Refine
Year of publication
- 2007 (42) (remove)
Document Type
- Article (42)
Language
- Croatian (42) (remove)
Has Fulltext
- yes (42)
Is part of the Bibliography
- no (42)
Keywords
- Kroatisch (37)
- Rezensionen (17)
- Kajkavisch (6)
- Lexikographie (3)
- Personennamenkunde (3)
- Familienname (2)
- Geschlechterforschung (2)
- Numerale (2)
- Phraseologie (2)
- Standardsprache (2)
- Wortbildung (2)
- Altkirchenslawisch (1)
- Altkroatisch (1)
- Anaphora (1)
- Berge, Petar (1)
- Bibel (1)
- Bibelübersetzung (1)
- Biologische Kategorie (1)
- Bosnisch (1)
- Cakavisch (1)
- Dialog (1)
- Elemente der Mundart im Prozess des Verlorengehens (1)
- Ellipse <Linguistik> (1)
- Entscheidungsfrage (1)
- Faux amis (1)
- Feministische Linguistik (1)
- Frage (1)
- Franziskaner (1)
- Germanismus (1)
- Glagoliza (1)
- Grammatiklehrbuch (1)
- Heiligenname (1)
- Illyrisch (1)
- Interdialekt (1)
- Italienisch (1)
- Komposition <Wortbildung> (1)
- Kompositum (1)
- Konjunktion (1)
- Konstativ (1)
- Konversion <Linguistik> (1)
- Latinismus (1)
- Lexikalisierung (1)
- Lexikon (1)
- Monolinguales Wörterbuch (1)
- Morphonologie (1)
- Nahrung als phraseologische Komponente (1)
- Partikel (1)
- Partizip (1)
- Performanz <Linguistik> (1)
- Personenname (1)
- Präposition (1)
- Präpositionspaar (1)
- Präsens (1)
- Quantor (1)
- Rechtschreibung (1)
- Rumänisch (1)
- Russisch (1)
- Slawizismus (1)
- Soziale Kategorie (1)
- Sprachkontakt (1)
- Sprachnorm (1)
- Sprechakt (1)
- St. Juraj (1)
- Stereotypie (1)
- Stereotypisierung (1)
- Substantiv (1)
- Substrat <Linguistik> (1)
- Tadijanovi´c, Blaz (1)
- Textlinguistik (1)
- Tundalus <Prosa> (1)
- Umgangssprache (1)
- Verbalstamm (1)
- Verkehrssprache (1)
- Vokal (1)
- Vokalreduktion (1)
- Vokalwandel (1)
- Wortschatz (1)
- Zentralisierung <Linguistik> (1)
- feste Elemente der Mundart (1)
Institute
- Extern (42)
U radu se daje pregled problema povezanih s normativnim statusom čestičnih/vezničkih skupina da li, je li i čestice/veznika li. Pokazuje se da postoji nekoliko pogrješaka povezanih s tumačenjem normativnog statusa i raspodjele tih skupina i te čestice te se provjerava normativno pravilo prema kojemu skupinu da li treba u standardnome jeziku zamijeniti česticom li (o tome se posve pogrješno često piše kao o zamjeni da li s je li, a skupina je li, s iznimkom skupine je li da koja ima funkciju dopunskoga pitanja, u standardnome jeziku ne postoji kao čestična/veznička skupina jer je njezin prvi član uvijek 3. lice prezenta glagola biti). Određuje se normativni status skupine je li, tj. pokazuje se da je ona u hrvatskome jeziku ili zastarjela ili da pripada razgovornomu stilu. Također se provjeravaju pravila u skladu s kojima se normativni status skupine da li u izravnome pitanju razlikuje od njezina statusa u neizravnome pitanju i prema kojima se skupina da li i u standardnome jeziku pojavljuje pri izricanju potvrdnosti te u alternativnim pitanjima. Donose se uvjeti zamjenjivosti skupina da li česticom/veznikom li, tj. izdvajaju se sintaktički konteksti u kojima ta zamjena nije potrebna ili nije moguća.
Deklinacija brojeva dva, oba, tri i četiri u kajkavskim pravnim tekstovima od 16. do 18. Stoljeća
(2007)
Autori se u članku bave deklinacijom brojeva dva, oba, tri i četiri u kajkavskim tekstovima pravne regulative od 16. do 18. stoljeća. Kao korpus za jezičnu analizu uzimaju 23 teksta iz 16. st., 40 tekstova iz 17. st. i 19 tekstova iz 18. st. U jezičnoj se analizi posebna pažnja posvećuje usporedbi između oblika dvojine i množine u deklinaciji brojeva dva i oba, kao i razvoju množinskih oblika u deklinaciji brojeva tri i četiri. Autori navode sve zabilježene oblike brojeva dva, oba, tri i četiri, uspoređuju njihovu pojavnost u različitom vremenskom presjeku i na temelju rezultata jezične analize nude deklinacijski tip navedenih brojeva. Deklinacija brojeva u kosim padežima promatra se s obzirom na to jesu li navedeni brojevi dijelom prijedložnih ili neprijedložnih izraza, a posebno je pitanje učestalosti indeklinabilnih oblika.
Govorni se činovi najlakše prepoznaju i razgraničuju u dijalogu pa su dramski tekstovi vrlo pogodni za analizu i propitivanje teorije govornih činova. Krležinoj drami U agoniji možemo pristupiti kao korpusu za oprimjerenje konstativnoga i performativnoga shvaćanja jezika. U toj se drami sukob doista gradi na oprečnome shvaćanju jezika, a to se i verbalno eksplicira, pa se drama odvija na svojevrsnoj metajezičnoj razini gdje se glavni karakteri “svađaju” zato što govore različitim jezicima. Govorni činovi u drami, posebice komplimenti, analizirani su i s aspekta feminističke lingvistike.