Refine
Year of publication
- 2011 (32) (remove)
Language
- Croatian (32) (remove)
Has Fulltext
- yes (32)
Is part of the Bibliography
- no (32)
Keywords
- Kroatisch (11)
- Dialektologie (8)
- Kajkavisch (3)
- Linguistik (3)
- Čakavisch (3)
- Altkroatisch (2)
- Grammatiklehrbuch (2)
- Phonologie (2)
- Phraseologie (2)
- Serbokroatisch (2)
- Standardsprache (2)
- Terminologie (2)
- Wissenschaftsgeschichte (2)
- Wörterbuch (2)
- Adjektiv (1)
- Akkusativ (1)
- Altkirchenslawisch (1)
- Bibliografie (1)
- Brevier (1)
- Deutsch (1)
- Direktes Objekt (1)
- Fremdsprachenlernen (1)
- Glagoliza (1)
- Gorski kotar (1)
- Grammatische Kategorie (1)
- Historische Lexikographie (1)
- Ikavisch (1)
- Illyrisch (1)
- Intransitives Verb (1)
- Italienisch (1)
- Kastav (1)
- Kasus (1)
- Komparation (1)
- Kontrastive Linguistik (1)
- Kontrastive Phraseologie (1)
- Konversion <Linguistik> (1)
- Korpus <Linguistik> (1)
- Kulturpädagogik (1)
- Lectionary of Leipzig (1)
- Lehnwort (1)
- Lektionar (1)
- Lipljin, Tomislav (1)
- Literarisches Werk (1)
- Literatursprache (1)
- Marienklage (1)
- Marketing (1)
- Mehrsprachiges Wörterbuch (1)
- Methodologie (1)
- Missale (1)
- Männername (1)
- Neffe (1)
- Ortsname (1)
- Pag (1)
- Personalpronomen (1)
- Personenname (1)
- Pleonasmus (1)
- Podravina (1)
- Popovo <Region > (1)
- Pragmatik (1)
- Publikum (1)
- Slowenisch (1)
- Somatischer Phraseologismus (1)
- Splićanin, Bernardin (1)
- Split (1)
- Spracherziehung (1)
- Sprachgeschichte (1)
- Sprachtheorie (1)
- Syntax (1)
- Terminologielehre (1)
- Topografie (1)
- Transitives Verb (1)
- Tršće <Čabar> (1)
- Verwandtschaftsbezeichnung (1)
- Voltiggi, Giuseppe (1)
- Wortart (1)
- Zahn <Motiv> (1)
- Štokavisch (1)
Rezension zu Silvana Vranić: Govori sjeverozapadnoga makrosustava na otoku Pagu, 2. MORFOLOGIJA. Rijeka: Matica hrvatska Ogranak Novalja, Filozofski fakultet Sveučilišta u Rijeci, 2011, 235 S.
U radu se razmatraju svi dosada poznati rukopisni primjerci / varijante rječnika zadarskoga kanonika Ivana Tanzlinghera Zanottija, uz ponovno čitanje svih znanstvenih članaka i studija o njima i vraćanje na riječi iz njegove oporuke. Opisuje se i rad na digitalizaciji i mrežnom objavljivanju jednoga od njih. Predstavlja se još jedan rukopisni primjerak njegova rječnika koji je 2009. godine otkriven u Zadru.
Rad je detaljan nazivoslovni opis iz područja rodbinskih veza. Obuhvaća pregled naziva za bratova sina u trima komponentama hrvatskoga jezika: narječnoj građi, koja je raščlanjena, opisana i kartografirana; leksikografskoj građi, dijakronijskim pregledom priručnika od početka 17. stoljeća pa sve do suvremenih rječnika hrvatskoga standardnog jezika; te korpusu književnih djela pisanih hrvatskim jezikom. Pronađeno je desetak naziva: sinovac, bratanac, bratanić, braten, bratić, nećak, neput, nevodo. Izloženo je bogatstvo hrvatske leksičke baštine uz kartografski uvid u arealnu distribuciju pojedinih leksema na hrvatskome jezičnom prostoru.
U radu se analiziraju definicije vrsta riječi u gramatici hrvatskoga kajkavskog književnog jezika Josipa Đurkovečkoga (Jezičnica horvatsko-slavinska, Pešta, 1826.). Razmatra se koje se vrste riječi opisuju u gramatici, koje hrvatske nazive autor upotrebljava pri njihovu imenovanju te se propituju načini opisa definicija vrsta riječi s posebnim obzirom na to temelje li se definicije na leksičko-semantičkome, morfološkome ili sintaktičkome planu. Analizom opisa vrsta riječi u gramatici J. Đurkovečkoga pokazuje se način promišljanja o jezičnim spoznajama i obilježja gramatičkoga diskursa u okviru povijesti hrvatske gramatikografije, posebice u domeni gramatika hrvatskoga kajkavskog književnog jezika.
Životopis Mije Lončarića
(2011)
Podravski kajkavski dijalekt
(2011)
Rezension zu Željka Fink Arsovski; Barbara Kovačević; Anita Hrnjak: Bibliografija hrvatske frazeologije i CD s popisom frazema analiziranih u znanstvenim i stručnim radovima. Zagreb: KNJIGRA, 2010.
Rezension zu Leksikon marketinga. Jozo Previšić (Hrsg.). Zagreb: Ekonomski fakultet, 2010.
U ovome se radu razmatra odabir naziva diskursnih oznaka za određene jezične elemente i ukazuje na moguće zakonitosti njihova nastanka. Raščlanjuju se pojedine karakteristike, formalne i funkcionalne prirode, koje se najčešće povezuju s diskursnim oznakama. Pri određivanju jezičnih elemenata u funkciji diskursnih oznaka opredjeljuje se, prije svega, za funkcionalni kriterij, dok su formalne karakteristike tek pokazatelji njihove pripadnosti zajedničkoj kategoriji.