology (1)
- phonology-syntax interface (1)
- phraseology (1)
- pisanje i izgovor jata (1)
- pivot-constructions (1)
- pivot-sheme (1)
- pleonastična pozicija (1)
- podgajački govor (1)
- pojačajnost (1)
- pokrate (1)
- poljski jezik (1)
- položaj niječnih izraza (1)
- položaj zanaglasnica (1)
- polusloženice (1)
- pomorsko nazivlje (1)
- poredbeni frazemi (1)
- position of enclitics (1)
- position of negative expressions (1)
- posmrtni govori (1)
- post-colonialism (1)
- postpozicija (1)
- posvojnost (1)
- povijesna sintaksa (1)
- povijesna sociolingvistika (1)
- povijesno jezikoslovlje (1)
- povijest hrvatskoga jezika (1)
- povijest hrvatskoga jezičnoga standarda (1)
- povratni glagoli (1)
- pozicijska obilježja (1)
- pozicioniranje klitika (1)
- poštapalice (1)
- pragmatics (1)
- pragmatika (1)
- praksa poučavanja (1)
- prapositions (1)
- praslavenski (1)
- pravopisna metodologija (1)
- predicate (1)
- predikat (1)
- premanturski govori (1)
- preposition (1)
- prepositional phrases (1)
- prepositions (1)
- prepozicija (1)
- prevođenje i recepcija starogrčkih tragedija (1)
- prezime (1)
- prijedložni izrazi (1)
- prijedložno-padežni izrazi s mjesnim značenjem (1)
- prijevod (1)
- prijevodni i paralelni korpusi (1)
- prilozi (1)
- priložna oznaka mjesta (1)
- prokliza (1)
- pronoun sebe (self) (1)
- pronouns (1)
- prosody (1)
- protoslavenski jezik (1)
- proverbs (1)
- rapid prosody transcription (1)
- razlike u bilježenju naglasaka (u Klaićevo vrijeme i danas) (1)
- readability (1)
- reading (1)
- referencija (1)
- reklamni diskurs (1)
- reklamni okazionalizmi (1)
- relative clauses (1)
- relatives terminology (1)
- resumptive pronouns (1)
- rječnički članak (1)
- rodbinsko nazivlje (1)
- romanizmi (1)
- rusizmi (1)
- russianisms (1)
- scalar implicature (1)
- scope (1)
- scope of negation (1)
- se element (1)
- sedentarism (1)
- semantic role (1)
- semantička promjena (1)
- semantičke promjene (1)
- semantičke uloge (1)
- sentence prosody (1)
- simple and complex words (1)
- sintagmofonemski (1)
- sintaksički ambigvitet (1)
- sintaktički ambigvitet (1)
- sintaktički razvoj (1)
- sklonidba (1)
- slavenska akcentologija (1)
- slavenski neocirkumfleks (1)
- slavonski dijalekt (1)
- slogotvorno r (1)
- slovenski (1)
- slovopis (1)
- složena rečenica (1)
- složeni glagolski predikat (1)
- smješnice (1)
- sociolect (1)
- sociolekt (1)
- sound terms (1)
- specialised discourse (1)
- speech processing (1)
- spelling (1)
- spojnica (1)
- spontani razgovor (1)
- srbizmi (1)
- srednjoengleski (1)
- starije hrvatske slovnice (1)
- staroengleski (1)
- starohrvatska pravna terminologija (1)
- staroslavenski (1)
- staroštokavski (1)
- staroštokavski podravski govori (1)
- statistical text analysis (1)
- statistička analiza teksta (1)
- stavovi nastavnika hrvatskog jezika (1)
- stopljenice (1)
- strane riječi (1)
- stress (1)
- stress shifting (1)
- stručni diskurs (1)
- subject-only resumption (1)
- subordinacijske tvorenice (1)
- subordination (1)
- surname (1)
- sustantivos (1)
- suznačne riječi (1)
- syntactic development (1)
- syntagmophonemic (1)
- teaching practice (1)
- tekst (1)
- tekstologija (1)
- telicity (1)
- teorija jezika (1)
- teorija optimalnosti (1)
- terminology (1)
- terminology of sound changes (1)
- terms denoting linguistic disciplines (1)
- text (1)
- text linguistics (1)
- textology (1)
- the Bible (1)
- the Croatian Kajkavian literary language (1)
- the Roman Catholic Church (1)
- the discourse of advertising (1)
- the history of Croatian language (1)
- time (1)
- tipologija jezika (1)
- topography (1)
- toponimija (1)
- toponymy (1)
- trans-colonialism (1)
- transfer (1)
- translation (1)
- translation and reception of ancient Greek tragedy in Croatia (1)
- translational and parallel corpora (1)
- tvorba pridjeva (1)
- ukrajinski (1)
- umanjenice (1)
- unikod (1)
- unstressed syntactic units (clitics) (1)
- valpovački govor (1)
- valpovački tip govora (1)
- van Wijk's law (1)
- van Wijkov zakon (1)
- vanjski faktori (1)
- verb frames (1)
- verbal accentuation (1)
- verbal aspect (1)
- verbs (1)
- verbs of negative transfer (1)
- verbs of perception (1)
- verbs of speaking (1)
- veznici (1)
- voicing assimilation (1)
- vokalni fonemi (1)
- vowel phonemes (1)
- vrijeme (1)
- words of the Russian origin (1)
- zamjenica sebe; povratni glagoli (1)
- zamjenice (1)
- zamjenički pridjev sam (1)
- znanost o kršu (1)
- Äquivalenz (1)
- Übername (1)
- Čakavian Ekavian dialect (1)
- Čakavian Southikavian dialect (1)
- čakavian (1)
- čakavisch (1)
- čakavski govor (1)
- češki (1)
- čitanje (1)
- čitkost (1)
- ē-osnove (1)
- ē–stems (1)
- ě-glagoli (1)
- ě-verbs (1)
- Šaptinovci type speeches (1)
- Šokci (1)
- Štokavian dialect (1)
- šaptinovački tip govora (1)
- šokački (1)
- štokavsko narječje (1)
- žanr (1)
- болгарский язык (1)
- история хорватского языкового стандарта (1)
- локализация (1)
- модальность (1)
- написание и произношение буквы ять (1)
- посессивность (1)
- русский язык (1)
- слогообразующее р (1)
- типология язика (1)
- хорватский стандартный язык (1)
- чешский язык (1)
- экзистенциальность (1)
Institute
Dijalekti u Gorskom kotaru
(2010)
U Gorskome kotaru govori se svim našim narječjima, kajkavskim, štokavskim i čakavskim, ali rijetki su dijalektolozi koji ih istražuju. U radu se iznosi pregled osnovnih fonoloških i morfoloških karakteristika zabilježenih u dosadašnjim istraživanjima na tom području. Uz zabilježene potvrde promatranih osobina, radu je priložen fonološki zapis jednoga goranskoga idioma.
Although it is a generally acknowledged fact that Neo-Latin consists of a set of linguistic varieties, there is a short supply of research into its linguistic diversification, especially in non-literary texts. One of the characteristical text classes within Neo-Latin tradition are canonical visitations, a special type of ecclesiastical administrative texts, produced extensively after the Council of Trent in all parts of Europe that had Roman Catholic hierarchical structures. The present paper analyses the language of three canonical visitations written in 18th century Diocese of Senj and Modruš (Krbava) and tries to recognise linguistic peculiarities that could prove to be distinguishing properties for canonical visitations and similar texts.
Sintaksa se u ranom jezičnom razvoju povećanjem kronološke dobi mijenja i usložnjava. Različitim teorijskim modelima pokušava se opisati razvoj sintakse, ali i put kojim dijete od najranijih iskaza dolazi do kompetencije odraslog govornika. Slijedeći navedenu misao, Tomasello (2006) je ponudio opis gramatičkih struktura ranih višečlanih iskaza kojim prikazuje put usložnjavanja sintakse iskaza, od jednočlanih i višečlanih iskaza (kombinacije riječi, pivot-sheme, konstrukcije zasnovane na čestici) do apstraktnih konstrukcija. Posebno su za opis ranog razvoja sintakse važne dvije kategorije konstrukcija, pivot-sheme (engl. pivot schemes) i konstrukcije zasnovane na čestici (engl. item-based constructions). Pivot-sheme definirane su kao dvočlane konstrukcije u kojima postoji ‘stalni’ element koji se nadopunjava novim elementima. Konstrukcije zasnovane na čestici od pivot-konstrukcija razlikuje veća sloboda u leksičkom izboru te prikladna uporaba gramatičkih kategorija (uporaba morfologije i reda riječi). Ovim se istraživanjem željelo provjeriti uklapaju li se hrvatske dvočlane glagolske konstrukcije u uobičajene podjele pivot-konstrukcija i konstrukcija zasnovanih na čestici i kakav je njihov red riječi s obzirom na tipološke karakteristike, odnosno morfološku razvedenost i relativno slobodan red riječi hrvatskoga jezika. Istraživanjem su obuhvaćeni dvočlani glagolski iskazi u Hrvatskom korpusu dječjeg jezika (HKDJ – Kovačević 2002). Izdvojene su i opisane pivot-konstrukcije te njihov put prema sintaktički složenijim oblicima, konstrukcijama zasnovanima na čestici. Rezultati hrvatskih dvočlanih iskaza upućuju na vrlo ranu uporabu gramatičkih morfema što nije u skladu s istraživanjima provedenima u engleskom jeziku. Nadalje, definicija pivot-shema samo se djelomično može primijeniti na iskaze pronađene u HKDJ-u. Hrvatske pivot-konstrukcije sadrže specifične morfološke i sintaktičke veze, različite od potpunoga gramatičkog sustava odraslih govornika, ali nedvojbeno s pripadajućim značenjima. Istraživanje je pokazalo da tipološke osobine određenog jezika utječu na razvoj sintakse pri usvajanju jezika te potiču ranu pojavu složenih gramatičkih elemenata.
The article provides an insight into the Czech translations of the lecture 'Weihnachtsgeheimnis' by Edith Stein (1891-1942), which were published in 1991 and 2003. The analysis of the translations is based on Skopos theory, the ideas of Christiane Nord and hermeneutic approaches; the author points out the specific features and demands of translating religious texts.
Learning foreign languages is both necessary and difficult.There are numerous suggestions for improving the learning success in the foreign language school. They did not usually lead to the desired success.This is also because learning a foreign language at school is different from learning mother tongue, which focuses on intensive practical exercises and the principle of trial and error.That's why you do not learn much about how language works. With the proposal of a propaedeutic foreign language teaching a "detour" is to be gone with the help of a language and teaching material model, which allows it to deal with the functioning of language. For this purpose, the planned language Esperanto is suitable because it brings the necessary qualities for it and it positively influences the subsequent learning of ethnic foreign languages by transfer.
Märchenfiguren haben in allen Kulturen einen Namen, die auch Zeichen ihrer charakteristischen Eigenschaften sind. Die Namen können sowohl eine Bedeutung tragen als auch begrifflich willkürlich und ausgedacht erscheinen. In deutschen Volksmärchen werden die Märchenfiguren wie bekannt nicht unbedingt mit Eigennamen benannt. In türkischen Märchen dagegen gibt es verschiedene Varianten zur Benennungen der Figuren. Die Figuren können sowohl mit einem Eigennamen benannt werden oder können ihre Namen aus verschiedenen Wortbildungen erhalten. Auch die Beinamen haben von türkischen Märchenfiguren eine große Bedeutung, da sie kulturelle Merkmale übertragen. Es ist in diesem Zusammenhang wichtig zu betonen, dass in türkischen Erzählungen großen Wert auf die Benennungen der Figuren gelegt wird und die Namen inhaltliche Bedeutungsträger sind. Auch bei Namen, die frei ausgedacht erscheinen, fällt bei eingehender Betrachtung auf, dass diese Benennung einen bestimmten Zweck erfüllt. Die Namen bzw. morphologische Elemente besitzen verschiedene Eigenschaften; sie können erstens als einfache Namen auftreten, zweitens mit Ableitungsmorphemen gebildet werden oder es handelt sich drittens um zusammengesetzte Namen. Ziel dieser Arbeit ist es, einen kurzen Überblick zu den Eigenschaften der türkischen Märchenfiguren und zu den Motivationen bei der Namengebung zu geben und die morphologischen Besonderheiten der Namen durch Analysen und Interpretationen zu zeigen. Dafür werden Namen aus Pertev Naili Boratavs Märchensammlung "Az gittik uz gitik" (1969) ausgewählt.
Elision of /h, ?/ in the Shirazi Dialect of Persian (SHDP) : an optimality theory based analysis
(2010)
Until recently, many researchers have shown interest in studying lenitions, which are examples of the most common universal types of phonological processes. Elision of laryngeals (glottal fricative /h/ and glottal stop /?/) is one of the most common phonological alternations exhibited in the Shirazi dialect of Persian (SHDP) which to the knowledge of the researchers, has not been studied to date. This paper seeks to provide a description of the facts about this common phonological alternation in the addressed regional dialect of Persian and points out some main differences between the behavior of these processes in SHDP and Standard Persian (SP). The analysis is cast in an Optimal Theoretic (OT) framework (McCarthy and Prince 1995, 2001), which holds that linguistic forms are the outcome of interaction among violable universal constraints. The present study shows that the addressed processes of consonant deletion in SHDP are restricted by syllabic position and are conditioned by coda position, intervocalic position or consonant clusters. They are usually blocked in the onset, but there are cases where reduction is allowed in the onset of the stressed syllable. Thus, the study adds SHDP to the list of languages which permit lenition in the onset of the stressed syllable. The addressed processes of elision are always blocked in word-initial position and laryngeal elision is always followed by Compensatory lengthening (CL), even after deletion from the onset of the stressed syllable.
Key words: lenition or weakening, laryngeal elision, phonological processes, Optimality Theory
In Japanese, direct combination of verbs or adjectives by coordination (with to 'and') or juxtaposition (with its empty counterpart) can form a NP, if the conjuncts are antonymous to each other; the coordinator to 'and' can combine only NPs elsewhere. We claim that this is because there is a phonetically empty nominalizer that can nominalize each conjunct, and that the new nominal construction has been gradually developing in the history of Japanese. An acceptability-rating experiment targeting 400 participants shows that the younger speakers were likely to judge this construction more acceptable than the older ones, that this tendency is slightly weaker in the Nominative condition than in the Genitive condition, and that the coordination condition was significantly worse than the juxtaposition condition.
Die Faktoren, die das Gefüge und den Aufbau eines Satzes bestimmen, sind möglicherweise schwerer zu definieren als die die Landschaft bestimmenden Geofaktoren. Verkürzt gesagt, richten sich die verschiedenen Satztypen nach den mannigfaltigen Intentionen, die der Sprecher mit seiner Aussage verbindet. Die Mittel, die die einzelne Sprache zum Ausdruck dieser vielfältigen Intentionen beim Aufbau und bei der materiellen Ausstattung eines Satzes zur Anwendung bringt, müssen etwas mit dem je spezifischen "Geist" einer Sprache zu tun haben; sie bestimmen letztendlich den Charakter einer Sprache. Ob sie im Geiste einer großen Redundanz und Explizität auf den Plan treten und zur Wirkung kommen oder ob äußerste Sparsamkeit, Kargheit und Ökonomie das äußere Bild eines Satzes prägen, dürfte unter anderem von zwei Grundfaktoren abhängen) vom geschichtlichen Schicksal der betreffenden Sprachgemeinschaft, d.h. von ihrer kulturellen Entwicklung, den inneren Prozessen und äußeren Kontakten und Einflüssen, denen sie im Laufe der Jahrhunderte und -tausende unterworfen war, und von dem geistigen Charakter und Format der Sprechergemeinschaft. Zur praktischen Demonstration des hier Gemeinten bietet sich aus mehreren Gründen die Sprache der Tangale im Raume südlich von Gombe an.
Le problème que nous abordons ici représente une entreprise bien téméraire à cause des multiples aspects qui le caractérisent et du manque de données concordantes le concernant. En effet, à notre grande surprise d'ailleurs, il n'a pas été facile de recueillir des informations "sûres" auprès des "sources" qu'on aurait pu juger dignes de foi. C'est la preuve que nos traditions tombent de plus en plus dans l'oubli du passé. A celui qui s'engage, à effectuer une démarche de ce genre devrait logiquement se poser un problème de méthodologie afin d'approcher le sujet d'une manière scientifique.
U radu se raspravlja o etimologiji hrvatske riječi jaram i srodnih riječi u ostalim slavenskim jezicima. Prikazuje se da je ta riječ u baltoslavenskome bila množinski oblik imenice koja je dala hrvatsko rame. Raspravljaju se formalne teškoće te etimologije i analiziraju se brojne usporedne izvedenice u slavenskome.
U članku se raspravlja o istrorumunjskim nazivima koji su u bilo kakvoj svezi sa stablom (općenito). Obrađeni su oblici dio opsežnijega korpusa od preko 8000 oblika koji smo sami prikupili (istraživanja su obavljana u više navrata od 1985. godine – posljednje provjere i dopune korpusa obavljene su tekuće, 2010., godine i to u svim mjestima gdje se i danas govori istrorumunjski: Žejane, Šušnjevica, Nova Vas, Jesenovik, Letaj, Brdo, Škabići, Trkovci, Zankovci, Miheli, Kostrčan). Uz svaku obrađenu riječ navode se odgovarajuće iz svih dostupnih nam istrorumunjskih repertoara. Za svaku riječ daje se etimologijsko tumačenje do kojeg se dolazi usporedbom pojedinog termina s odgovarajućim čakavskim i istromletačkim okolnim govorima, a ako je riječ domaća, daju se i paralele iz ostala tri rumunjska dijalekta. U obrađenoj građi prevladavaju posuđenice iz čakavskih govora. Domaćih je riječi 14, no za neke se to ne može s potpunom sigurnošću utvrditi jer se u potpunosti poklapaju s čakavskim ekvivalentima. Izravnih posuđenica iz (istro)mletačkoga nema.
U ovome se članku obrađuju posuđenice mletačkoga podrijetla u sjevernočakavskom govoru Boljuna u sjeveroistočnoj Istri. Cilj rada bio je etimološki obraditi pridjeve i imenice iz semantičke domene karakternih osobina koji nisu bili uvršteni u Skokov Etimologijski rječnik ni u Vinjine Jadranske etimologije. Polazišna građa ekscerpirana je iz rukopisnoga Rječnika boljunskih govora Ivana Francetića, provjerena je na terenu te je etimološkom i leksičkom analizom dovedena u vezu s istromletačkim, venecijanskim, tršćanskim i talijanskim (etymologia proxima) te s latinskim ili drugim etimonom (etymologia remota), a na sinkronijskoj i dijatopijskoj razini s rječničkim potvrdama u ostalim čakavskim govorima Istre, Kvarnera i Dalmacije.
Das Dorf Omutiuanduko in einem "Herero-Homeland" im mittleren Nordwesten Namibias hat wie viele Kommunen in dieser wüstenreichen Region mit Wasserproblemen zu kämpfen. 2002 erhielt Omutiuanduko von Namwater, der staatlichen Wasserversorgung, ein Bohrloch und eine Dieselpumpe sowie praktische Anleitung zum organisatorischen Aufbau einer Wasservereinigung (orutu yorwi), in der die Herero ihre Belange selbst verwalten müssen. Danach zogen die Experten ab, die Gemeinde musste allein zurecht kommen – ein typisches Beispiel, wie lokale Entwicklungshilfe abläuft. Doch was passiert, wenn die Experten das Feld räumen? Wie wird externes Wissen angeeignet und umgesetzt? Wie verträgt sich das mit den lokalen Sprachen und der sozialen und kulturellen Dynamik vor Ort? Um solche Phänomene wissenschaftlich zu untersuchen, hat die Volkswagen-Stiftung im Schwerpunkt "Schlüsselthemen der Geisteswissenschaften" im Juni 2003 das Forschungsprojekt "Language, Gender, Sustainability" angestoßen: In multidisziplinär orientierten Studien sollen lokale Entwicklungsprojekte in der Elfenbeinküste, Indonesien und Namibia soziolinguistisch untersucht werden. Ausgangspunkt der Forschung ist die Beobachtung, dass zwar die Arbeit von Entwicklungsprojekten sehr gut dokumentiert ist und regelmäßige Kontrollen zur Durchführung vorgenommen werden. Lokale Prozesse können aus unserer Sicht erst dann verstanden werden, wenn berücksichtigt wird, wie sie in den lokal verwendeten Sprachen formuliert werden.
U članku se opisuje naglasak imenica u govoru mjesta Kali na otoku Ugljanu. Uvodni dio rada čini kraći prikaz kaljskih glasova i deklinacije kaljskih imenica, jezgru čini pregled kaljskih imeničkih naglasnih paradigama te naglaska imenica s prefiksima i sufiksima, a na kraju se nalaze popis češćih kaljskih imenica i kraći kaljski tekst kao primjer govora.
Sadržaj: 1. Uvod; 2. Glasovi; 3. Oblici imenica; 4. Naglasak imenica; 5. Naglasak imenica s nekim sufiksima i prefiksima; 6. Češće kaljske imenice podijeljene na sinkronijske naglasne paradigme; 7. Primjer kaljskoga govora; Literatura
U radu se preispituju granice frazema s obzirom na tvorenice kao frazemske sastavnice (krenulo je niz brdo (nizbrdo) što, ići na ruku (naruku) komu) ili samostalne jedinice (bogtepitaj, budibogsnama, kvragu) koje prema postojećoj frazemskoj definiciji ne ulaze u frazeološki fond. Posebna se pozornost poklanja frazemskim polusloženicama kao novoustanovljenoj skupini frazema prema frazemskome opsegu (amo-tamo, brže-bolje, danas-sutra, rak-rana, više-manje, zbrda-zdola). Istraživanje je utemeljeno na korpusu hrvatskih pravopisa od Partaša do Babića i Moguša, hrvatskim općim i frazeološkim rječnicima te elektroničkom korpusu Hrvatska jezična riznica Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje.
Funktionsverbgefüge im Deutschen und Türkischen : eine Analyse in ausgewählten Zeitungstexten
(2017)
Der vorliegende Artikel beschäftigt sich mit der Untersuchung von Funktionsverbgefügen (FVG) in deutschen und türkischen Zeitungstexten im Rahmen der kontrastiven Linguistik. Die FVG, welche aus einem Funktionsverb und einem Substantiv bestehen, werden im Deutschen als eine grammatische Kategorie abgehandelt. Die für deutsche Sprache entwickelten Kriterien werden ins Türkische adaptiert. Es wurde festgestellt, dass FVG bzw. die Substantiv-Verb Verbindungen in beiden Sprachen hinsichtlich der morphologischen, syntaktischen und semantischen Kriterien über gemeinsame Merkmale verfügen. Da diese Strukturen meistens in der Schriftsprache verwendet werden, werden sie in dieser Arbeit in Zeitungstexten untersucht. Am Ende dieser Untersuchung wurde festgestellt, dass die betreffende Struktur in beiden Sprachen Anwendung findet und ähnliche Merkmale hat. Auch stellte sich heraus, dass die präpositionalen Strukturen im Deutschen mehr Anwendung finden, während im Türkischen Substantiv im Akkusativ mehr gebraucht wird.
Gedicht vom Majimaji-Aufstand : Gedicht über den Majimaji-Aufstand 1905/06 in Deutsch-Ostafrika
(1933)
Der Verfasser ist der verstorbene Koranschullehrer Abdul Karim bin Jamaldini in Lindi. Da er von Eltern abstammt, die in Lamu geboren waren, so kommen außer vielen arabischen Wörtern solche des Lamudialektes vor. Außerdem sind hier und da auch Wörter andrer Sprachen, z. B. des Kimakonde eingestreut. In Lindi selbst wird ein Kimakondedialekt, ein Gemisch von Kimatschinga und Kimaraba gesprochen. Das Gedicht hat 334 Strophen. Jede Strophe hat vier Verszeilen, von denen die ersten drei die gleiche Endsilbe haben und die vierte Verszeile immer auf „ri" endigt. Die durch den Krieg 1914/18 verloren gegangene Originalniederschrift ist besonders hinsichtlich der arabischen Wörter fehlerhaft. Die Übersetzung ist ziemlich wörtlich gehalten, um die Eigenart der Erzählungsweise nicht zu verwischen. Nach einigen einleitenden Worten schildert der Verfasser zunächst den plötzlichen Beginn des Aufstandes, dann Kampf und Gefangennahme der Aufständischen und deren Verhör, wobei die in Gesprächsform gekleideten Worte die Art und Weise des Spionierens erkennen lassen. Hierauf folgen kürzere und längere Schilderungen von verschiedenen, mehr oder weniger zusammenhängenden und zeitlich durcheinander geworfenen Zügen betreffend Überfall, Flucht, Kriegsrat mit dem Führer Hongo und weitere Kämpfe. Dann nehmen die Abschiedsworte und letzten Befehle des verwundeten und sterbenden Hongo einen breiten Raum ein, Es folgen die Berichte über den Anschluß des Litunu, Nasoro und Hasan bin Ismail und über den Eindruck der Nachricht von Hongos Tod, sowie über die Verfolgung der drei genannten Aufständischen. Zuletzt kommt eine Schilderung neuer Kämpfe mit den Wangoni und ein Bericht von der Beendigung des Aufstandes. Am Schlusse teilt der Verfasser seinen Namen und seine Herkunft mit. Gewährsmänner waren der im Arabischen sehr bewanderte Koranprediger Kadi Omari bin Jamaldini (ein Bruder des Verfassers). Jamaldini bin Kadi Omari (Sohn des Koranpredigers), Halifa bin Abdul Karim (Sohn des Verfassers, früher im deutschen Verwaltungsdienst als Schreiber tätig) und der Wali (Bürgernieister) von Lindi namens Ali bin Asmani. Die Übersetzung wurde am 20. 8. 1912 in Lindi fertiggestellt und de, Bezirksamt dortselbst eingereicht. Ein Durchschlag wurde damals Herrn Prof. Dr. Velten zugestellt und gelangte jetzt an die Redaktion der Afrikanischen Studien. Hohentanne, Post Großvoigtsberg, den 18. 11. 1932. Lorenz, früher Regierungslehrer und Rektor in Lindi.
Gender in Fulani proverbs
(2018)
Presented paper deals with Fulani people of West Africa and with the influence of their way of life on their language. One part of the Fulani people lives nomadic pastoral live, meanwhile another part is sedentary, living in the towns. The authors of the paper pay their attention to the the gender of Fulani proverbs which reflects the way of life of Fulani people.
In diesem Beitrag wurden deutsche Entlehnungen in der albanischen Mundart in Kosova untersucht, welche in verschiedenen semantischen Bereichen verwendet werden. Schriftliche Quellen zu diesen Germanismen fehlen völlig, daher wurden sie durch mündliche Befragung von Informanten inventarisiert. Den Schwerpunkt dieser Untersuchung bilden der Bekanntheitsgrad und die Akzeptanz dieser Lehnwörter. Die Befragung hat ergeben, dass die Lehnwörter in den hier untersuchten semantischen Bereichen durchschnittlich von über 70% der Befragten erkannt wurden. Im Allgemeinen konnten keine großen Unterschiede im Erkennungsgrad bei männlichen und weiblichen Befragten festgestellt werden, wohingegen bei der Variable Alter eine etwas größere Diskrepanz beobachtet wurde, was das Erkennen oder Nichterkennen der deutschen Entlehnungen anging.
U radu se analiziraju germanizmi u nekoliko izdanja Rječnika stranih riječi Bratoljuba Klaića s nekoliko gledišta: a) što se uopće smatra germanizmom i tako označuje; b) donose li se i označuju li se kao germanizmi i unutarjezične tvorenice motivirane germanizmima te donose li se kao zasebne natuknice ili unutar tvorbenih gnijezda; c) teži li se pri donošenju etimoloških odrednica preciznosti s obzirom na dijatopijsku i dijastratsku raslojenost germanizama; d) koliko su germanizmi zastupljeni u pojedinim izdanjima rječnika.
U ovome se radu opisuju glagoli negativnoga transfera kao zaseban sintaktičko-semantički razred u hrvatskome jeziku. Glagoli negativnoga transfera, primjerice glagol uzeti, kodiraju transfer nekoga predmeta između dviju osoba na obratan način od prototipnih dvoprijelaznih glagola poput dati. Naglasak se u opisu stavlja na povezanost semantičkih obilježja pojedinih glagola s njihovim sintaktičkim izrazom. Pokazuje se da odabir sintaktičkoga izraza kod glagola negativnoga transfera uvelike ovisi o tome implicira li radnja glagola neku šteta ili ne. Posebno važno mjesto u radu dano je opisu u hrvatskome inače slabo proučavanoga dativa štete. Opisana je njegova uloga u izražavanju implikacije štete, a njegova su glavna obilježja zatim povezana s većopisanim obilježjima drugih značenja dativa.
Rječnik stranih riječi Bratoljuba Klaića prepoznat je kao ozbiljan, pouzdan i relevantan priručnik ne samo u stručnim krugovima nego i u širokome krugu zainteresiranih korisnika. Razlogom je takve posvemašnje zainteresiranosti nedvojbeno njegova obavijesnost i preglednost, ali i prikladnost leksikografske obradbe. Dobar dio rječničkoga korpusa Klaićeva Rječnika čine glagolske natuknice koje se u rječničkome članku obrađuju kao polazna i kao izvedena natuknica. U radu se razmatraju glagolske natuknice obrađene u prvim četirima izdanjima (1 1951., 2 1958., 3 1962., 4 1966.) jer su to jedina izdanja s Klaićevim autorskim potpisom. Propituje se status glagolskih natuknica u rječničkoj makrostrukturi, ustroj rječničkoga članka s glagolskom natuknicom kao polaznom ili izvedenom natuknicom te osobito primarne i sekundarne podatke o natuknici koji prikazuju prozodijske, morfološke, rječotvorne, etimološke, stilske, terminološke i semantičke obavijesti o glagolskoj natuknici.
Gornjolonjskomu dijalektu svojstveno je nekoliko temeljnih obilježja koja ga izdvajaju u posebnu cjelinu unutar kajkavskoga narječja. U ovome se radu na temelju dosadašnjih istraživanja ponajviše zelinskih i vrbovečkih govora toga dijalekta i objavljenih članaka (Kalinski, Lončarić, Šojat) opisuju osnovna jezična obilježja gornjolonjskoga dijalekta: fonološka (vokalizam, konzonantizam, prozodija), morfološka (promjenjive i nepromjenjive riječi), sintaktička (sintaksa padeža i glagolskih vremena, s primjerima vrbovečkih govora) i leksička.
U radu se analizira metoda opisa tvorbe pridjeva u Grammatik der illyrischen Sprache (Wien, 1854.) Andrije Torkvata Brlića i u Slovnici Hèrvatskoj za gimnazije i realne škole (Zagreb, 1859.) Antuna Mažuranića. Modeli se opisa tvorbe pridjeva propituju s obzirom na tvorbene načine te pripadajuće im sufikse i tvorbene preoblike. Dobiveni se rezultati analize uspoređuju sa suvremenim pristupima gramatičkim tvorbenim opisima pridjeva u hrvatskome jeziku.
This paper compares the production of different types of direct objects by Portuguese–German and Polish–German bilingual school-aged children in their heritage languages (HLs), Polish and European Portuguese (EP). Given that the two target languages display identical options of object realization, our main research question is whether the two HLs develop in a similar way in bilingual children. More precisely, we aim at investigating whether bilingual children acquiring Polish and EP are sensitive to accessibility and animacy when realizing a direct object in their HL. The results of a production experiment show that this is indeed the case and that the two groups of bilinguals do not differ from each other, although they may overgeneralize null objects or full noun phrases to some extent. We conclude that the bilingual acquisition of object realization is guided by the relevant properties in the target languages and is not influenced by the contact language, German.
The aim of our project B6 “Towards a genesis of the ethnolinguistic situation at the southern and western fringes of lake Chad basin” within SFB 268 “West African Savannah” is to analyse the emergence and development of the complex presentday ethnolinguistic patterns in a region which may be historically labelled as southern and western periphery of the Borno empire. For the first time, a model of migratory routes was put forward based on combined research efforts of the disciplines involved in our project. Below we shall attempt to summarise the main points and reflections of our findings. Our specific approach as a whole is based on applying the respective research methods of the individual disciplines represented in our project, namely anthropology, ethnomusicology, history and linguistics and eventually on integrating the results into a systemically coherent picture
Prema opisima u suvremenim hrvatskim gramatikama dalo bi se zaključiti da hrvatski koordinativne složenice ili ne poznaje ili da ih je toliko malo da ne traže opis. U članku se podsjeća da je u starijim gramatikama o njima bilo riječi, a da svojom suvremenom količinom i različitim ostvarajima (imeničke, pridjevske, priložne, sa spojnicima -o- i -0-) gramatički opis itekako zaslužuju. Pokazuje se zbog kojih se svojih odlika takve složenice mogu smatrati riječima, a ne spojevima riječi, sintagmama. Na primjeru jezika Anke Žagar pokazuje se da model koordinativnih složenica kao potencija može unutar poezije poprimiti i jezičnostvaralačke inačice.
Iločki jezikoslovni razmišljaji : (Marko Samardžija: Devet iločkih priopćenja i jedno warszawsko)
(2010)
Polazeći od teorije paralelne arhitekture koja sve jezične razine smatra generativnima, u radu se iznose rezultati istraživanja suodnosa između reda riječi, tj. reda rečeničnih sastavnica na sintaktičkoj i na fonološkoj razini, i informacijske strukture kao sastavnice rečenične gramatike. Analiza u kojoj je informacijska struktura ravnopravna razina, a ne izvanjska, pragmatički uvjetovana sastavnica, omogućuje semantički informirano tumačenje varijacija u redu riječi u hrvatskom jeziku. Istraživanje rezultati kojega se iznose metodološki predstavlja premošćivanje jaza između formalnih i funkcionalnih pristupa. Kao primjer se uzima hrvatski, koji se tradicionalno smatra jezikom u kojem je red sintaktičkih komponenata (relativno) slobodan, dok se za položaj klitika u njemu smatra da je (relativno) ograničen. Na brojnim primjerima u radu pokazuje se kako klitike i grozdovi klitika svojim smještajem unutar linearnog rečeničnog ustrojstva ne predstavljaju nepravilnost sustava, nego oblik dinamiziranja rečeničnoga sadržaja koji izvorni govornici prihvaćaju kao otvorenu mogućnost. U dosadašnjim su se istraživanjima takvoj analizi postavljale dvije ključne prepreke. Prva se tiče bavljenja isključivo tzv. „neutralnim”, kontekstualno neuvjetovanim tipovima rečenica, dakle onima koje uglavnom odgovaraju na pitanje O čemu se radi? Druga se tiče nedostatka empirijskih istraživanja, kako korpusnih, tako i psiholingvističkih, kojima se otvara potpuno nov uvid u jezičnu strukturu i istančane mogućnosti njezine izražajnosti na informacijskoj razini. U radu se bavim obama uočenim problemima.
Sprache gehört zu den wesentlichen Aspekten der Interkulturalität. Zuerst wird eine kurze Einführung in die soziolinguistische Interkulturalitätsforschung gegeben, besonders in Hinblick auf interlinguale Strategien als Forschungsfeld. Als theoretischer Rahmen wird der Forschungsansatz des Sprachmanagements vorgestellt, mit dem die Konstruktionsprozesse sprachlicher Verständigung in interkulturellen Situationen auf verschiedenen Ebenen umfassend behandeln werden können. In der Fallstudie geht es um eine deutsch-polnischen Inszenierung von Familie Schroffenstein (Heinrich von Kleist). Die in dieser Inszenierung verwendeten alternativen Strategien wie rezeptive Zweisprachigkeit, Sprachaustausch oder Einbeziehung der weniger verbreiteten Partnersprache weisen neue Anwendungsmöglichkeiten für die deutsche Sprache im mehrsprachigen Kontext auf, die auch in der Forschung und Lehre der interkulturellen Germanistik berücksichtigt werden sollten.
U redu riječi prijedlozi imaju relativno stalno mjesto po kojemu su i nazvani – predlažu se ispred riječi na koju se odnose. U gramatikama se još spominje i postpozicija, kad prijedlozi dolaze iza riječi na koju se odnose (svemu unatoč...). U ovom radu prijedlozi se ne promatraju na morfološkoj razini, dakle na razini jedne riječi, nego se promatraju kao funkcionalna skupina koja uključuje i višerječne prijedložne izraze. Analizom su obuhvaćene i sveze riječi, odnosno koligacije temeljene na gramatičkoj uvjetovanosti sastavnica, a koje tvore jednu značenjsku cjelinu. Ta dva metodološka pomaka u percepciji prijedloga i u percepciji riječi pokazuju da se prijedlog može naći i u drugim pozicijama te se u radu analizira gdje se sve u rečenici mogu naći prijedlozi.
Cilj je ovoga rada predstaviti morfološke značajke imenica a-deklinacije u govoru Svetoga Đurđa. Analiza se temelji na ekscerpiranim primjerima iz transkripcija ogledā slobodnoga govora prikupljenih tijekom vlastitih terenskih istraživanja te na podatcima iz detaljnih morfoloških upitnika. Građa je provjerena i u Rječniku govora Svetog Đurđa. U radu su imenice a-vrste opisane po sljedećemu načelu: najprije je predstavljen tablični pregled nastavaka u vrsti te su zabilježene posebnosti vezane uz određene padeže. Poslije njih slijedi pregled morfonoloških alternacija, naglasnih tipova iz sinkronijske perspektive te pregled povijesnoga razvoja morfologije imenica navedene vrste. Posebno su analizirane te objašnjene u komentarima imenice koje se svojom paradigmom ne uklapaju u najčešće obrasce. Zaključci dobiveni ovim istraživanjem uspoređeni su s dosad objavljenim prikazima morfologije govora Svetoga Đurđa u kritičkome osvrtu. Novi, detaljniji i precizniji zaključci, koji potiču na opis drugih sklonidbenih vrsta imenica, odnosno, morfološki opis drugih vrsta riječi, doprinijet će boljemu poznavanju govora.
U radu se analizira Klaićev Rječnik stranih riječi iz 1983. godine koji je priredio Željko Klaić, sin Bratoljuba Klaića, i koji je izdan u godini smrti Bratoljuba Klaića i Novi rječnik stranih riječi iz 2012. godine koji potpisuju Bratoljub Klaić i Školska knjiga. Analiza se temelji na rječničkim člancima natuknica koje nose terminološke oznake gram., lingv. i fon. Posebna se pozornost posvećuje ustroju rječničkoga članka, definicijama koje se uz te natuknice donose te donošenju istoznačnica. Analizira se glasovno nazivlje, padežno nazivlje, pravopisno nazivlje te nazivlje jezikoslovnih grana, disciplina i pristupa.
Rad opisuje jedan od dvaju interpunkcijskih znakova (središnje crte i navodnici) koji bitno odstupaju od odnosa jednoga znaka za jedno (unikodno) značenje. Dok navodnici imaju višestruke grafeme (točnije, osam) za jedno značenje, središnje crte najčešće imaju dva grafema (kraća i dulja crta) koja pokrivaju čak 11 (unikodnih i latiničnih) crtnih znakova. Dok je kriterij crtne duljine tradicionalno visoko istaknut u pravopisnim priručnicima, u predstavljenoj se kategorizaciji on nalazi tek na šestoj hijerarhijskoj razini. Osim što su u međuvremenu standardizirana dva nova unikodna crtna znaka (two-em dash i three-em dash, Unicode 6.1, siječanj 2012.), drugačija metodologija i uspoređivanje jezičnopovijesnoga i računalnojezikoslovnoga aspekta proširila je spoznaje o crtnim znakovima u hrvatskome jeziku o kojima je pisano u Portada i Stojanov (2009). Predstavlja se kategorizacija osjetljiva na dihotomiju grafičkoga prikaza i značenja koja sve crtne znakove dijeli u pet hijerarhijskih razina. Između 44 unikodna vodoravna i neprekinuta crtna znaka, podjelom prema tipu, vremenu, funkciji, smjeru i visini, došlo se do 11 latiničnih suvremenih pismovnih vodoravnih središnjih znakova među kojima svaki latinični jezik odabire svoje crtne znakove. Svim se crtnim unikodnim grafemima opisalo značenje i uporaba. S druge strane, crtni se znakovi promatraju u kroatističkoj jezičnopovijesnoj pravopisnoj perspektivi. U odnosu na bogati repozitorij unikodno standardiziranih crtnih znakova utvrdilo se da je pravopisna norma bitno redukcijska. Pravopisno normiranje crtnih znakova podijelilo se u dva razdoblja i tri skupine, ovisno o grafemskome obliku (prva i druga generacija pravopisnih pri ručnika) i nazivlju (prijestandardna faza i dva standardna smjera normiranja ovisno o prihvaćanju terminoloških parova spojnica – crtica i crtica – crta). Na temelju jezičnopovijesnoga i računalnojezikoslovnoga poredbenog istraživanja te na temelju supostavljanja unikodne standardizacije crtnih znakova pravopisnoj tradiciji opisa središnjih crta željelo se ukazati na (i) potrebu za širim i interdisciplinarnim pristupom opisa pisane jezične prakse, (ii) nedovoljnost opisa školske razine pravopisnih priručnika za suvremeno pisanje, kao i na (iii) nedostatnost postojeće kroatističke kodifikacije obaju terminoloških smjerova. Da bi se pravopisni priručnici mogli nazvati znanstveno utemeljenim djelima, u znatnijoj bi mjeri trebali opisati računalno pisanje i na razini interpunkcije uvesti razlikovanje znaka i grafema. Jedno od takvih mjesta opisa prema kojima bi pravopisi mogli unaprijediti svoju tehnološku suvremenost jest pitanje pisanja spojnice na početku prelomljena retka o čemu se iznijelo osam argumenata za odbacivanje aktualne tradicije. Raščlamba je pokazala da ima opravdanosti da se crtna kodifikacija temelji na trima ili četirima znakovima koji se iz 11 unikodnih latiničnih znakova svode uspostavljanjem osnovnih skupina središnjih crta, radno nazvanih c1, c2, c3 i c4 kao najkraća, srednje duga, duga i jako duga središnja crta.
"The Cultural Revolution generation always talks about how they lived through such a painful calamity in Chinese history, but I feel that the shock and incredible impact the decade of reform and economic commodification in the 1980s had on individuals was also extremely profound. [...] [Y]ou can't say that simply because that generation's material life is richer, their lives are happier. What I really want to focus on is, over the course of this transformation, who is paying the price? What kinds of people are paying the price?" Beide Äußerungen fielen anlässlich des Erscheinens von "Platform" (2000), Jias zweitem Spielfilm, der Anfang September 2000 auf dem Filmfestival von Venedig seine Weltpremiere feierte. Mit ihm nahm der Regisseur eine Besichtigung der 1980er Jahre in China, genauer: des Zeitraums von 1979 bis 1990, vor; das heißt, wenn man sich eine gewisse Vereinfachung gestattete, könnte man sagen: Worauf die Geschehnisse bei Zhang, Chen und Tian zulaufen, nämlich auf die Kulturevolution, bildet in Platform wenn auch nicht den Ausgangspunkt, so doch zumindest das diesen konkurrenzlos prägende Großereignis. Oder etwas salopp formuliert: Indem er chronologisch dort weitermacht, wo "Lebewohl, meine Konkubine", "Der blaue Drachen" und "Leben!" aufgehört haben, tritt Jias Film als eine Art Sequel der drei Werke in Erscheinung, mag es sich bei ihm auch in vielerlei Hinsicht um eine Revision derselben oder, im Sinne von Harold Blooms "anxiety-of-influence"-Konzept, um eine ödipale Kampfansage eines jungen Filmemachers an die Regie Vätergeneration handeln.
The paper takes recourse to oral tradition and linguistics to ascertain the assertion that the presentday Kanuri and Kanembu speech forms emerged from the same parent language. In determining the parent language, the descriptions of the various components (i.e. clans and ethnic groups) of Kanuri and Kanembu are given as a first basis and the relation of each dialect of Kanuri and Kanembu to the other (i.e. dialect contiguity) is demonstrated as a second basis. Taking into consideration the sociolinguistic background of both Kanuri and Kanembu, the brief history of their divergence, the strong contention of the Borno Ulama and the dialect contiguity of the data presented, the paper concludes that Kanuri and Kanembu are initially one and the same language with ancient classical Kanembu being the parent language.
Lehnwörter dienen als wichtiges linguistisches Indiz für Sprachkontakt, d.h. der Koexistenz mehrerer Sprachen innerhalb einer bestimmten Region, deren Sprecher diese Sprachen alternativ verwenden. Sprachkontakte können im politischen, historischen, geographischen und/oder kulturgeschichtlichen Kontext betrachtet werden. Der folgende Artikel beschäftigt sich mit linguistischen Einflüssen des Kanuri, einer nilosaharanischen Sprache, auf das Gamergu, das zur afroasiatischen Sprachfamilie gehört. Beide Sprachen werden in Nordost-nigeria gesprochen. Anhand von Beispielen aus dem Bereich der Lexik soll ein Zusammenhang von Geschichte und Linguistik deutlich werden. Lehnwörter im Gamergu finden sich in allen Bereichen des Kulturwortschatzes. Die hier aufgeführten Beispiele können dem semantischen Feld "Naturraum" im weiteren Sinne zugeordnet werden, wie z.B. Pflanzen, Bäume, Tiere, Himmelsrichtungen, Mineralien und Körperteile.
Članak analizira akcenatski sustav valpovačkoga podravskog govora na temelju Klaićeva opisa govora Bizovca. Usporedba njegova opisa s opisima drugih dijalektologa vodi do zaključka da su razlike između postojećih opisa valpovačke akcentuacije znatne te da je Klaićev opis od svih opisa najdetaljniji i najpouzdaniji. Drugi dio članka opisuje akcenatsku karakteristiku koja dijeli valpovački govor od ostalih slavonskih govora: povlačenje naglaska s dočetnoga sloga prozodijske riječi na početni slog. Navode se neke tipološke paralele iz drugih hrvatskih govora, zatim ruskoga i litavskoga jezika. Potvrđena je teza, koju je zastupalo više jezikoslovaca, da je povlačenje naglaska posljedica utjecaja mađarskog jezika na valpovački govor.
Brojni naglasni "tipovi" prvi put detaljno popisani u radovima Đ. Daničića bili su povod mnogim akcentološkim radovima u XX. st. Cilj im je prije svega bio učiniti naglasnu tipologiju jednostavnijom i preglednijom te upozoriti na (ne)aktualnosti naglasnih uzoraka koji su se dugo prepisivali i prenosili u literaturi. Šireuporabno neprimjenljiva Daničićeva naglasna tipologija bila je povod i Klaićevu (1963.) pokušaju smanjenja broja tipova, i to polazeći od proklize, osvrćući se na povijest jezika i na dijalekte. Prenošenje naglaska na proklitiku zahtijeva dobro poznavanje povijesti jezika tako da se to sažimanje ne doima šire uporabljivim, no svakako otvara pitanja kojima se i danas bavimo, a to je pitanje (ne)prenošenja naglaska na proklitiku i pitanje broja uzoraka promjenljivoga naglasnoga tipa. Analizom Klaićeve naglasne tipologije, koja se nameće iz njegovih radova, želimo pokazati koliko je odmaknula od Daničićeva tipologiziranja i koliko je bliska današnjim prikazima.
U ovom se radu prijevodi starogrčkih tragedija Bratoljuba Klaića promatraju u odnosu na njegove prethodnike te na zahtjeve onovremene recepcije antičkih dramskih tekstova. Na odabranim se primjerima iz Sofoklovih drama Antigona i Kralj Edip, a u usporedbi sa starijim prijevodima Kolomana Raca, analizira status Klaićeva prijevoda u odnosu na izvornik, određuju bitna načela njegove prevoditeljske metodologije te uočavaju strategije kojima rješava neke od problema interpretacije starogrčkoga teksta.
Bratoljub Klaić odabrao je oblik poslanice da bi progovorio o knjizi svoga prijatelja i istaknutoga hrvatskoga jezikoslovca Ljudevita Jonkea "Književni jezik u teoriji i praksi" koja je u vrijeme kada se pojavila (1964.) izazvala veliko zanimanje stručne i šire kulturne javnosti. Odabirom oblika poslanice htio je naglasiti pohvalničke namjere svojega teksta, ali i pružiti podršku kolegi i prijatelju koji je često prolazio teške trenutke zbog svoje borbe za pravo hrvatskoga naroda da sam odlučuje o imenu svojega jezika i o njegovoj normi.
Ovaj rad predstavit će akcentuaciju, podrijetlo i distribuciju naglasaka u kajkavskim govorima istočne ludbreške Podravine. Prozodija ludbreških govora naselja istočno od Ludbrega, u smjeru Ludbreg – Legrad, nije prikazana u dosadašnjim istraživanjima mjesnih govora toga kraja pa je cilj ovoga rada opisati sadašnje stanje koje se zbog utjecaja medija i migracija stanovništva mijenja, a jedna od očekivanih promjena u razvoju fonoloških sustava mjesnih govora gubljenje je oprjeke po kvantiteti. Istraživanja će se nadovezati na dosad provedena istraživanja fonoloških sustava govora ludbreške Podravine.
Als einer der wesentlichen und natürlichen Bestandteile der sprachlichen Kompetenz weisen Kollokationen sowohl in alltäglichen als auch in formellen Kommunikationssituationen einen elementaren Stellenwert auf. Für die Fremdsprachenlerner machen diese vorgeformten Mehrworteinheiten Produktionsschwierigkeiten aus, da sie in den meisten Fällen zahlreiche strukturelle und semantische Unterschiede zwischen Mutter- und zu lernender Fremdsprache aufweisen. Bei der Sprachproduktion neigen die Lerner häufig dazu, die Kollokationen in ihrer Muttersprache wörtlich in die Zielsprache zu übertragen, was vor allem im Falle von Divergenzen zu eventuellen Interferenzfehlern führen kann. Aus diesem Grund verdient die kontrastive Erfassung von Kollokationen in fremdsprachendidaktischer Diskussion ein besonderes Interesse. Ausgehend von diesen Diskussionen bezweckt die vorliegende Untersuchung primär, die somatischen Kollokationen im Deutschen und Türkischen im Rahmen der kontrastiven Phraseologie unter die Lupe zu nehmen und im Lichte dieser interlingualen Betrachtung die Äquivalenzbeziehungen zwischen beiden Sprachen in diesem lexikalischen Bereich darzulegen. Von den bei der Analyse beschriebenen Erkenntnissen sollen einige didaktische Folgerungen für türkische Deutschlerner abgeleitet werden.
Rad se bavi analizom svojstava, funkcija i markera konverzacijkih implikatura u SMS diskursu. U prvome dijelu članka utvrđuju se temeljni mehanizmi prijenosa implicitnih intencionalno enodiranih sadržaja u diskurs te se određuju obilježja jezične strukture i govorne produkcije tipična za dopisivanje putem SMS poruka. Diskurs SMS dopisivanja smatra se plodnim područjem za proučavanje implikatura zbog bogatstva implicitnim sadržajima (uvjetovanoga sažetošću SMS forme); posrednosti komunikacije koja iziskuje jezično ili znakovno markiranje implikatura te specifičnih načina prijenosa i signaliziranja implicitnih sadržaja. U drugome dijelu rada predstavljaju se paralingvistički i jezični markeri konverzacijskih implikatura koji su se temeljem analize korpusa SMS dopisivanja pokazali najzastupljenijima u upotrebi. Cilj je rada ukazati na specifičnosti SMS diskursa kada su u pitanju sredstva i mehanizmi enkodiranja, signaliziranja te uspješnoga dekodiranja implicitnih sadržaja.
U radu su prikazana dosadašnja istraživanja u području statističke analize teksta, s posebnim naglaskom na razvoj formula čitkosti. Pored teorijskog objašnjenja čitanja, razumijevanja i čitkosti, prikazani su rezultati analize korpusa tekstova na engleskom i hrvatskom jeziku. Na kraju, preporučuje se formula čitkosti za hrvatski jezik, modificirana prema Fleschovoj formuli za engleski jezik, koja se može koristiti kao objektivni pokazatelj za grubu procjenu težine teksta na hrvatskom jeziku.